‘Inisititiuti
Lēsoni 10: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–25


Lēsoni 10

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23–25

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe ʻalu atu ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko nima ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi loto ʻi ha ngaahi ʻaho hili e fokotuʻu ʻo e Siasí he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1830, ko e fekumi ke ʻiloʻi ʻa honau ngaahi fatongia fekauʻaki mo e Siasi kuo toe fakafoki maí. Naʻe ʻoatu ha tali fakataautaha kiate kinautolu takitaha ʻi ha ngaahi fakahā hokohoko ʻe nima, ʻa ia naʻe fakatahatahaʻi kimui ʻo hoko ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23.

Ne hoko ha fakatanga ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ʻi Sune mo Siulai ʻo e 1830 ʻi he feituʻu Kolesivilí ʻi Niu ʻIoke. Naʻe fakamālohia ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá mo ʻŌliva Kautele ʻi he lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení ʻaki hono ʻoatu kiate kinaua ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24, ʻa ia naʻe fakahinohino ai kiate kinaua ke na faʻa kātaki ʻi he ngaahi faingataʻá pea hokohoko atu hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe papitaiso ʻa ʻEma Sāmita, ko e uaifi ʻo e palōfitá, ʻi he ʻaho 28 ʻo Sune 1830. Naʻe pau ke toloi hono hilifakinimá koeʻuhí ko e fakatangá, pea toki fakahoko ʻi ʻAokosi ʻi ha hili ia ha meimei māhina ʻe ua. Naʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí kia ʻEma ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 ʻi Siulai 1830. Naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia ʻEma ʻi he fakahā ko ʻení ko iá ko ha fefine kuo fili, pea ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono fāmilí mo e ngaahi fatongia ʻi he Siasí.

ʻAho 6 ʻo ʻEpeleli 1830Naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi kuo toe fakafoki maí.

Konga kimuʻa ʻo ʻEpeleli 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23.

ʻAho 9 ʻo Sune 1830Naʻe fakahoko ai e fuofua konifelenisi ʻa e Siasí ʻi he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí.

‘Aho 28 ʻo Sune 1830Naʻe papitaiso ʻa ʻEma Sāmita.

ʻAho 28 ʻo Sune–ʻAho 2 ʻo Siulai, 1830Naʻe puke pōpula ʻa Siosefa Sāmita pea hao mei he tukuakiʻi ʻokú ne hoko ko e tokotaha fakamoveuveu ʻi Saute Peleinipilisi, ʻi Niu ʻIoke, pea toe hoko foki ʻi Kolesivili, Niu ʻIoke.

Siulai 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24.

Siulai 1830Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25.

ʻAokosi 1830 Naʻe hilifakinima ʻa ʻEma Sāmita ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23

‘Oku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló ki he niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko nima ko e tali ki heʻenau holi ke ngāué

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau maʻu ai ha ngaahi lea fakalotolahi ne fuʻu fie maʻu pe ha fakahinohino ʻi heʻenau moʻuí. Mahalo te ke fie kole ki ha toko taha pe toko ua ʻi he kau akó ke na vahevahe ʻena aʻusiá mo e kalasí.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻalu atu ha niʻihi fakafoʻituitui ʻe toko nima kia Siosefa Sāmita ʻi ʻEpeleli 1830 ʻi he hili pē hono fokotuʻu ʻo e Siasí, ko e fekumi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí. Naʻe tali ʻe he ʻEikí ʻenau fehuʻí ʻaki hano ʻoatu ha fakahinohino pau kiate kinautolu fakataautaha.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau lau vave pē ʻa e talateu ʻo e vahé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 23 pea kumi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi hingoa ʻo e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení.

Hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé: T&F 23:1–2; T&F 23:3; T&F 23:4; T&F 23:5; T&F 23:6–7. Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha taha pe lahi ange ʻo e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení, pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakalongolongo ʻenau (ngaahi) veesi ne vahe angé, ʻo kumi ki he faleʻi ʻa e ʻEikí naʻe fai ki he tokotaha fakafoʻituitui takitaha. Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku faitatau ai e faleʻi ʻa e ʻEikí ki he tangata takitaha? Ko e hā ha founga ʻoku faikehekehe ai?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau maʻu ha holi fakamātoato ke ngāue maʻá e ʻEikí? (Mahalo ʻe lava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni faitatau mo ʻeni: ʻE lava ke tau maʻu ha fakahinohino fakataautaha mei he ʻEikí ʻi he taimi ʻoku tau holi ai ke tauhi kiate Iá.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24

ʻOku maʻu ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻa e fakahinohino fekauʻaki mo hona ngaahi uiuiʻí

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e talateu ʻo e vahé ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa ne hoko ʻi he ngaahi māhina hili hono fokotuʻu ʻo e Siasí.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala fakahisitōlia ko ʻení, ko ha sīpinga ʻo e fakatanga ne aʻusia ʻe he Kāingalotú, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

Naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ki Kolesivili, Niu ʻIoke, ʻi he konga kimui ʻo Sune 1830 ke papitaiso ʻa ʻEma Sāmita pea mo ha niʻihi kehe ko ha kakai tui. Naʻe palani ʻa e ngaahi papitaisó ki he ʻaho Sāpate, 27 ‘o Suné, ka naʻe fakaʻauha ʻe ha niʻihi ʻo e kakai ʻo Kolesivilí ʻa e tānakiʻanga vai naʻe faʻu ʻe he Kāingalotú, ʻi ha feinga ke taʻofi ʻa e ngaahi papitaisó. Naʻe fakataha ʻa e Kāingalotú ʻi he pongipongi Mōnité ʻo vave ʻenau toe langa ʻa e tānakiʻanga vaí, pea naʻe papitaiso ʻa ʻEma Sāmita mo e toko 12 kehe. Ne teʻeki ʻosi ʻa e houalotú kuo tānaki mai ha kau fakatanga ko ha kakai ne meimei toko 50, ʻo fakamanamana ke fakalaveaʻi ʻa e Kāingalotú. Naʻe toe fakataha mai ʻa e Kāingalotú kimui ange ʻi he pō ko iá ke hilifakinima ʻa e kau mēmipa foʻou ne papitaisó, ka naʻe teʻeki fakahoko ʻa e hilifakinimá kuo puke pōpula ʻa Siosefa ʻi ha ngaahi tukuakiʻi loi ʻo pehē ko ha tokotaha fakamoveuveu. ʻI he taimi naʻe hao ai ‘a Siosefa mei he ngaahi tukuakiʻi ko ʻení, ne toe puke pōpula ia ʻi he taimi pē ko iá ʻi he tukuakiʻi tatau pē ʻe ha ʻōfisa polisi mei ha vahefonua kaungāʻapi. ʻI he hili e hao hono ua ʻa Siosefá, naʻá ne fononga mo ʻEma ki hona ʻapi ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, ke malu. Ne foki ʻa Siosefa mo ʻŌliva Kautele ki Kolesivili ʻi ha hili ha kiʻi taimi nounou mei ai, ke hilifakinima ʻa e kau papi ului ne toki papitaisó. Kimuʻa pea lava ke fakahoko ia ʻe Siosefa mo ʻŌlivá, naʻe fakataha mai ha kau fakatanga, pea naʻe pau ke na toe kumi hūfanga ʻi Hāmoni. Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24, ʻi ha taimi nounou hili ʻena foki ki ʻapi ʻi Siulai 1830.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:1–2, pea kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ʻi he taimi naʻá ne kumi hūfanga ai mei he fakatangá.

  • Ko e hā e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ne ala hoko ko e fakafiemālie ki he Palōfitá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:3-6, pea kole ki he kalasí ke nau kumi e meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ke ne fai ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻa ko ʻení.

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā e kupuʻi lea “tauhi faivelenga ʻa ho lakangá” (veesi 3)?

  • Ko e hā naʻe ala faingataʻa ai kia Siosefa ‘a e fakahinohino ʻa e ʻEikí ke ʻalu fakavavevave ki he Kāingalotu ʻi Niu ʻIoké?

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe hoko kapau ʻe ʻalu ʻa Siosefa ki he Kāingalotu ʻi Niu ʻIoké pea nau maʻu ʻene ngaahi folofolá?

Vahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Fakaafeʻi ʻa e kulupu ʻe taha ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:7-9, pea kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻo kapau ʻe fakahoko faivelenga ʻe Siosefa Sāmita hono uiuiʻí. Fakaafeʻi ʻa e kulupu ʻe tahá ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:10-12, pea kumi ki he meʻa naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko ʻo kapau ʻe fakahoko faivelenga ʻe ʻŌliva Kautele hono uiuiʻí. Hili ha taimi feʻunga, fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻo kapau te ne faivelenga ʻi hono uiuiʻí?

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻo kapau te ne faivelenga ʻi hono uiuiʻí?

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé, ko e hā ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻatautolu kapau te tau fakahoko faivelenga ʻa ia ʻokú Ne kole mai kiate kitautolú? (Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻE nofoʻia mo fakamālohia kitautolu ʻe he Laumālié ʻo kapau te tau fakahoko faivelenga ʻa e meʻa ʻoku kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fakahokó.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga naʻe ala tokoniʻi ai ʻe he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻá ni?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe fakamālohia ai kinautolu ʻe he ʻEikí koeʻuhí ko haʻanau fakahoko faivelenga ʻa e meʻa naʻá Ne kole maí, ke tokoniʻi kinautolu ke nau ongoʻi ʻa e moʻoni ʻo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻi he kau akó ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 24:13-19 ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo ʻŌliva fekauʻaki mo e ngaahi mana ʻe lava ke na fakahoko ʻi he lolotonga ʻena ngāué, mo e meʻa ke na fai ʻi he taimi ʻe fakafepakiʻi kinaua ʻe he kakaí. Naʻe fakahinohino foki ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke tokoniʻi fakatuʻasino ʻe he Siasí ʻa e Palōfitá kae lava ke ne tuku taha hono taimí mo hono iví kotoa ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25

ʻOku ʻoatu ʻe he ʻEikí ʻa e faleʻi mo e fakahinohino fakataautaha kia ʻEma Sāmita

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 ʻi Siulai 1830, ʻi he lolotonga ʻene kumi hūfanga ʻi Hāmoni, Penisilivēniá. Naʻe fakataumuʻa ʻa e fakahā ko ʻení ki he uaifi ʻo Siosefá, ʻa ʻEma Sāmita. Mahalo te ke fie fakamanatu ange ki he kau akó naʻe papitaiso ʻa ʻEma ʻi Sune 1830, ka koeʻuhi ko e ngaahi fakamanamana ʻa e kau fakatangá mo e puke pōpula ʻa hono husepānití, ne teʻeki ke fakahoko ʻa e hilikifakinimá kiate ia.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:1–4. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea naʻe ala hoko ko e fakafiemālie kia ʻEma Sāmita ʻi he lolotonga e taimi faingataʻá ni.

  • Ko e hā e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakamatalaʻi ʻa ʻEmá?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e hoko ko e kakai fili? (“Ko e kakai filí ʻa kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá ʻaki honau lotó kotoa pea ngaohi ʻenau moʻuí ke fakahōifua kiate Ia” [Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Kakai Filí,” scriptures.lds.org].)

  • Naʻe tokoniʻi fēfē ʻa ʻEma Sāmita ʻi he lolotonga ʻo e ngaahi faingataʻá ni ʻi heʻene ʻilo ko iá ko e fefine kuo fili?

  • Ko e hā e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia ʻEmá?

Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻi he kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:5–10, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita ke ne faí.

  • Ko e hā naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa ʻEma Sāmita ke ne faí?

Fakamatalaʻi ange naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻi he Siasí ʻi he kuonga muʻá ʻa e foʻi lea ko e fakanofo (vakai, veesi 7) ʻo ʻuhinga fakatouʻosi ki he fakanofó mo e vaheʻí. Ko ia, naʻe angamaheni ke pehē kuo “fakanofo” fakatouʻosi ʻa e kakai tangatá mo e kakai fefiné ki he ngaahi uiuiʻí, ka ʻoku tau fakaʻaongaʻi ʻi he ʻahó ni ʻa e lea ko e “vaheʻi” (vakai, Siosefa Filitingi Sāmita, Church History and Modern Revelation [1947], 1:126). Talaange ki he kau akó naʻe ui ʻa ʻEma Sāmita ke hoko ko e fuofua palesiteni ʻo e Fineʻofá ʻi he taimi naʻe fokotuʻu ai ʻa e houalotú ʻi he 1842. Naʻe lau ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25 ʻi hono fakahoko iá, peá ne pehē “kuo fakahoko [ʻa e fakahā ko ʻení] ʻi hono Fili ʻo Sisitā ʻEma ki he Kau Palesitenisī ʻo e Fineʻofá, ʻa ia ne ʻosi fakanofo kimuʻa ke ne fakamatala ʻa e Ngaahi Folofolá” pea ke naʻinaʻi ki he Siasí (“Journal, December 1841–December 1842,” 91, josephsmithpapers.org).

  • Fakatatau ki he meʻa ne folofola ʻe he ʻEikí kia ʻEma ke ne fai ʻi he veesi 10, ko e hā ʻoku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau fakahokó? ( ʻOku ʻamanaki mai ʻa e ʻEikí ke tau liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní pea fekumi ki he meʻa ʻa ia ʻoku taʻengatá.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa fakamāmani ʻokú ke pehē naʻe ala hohaʻa ki ai ʻa ʻEma ʻi he lolotonga ʻa e taimi ko ʻeni ʻi heʻene moʻuí?

Hiki ʻa e ngaahi ʻuluʻi tohi ko ʻení ʻi he palakipoé ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e moʻoní ni: Ngaahi Meʻa ʻo e Māmaní ke Liʻakí mo e Ngaahi Meʻa Taʻengata ke Fekumi Ki Aí. Kole ki he kau akó ke nau fokotuʻu mai ha ngaahi meʻa ʻa ia ʻe lava ʻo hiki ʻi lalo he ʻuluʻi tohi takitaha. Hiki e tali ʻa e kau akó ʻi he palakipoé ʻi lalo ʻi he ʻuluʻi tohi tonú.

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻokú ke pehē ʻe tokoni hono liʻaki ʻo e ngaahi meʻa ko ʻeni ʻo e māmaní ʻi heʻetau kumi ki he meʻa ʻoku taʻengatá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi meʻa fakamāmaní, pea kumi ki he ngaahi meʻa ʻoku taʻengatá. Fakaafeʻi ha niʻihi tokosiʻi ʻi he kau akó ke nau vahevahe ʻenau aʻusiá mo e kalasí. (Fakamanatu ki he kau akó ke ʻoua ʻe vahevahe ha meʻa ʻoku fuʻu fakataautaha.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha ngaahi founga ʻe lava ke nau liʻaki ai ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní, pea fekumi ki he ngaahi meʻa mahuʻinga taʻengatá. Poupouʻi kinautolu ke fokotuʻu ha taumuʻa ke ngāue ʻo fakatatau ki ha ngaahi ueʻi kuo nau maʻu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:11–12, pea kole ki he kalasí ke nau kumi pe ko e hā ha toe meʻa kehe naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia ʻEma ke ne fai.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí kia ʻEma ke ne faí?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e hū ki he ʻEikí ʻi he hivá? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha ngaahi foʻi lea kehekehe, kae fakapapauʻi te nau ʻiloʻi ha tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo e meʻa ko ʻení: ʻE tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau hū kiate Ia ʻaki ʻa e hiva ʻoku māʻoniʻoní.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke fakatatau ai ha “hiva ʻo e lotó” (veesi 12) ki he lotú?

  • ʻE lava ke kehekehe fēfē ha hiva ʻo e lotó mei hano hivaʻi pē ʻo ha himi?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo hoko ki hoʻo moʻuí mei he hū ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi he hiva ʻoku māʻoniʻoní?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi

“ʻOku ʻi ai ha ivi makehe ʻo e hiva ʻoku toputapú ke fakafetuʻutaki ʻa e ʻofa ki he ʻEikí ʻoku tau ongoʻí. Ko ha tokoni fakaʻofoʻofa ki heʻetau lotú ʻa e faʻahinga fetuʻutaki ko ʻení. ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻoku faingataʻa ke nau fakahaaʻi ʻenau ngaahi ongó ʻi ha ngaahi lea ʻi heʻenau lotú, ka ʻe lava ke kau fakataha ʻa e tokotaha kotoa ʻi hono fakafetuʻutaki ʻa e ngaahi ongo peheé ʻo fakafou ʻi he ngaahi lea fakalaumālie ʻo ʻetau ngaahi himí ” (Tāleni H. ʻOakesi, “Worship through Music,” Ensign, Nov. 1994, 10).

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fili ha himi ʻe taha pe ua mei he tohi himí ʻoku nau ongoʻi ʻoku tokoni kiate kinautolu ke nau fakafetuʻutaki ʻa e ngaahi ongoʻi ʻofa mo e hū ki he ʻEikí. Kapau ʻoku toe lahi e taimí, mahalo te mou fie hivaʻi fakataha ʻi he kalasí ha himi ʻe taha pe ua mei he ngaahi himí ni. Poupouʻi e kau akó ke nau kau ʻi he hiva ʻo e ngaahi himí ʻi he Falelotú mo e ngaahi feituʻu kehé ko ha founga ʻo e hū ki he ʻEikí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:13–16, ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia ʻEma Sāmita ke pīkitai ki heʻene ngaahi fuakavá pea fai atu ʻi he angamalū. Naʻá Ne toe talaʻofa te ne maʻu ʻa e kalauni ʻo e māʻoniʻoní ʻo kapau te ne tauhi ʻa e ngaahi fekaú.

Fakaʻosi e kalasi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he founga ʻe lava ke ʻomi ha fakahinohino mo ha fakalotolahi ʻe he ngaahi moʻoni ne ʻiloʻi ʻi he lēsoni ko ʻení.