‘Inisititiuti
Lēsoni 7: Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 4; 11–12; 14–16


Lēsoni 7

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4; 11–12; 14–16

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1829, ne ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ki hono foha ko Siosefa ʻi Hāmoni, Penisilivēniá. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe loto ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ke ʻiloʻi pe ko e hā te ne lava ke fai ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe fehuʻi ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí peá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lēkooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe fakamahinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha taha ke ne tokoni ʻi Heʻene ngāué.

ʻI Mē 1829, naʻe fononga ai ʻa e taʻokete ʻo e Palōfitá ko Hailamé ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke ʻaʻahi kia Siosefa. Tuʻunga ʻi he kole ʻa Hailamé, naʻe kole ai ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí ke fakahā Hono finangalo kia Hailamé. ʻI he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11, naʻe folofola ai ʻe he ʻEikí kia Hailame ʻa e meʻa kuo pau ke ne fai ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻo Saioné.

Naʻe ʻaʻahi foki mo Siosefa Naiti ko e Lahí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Mē 1829 ke fakahaaʻi ʻene loto ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻOtuá. ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12 ʻa e faleʻi ʻa e ʻEikí kiate iá.

Hili e hiki ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ke hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ha ngaahi fakahā ki he ngaahi foha ʻe toko tolu ʻo Pita Uitemā ko e Lahí: Tēvita, Sione, mo Pita Uitemā ko e Siʻí (vakai, T&F 14–16). ʻI he ngaahi fakahā ko ʻeni ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16, naʻe fakamamafaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga ke fakahā ʻa e fakatomalá kae lava ke ʻomi ʻa e ngaahi laumālié kiate Iá.

Sānuali 1829Naʻe ʻaʻahi ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí kia Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Hāmoni, Penisilivēnia.

Fēpueli 1829Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4.

Mē 1829Naʻe ʻaʻahi ʻa Hailame Sāmita mo Siosefa Naiti ko e Lahí kia Siosefa mo ʻEma Sāmita.

Mē 1829 Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11–12.

Meimei ki he 1 Sune, 1829Naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki Feieti, Niu ʻIoke, ke hoko atu hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Sune 1829Naʻe maʻu ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16.

Konga kimui ʻo Sune 1829Naʻe mamata ai ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ki he ʻū lauʻi peleti koulá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻa e meʻa ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha tokotaha ke ne tokoni ki Heʻene ngāué

Hiki ʻa e fehuʻi ko ení ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí:

Te ke ʻiloʻi fēfē ʻa e meʻa ʻoku finangalo ʻa e ʻEikí ke ke faí ke tokoni kiate Ia ʻi Heʻene ngāué?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he fehuʻi ko ʻení ʻi he kotoa ʻo e lēsoní pea ke nau fekumi ki ha ngaahi tokāteline mo e tefitoʻi moʻoni ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi e founga te nau lava ai ʻo tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí.

Fakamatalaʻi ange naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi Sānuali 1829 mei Palemaila, Niu ʻIoke, ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke ʻaʻahi kia Siosefa Sāmita mo hono uaifi ko ʻEmá. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe fehuʻi ʻe Siosefa Sāmita ko e Lahí pe ko e hā ha founga te ne lava ai ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko e talí, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 4:1. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he foʻi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ke fakamatalaʻi ʻa hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

  • Ko e hā ha ngaahi tafaʻaki ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻoku fakaofo kiate koe?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e veesi 2–4. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻoku fie maʻu ke tokoni ki Heʻene ngāué.

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí?

  • Fakatatau ki he veesi 2, ko e hā ʻa e talaʻofa naʻe foaki ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau tauhi kiate Ia ʻaki honau lotó, iví, ʻatamaí mo e mālohí kotoá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: Kapau te tau tauhi ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa, ʻe lava ke tau tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá ʻi he ʻaho fakaʻosí. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he veesi 2.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke tauhi ki he ʻOtuá ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa? (Ke tau tukupā kakato ke tauhi ki he ʻOtuá mo ʻai ʻa e ongoongoleleí ke hoko ko e ʻelito ʻo ʻetau moʻuí.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ke “tuʻu taʻehalaia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá” (veesi 2)?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e veesi 5‑7, ʻo fekumi ki he ngaahi ʻulungaanga ʻokú ne fakafeʻungaʻi ha taha ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke lipooti e meʻa ne nau ʻiló. ʻI hono lipooti ʻe he kau akó, hiki ʻa e ngaahi ʻulungāngá ʻi he palakipoé.

  • ‘E tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe hono fakatupulaki ʻo e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení ke tau tokoni ki he ngāue ʻa e ‘Eikí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e veesi 7. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ki he laukongá, ʻo fekumi ki he ngaahi talaʻofa ne fai ʻe he ʻEikí ki he niʻihi ʻoku nau kole mo tukitukí.

  • Ko e hā e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he niʻihi ʻoku kole mo tukitukí?

  • ʻOku felāveʻi fēfē ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení ki heʻetau maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku fakamatalaʻi ʻi he fakahā ko ʻení?

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e ʻulungaanga fē te nau lava ʻo fakatupulaki kakató. Fakaafeʻi ke nau kole ki he Tamai Hēvaní ke tokoniʻi kinautolu ke nau fakatupulaki mo fakamālohia e ngaahi ʻulungaanga ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita ʻa e meʻa kuo pau ke ne fai ke tokoni ai ki he ngāué

Fakamatalaʻi ange naʻe fononga foki mo e taʻokete ʻo e Palōfitá ko Hailame Sāmitá ʻi Mē 1829 ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke ʻaʻahi kia Siosefa. ʻI he taimi ko iá, naʻe lolotonga liliu ʻe Siosefa mo ʻŌliva Kautele ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Tuʻunga ʻi he kole ʻa Hailamé, naʻe kole ai ʻe he Palōfitá ki he ʻEikí ke fakahā Hono finangalo ki hono tokouá. Naʻe maʻu leva ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11.

Vahevahe fakakulupu ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu, pea vahe ki he kulupu takitaha ʻa e ʻū potufolofola ko ʻení: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 11:6–9; 11:10–14; mo e 11:15–19. Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé (fakaʻatā ha konga ʻi he fehuʻi takitaha ke lekooti ai e ngaahi tali ʻa e kau akó):

Ko e hā naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí kia Hailame ke ne fai ke tokoniʻi ia ke ne mateuteu ke ngāué?

Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki pau naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí maʻa Hailame kapau te ne talangofua ki Heʻene akonakí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻenau potufolofola ne vahe angé, ʻo fekumi ki he ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Hili hano tuku ange ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau ako mei he kulupu takitaha ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú. Hiki ʻenau ngaahi talí ʻi lalo ʻi he fehuʻi takitaha.

  • Ko e hā e faleʻi ʻokú ke fakatokangaʻi ne toutou hā ʻi he folofola ʻa e ʻEikí kia Hailamé?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau ʻa e T&F 11:20–22. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi he laukongá, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe toe faleʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hailame ke ne faí.

  • Mei he faleʻi ʻa e ʻEikí kia Hailame ʻi he veesi 20–22, ko e hā ʻa e meʻa kuo pau ke tau fai ke maʻu ai ʻa e Laumālié mo e mālohi ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni kakato ʻo e ongoongoleleí? (ʻOku totonu ke fakahā ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: Kapau te tau tauhi e ngaahi fekaú mo maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá, te tau maʻu ʻa e Laumālié mo e mālohi ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki he moʻoni kakato ʻo e Ongoongoleleí. Mahalo te ke fie hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe fakamamafaʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e mahuʻinga ʻo hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú ʻi hono akoʻi ʻo Hailame ki he founga ke teuteu ai ke tokoni ʻi Heʻene ngāué?

  • Ko e hā ha ngaahi founga te tau lava ai ke maʻu e folofola ʻa e ʻOtuá?

  • Ko e hā e fekauʻaki ʻa hono ako ʻo e folofolá mo hono maʻu ʻo e Laumālié?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau maʻu ai e folofola ʻa e ʻOtuá pea naʻe tāpuekina kinautolu ʻaki ʻa e Laumālié mo e mālohi ke tokoniʻi ha taha ke ne maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoni kakato ʻo e ongoongoleleí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá ki he kalasí. Poupouʻi e kau akó ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ʻoku fakamatalaʻi ai ʻa e meʻa te nau fai ke maʻu lelei ange ai e folofola ʻa e ʻOtuá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12

ʻOku akoʻi ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí ki he meʻa ʻoku fie maʻu ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí

Fakamatalaʻi ange naʻe lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha paʻanga pe nāunau feʻunga ke hoko atu ʻaki e ngāué. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12, ʻo fekumi pe ko hai naʻá ne tokoniʻi e Palōfitá ʻi he taimi faingataʻa ko ʻení. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lipooti e meʻa naʻá ne maʻú.

Fakamatalaʻi ange naʻe hili e ʻaʻahi mai ʻa Hailame kia Siosefa Sāmita ʻi Mē 1829, naʻe ʻaʻahi mai mo Siosefa Naiti ko e Lahí ki he Palōfitá pea naʻá ne loto-vekeveke ke ʻiloʻi pe ko e hā ha meʻa te ne lava ʻo fai ke tokoni ai ki he ngāué.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:1–5 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Naiti ʻoku ʻi ai ha ngāue fakaofo ʻoku ʻamanaki ke hoko. Naʻe folofola ange foki ʻa e ʻEikí ko kinautolu ʻoku nau tauhi faivelenga ki he ‘Eikí ʻe fakamoʻui ʻa kinautolu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 12:6–9. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi he laukongá, ʻo fekumi ki he ngaahi ʻulungaanga kuo pau ke tau fakatupulaki ke tokoni ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. (Mahalo naʻa tokoni ke fakamatalaʻi ko e foʻi lea anga-fakamaʻumaʻu ʻi he veesi 8 ʻoku ʻuhinga ia ke fai fakafuofua pē pe faʻa taʻofi kita.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke fakatupulaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku hā ʻi he veesi 8 kae lava ke tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí?

Tuku ki he kau akó ke nau vakai ki he fehuʻi naʻá ke hiki ʻi he palakipoé kimuʻa pea kamata e kalasí, pea kole ki he kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā te nau fai ke tokoni lahi ange ai ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau muimui ki ha faʻahinga ueʻi pē te nau maʻu.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa Hono finangaló kia Tēvita Uitemā, Sione Uitemā, pea mo Pita Uitemā ko e Siʻí.

Kole ki he kau akó ke nau hiki ʻi ha laʻipepa ʻa e meʻa ʻoku nau pehē ko e ngaahi meʻa mahuʻinga taha te tau lava ʻo fai ʻi he moʻui ní.

ʻI hono ako ʻe he kau akó ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16, fakaafeʻi ke nau fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻoku mahuʻinga taha ke tau faí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vakai ki he Mape Hisitōlia ʻo e Siasí, fika 3, “Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití.” Kole ange ke nau kumi ʻa Feieti, Niu ʻIoke. Fakamatalaʻi ange koeʻuhí ko e fakaʻau ke lahi ange ʻa e fakatangá ʻi Hāmoni, Penisilivēniá, naʻe faitohi ai ʻa ʻŌliva Kautele ki hono kaungāmeʻa ko Tēvita Uitemaá ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ʻo kole ange pe ʻe lava ke na hiki atu mo Siosefa ʻo nofo fakataha mo e fāmili Uitemaá kae lava ʻo fakaʻosi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he konga kimuʻa ʻo Sune 1829, naʻe hiki ai ʻa Siosefa Sāmita, mo ʻŌliva Kautele ki he ʻapi ʻo Pita Uitemā ko e Lahí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki he laukongá, ʻo fekumi pe ko e hā e meʻa naʻá ne fakatupunga ʻa e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14–16.

  • Ko e hā e meʻa naʻe tokanga ki ai e toko toluʻi tautehina Uitemaá?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:1–6 ʻaki hano tala ange naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia Tēvita Uitemā ʻoku ʻi ai ha ngāue fakaofo ʻe hoko mai pea ko kinautolu ʻoku nau ngāue faivelenga maʻá e ʻEikí ʻe fakamoʻui kinautolu.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 14:7–11, ʻo fekumi pe ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Tēvia Uitemā ke ne faí mo e ngaahi tāpuaki naʻá Ne talaʻofa te ne maʻú.

  • Ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí kia Tēvita ke ne faí? Ko e hā naʻá Ne talaʻofa ange kiate iá?

  • Fakatatau ki he veesi 7, ko e hā ʻoku matuʻaki mahuʻinga ai ke tauhi e ngaahi fekaú mo kātaki ki he ngataʻangá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: Kapau te tau tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá mo kātaki ki he ngataʻangá, te tau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea ʻi he veesi 7 ʻokú ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kātaki ki he ngataʻangá?

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e moʻui taʻengatá? (ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e moʻui taʻengatá ki he moʻui taʻe-faʻa-mate, ʻa ia ko hono ʻuhingá ki he moʻui ʻo taʻengata. Ko e moʻui taʻengatá ko e hakeakiʻi pea hoko ʻo hangē ko e ʻOtuá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku hoko ai e moʻui taʻengatá “ko e meʻaʻofa ʻoku mahuʻinga taha ʻi he ngaahi meʻaʻofa kotoa pē ʻa e ʻOtuá”?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e fē ʻa e fekau te nau lava ʻo tauhi lelei ange ʻe tokoni ai ke nau fakalakalaka ki he moʻui taʻengatá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15–16, ʻo fekumi ki he meʻa ʻoku faitatau ai ʻa e ngaahi fakahaá ni. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne fakamatala ʻa e meʻa ʻokú ne fakatokangaʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:1–5 (pe 16:1–5). Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Sione Uitemā (mo Pita Uitemā ko e Siʻí).

  • Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo e ʻEikí ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? Ko e hā ʻokú ke ako fekauʻaki mo Sione (mo Pita Uitemā ko e Siʻí)?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 15:6 (pe 16:6). Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí ʻe mahuʻinga taha kiate kinauá.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻe folofola ʻe he ʻEikí kia Sione mo Pita Uitemā ko e Siʻí, ko e hā e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: Ko e tokoni ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisí ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí.)

  • ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke ʻomi e ngaahi laumālié kia Sīsū Kalaisí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke tau tokoni ai ke ʻomi kitautolu mo e niʻihi kehé ke ofi ange kia Sīsū Kalaisí? Ko e hā ʻoku hoko ai hono ʻomi e ngaahi laumālié kia Kalaisí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga taha ʻe lava ke tau faí?

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe maʻu ʻi he lēsoní.