‘Inisititiuti
Lēsoni 49: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–28


“Lēsoni 49: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–28,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 49,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 49

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125–28

Talateú mo e Fakahokohoko e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1839, ko e tokolahi ʻo e Kāingalotu ne fakamālohiʻi mei honau ngaahi ʻapi ʻi Mīsulí, ne nau fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga foʻou ʻi he kelekele naʻe fakatau ʻe he Siasí ʻi Komeesi ʻIlinoisí mo e Vahefonua ʻAiouaá. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125, ʻi Māʻasi 1841, ʻa ia naʻe fakahā ai ʻe he ʻEikí Hono finangaló kau ki hono tānaki fakataha ʻo e Kāingalotú ʻi he Vahefonua ʻAiouaá.

Hili hono papitaiso ʻi ʻEpeleli 1832, naʻe ngāue fakafaifekau ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi he Tafaʻaki ki ʻOlunga ʻo Kānatá, tafaʻaki fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, mo ʻIngilani. Naʻe fie maʻu ki heʻene ngāue fakafaifekau lahí ke ne fai mo hono fāmilí ha ngaahi feilaulau mahuʻinga. ʻI he ʻaho 1 ʻo Siulai, 1841, naʻe foki mai ʻa Pilikihami ʻIongi mei heʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní hili ʻene mavahe ʻi he meimei taʻu ʻe ua. ʻI he ʻaho 9 ʻo Siulai, 1841, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā maʻa Pilikihami ʻIongi, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126. Naʻe folofola e ʻEikí ʻi he fakahaá ni kia Pilikihami ʻIongi naʻe ʻikai toe fie maʻu ke ne mavahe mei hono fāmilí ke ngāue fakafaifekau “ʻo hangē ko e ngaahi taimi kuo hilí” (TF 126:1).

ʻI he ʻaho 1 ʻo Sepitema, 1842, naʻe faitohi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kāingalotu ʻo e Siasí ʻo fakahinohinoʻi kinautolu ke tauhi ha ngaahi lekooti ʻo e ngaahi papitaiso naʻa nau fai maʻa ʻenau ngaahi kui kuo pekiá. ʻOku lekooti ʻa e tohí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127. ʻOku fakahaaʻi ʻe ha fakatotolo kimuí ni mai naʻe toe fai ʻe he Palōfitá ha tohi ʻi he ʻaho 7 ʻo Sepitema, 1842 (kae ʻikai ko e ʻaho 6 ʻo Sepitemá, ʻo hangē ko hono lipooti ʻi he ʻuluʻi vahé), ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia naʻá ne akoʻi lahi ange ai kinautolu fekauʻaki mo e fakahoko totonu mo hono lekooti ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Naʻá ne toe fakamatalaʻi foki e mahuʻinga fakatokāteline ʻo e ouaú ni. ʻOku lekooti ʻa e tohí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128.

15  ʻAokosi, 1840Naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene ʻuluaki malanga he kakaí ʻi he papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo Simoa Palanisoní ʻi Nāvū ʻIlinoisí.

Konga kimuʻa ʻo Māʻasi 1841Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125

1 Siulai, 1841Naʻe tūʻuta ai ʻa Pilikihami ʻIongi ʻi Nāvū hili ʻene ngāue fakafaifekau ʻi ʻIngilaní.

9 Siulai, 1841Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126.

8 Nōvema, 1841Naʻe fakatapui ha faiʻanga papitaiso fakataimi ki he papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he konga ki lalo ʻo e temipale teʻeki ʻosi ʻi Nāvū, ʻIlinoisí.

ʻAokosi 1842Ke fakaʻehiʻehi mei hono puke taʻefakalao pea fakafoki ki Mīsulí, naʻe toi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi loto pea takai ʻi Nāvū, ʻIlinoisi.

1 Sepitema, 1842Naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tohi ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127.

7 Sepitema, 1842Naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha tohi ʻe taha ki he kāingalotu ʻo e Siasí, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125:1–4

Ko e fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he Vahefonua ʻAiouaá ke nau tānaki fakataha ki ha ngaahi feituʻu kuo fili

ʻĪmisi
mape, Feituʻu Mīsulí, ʻIlinoisí mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití

Fakaʻaliʻali e mape “Ko e Feituʻu Mīsuli, ʻIlinoisi, mo ʻAiouā ʻo e ʻIunaiteti Siteití.” Fakamanatu ange ki he kau akó ʻi he hili hono kapusi e Kāingalotú mei Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–1839, naʻa nau kumi hūfanga ʻi he ngaahi nofoʻanga he veʻe Vaitafe Misisipí ʻi he ongo Vahefonua ʻIlinoisí mo ʻAiouaá.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125:1–4 ʻaki hano fakamatalaʻi ange neongo naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kāingalotu ʻo e Siasí ke fokotuʻu ha siteiki ʻi Nāvū ʻIlinoisi, mo langa ha temipale ai, ka naʻá Ne fakahā foki kiate kinautolu naʻe pau ke nau langa hake mo e ngaahi kolo kehe ʻi ʻIlinoisí pea ʻi he kauvai ʻe taha ʻo e Vaitafe Misisipí ʻi he Vahefonua ʻAiouaá. ʻIkai ngata aí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotu ne tūʻuta maí ke nau nofo ʻi ha taha pē ʻo Hono ngaahi kolo kuo filí ʻa ia naʻe fokotuʻu ai ha siteikí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126:1–3

Ko e fakahā ʻe he ʻEikí kia Pilikihami ʻIongi he ʻikai toe fie maʻu ke ne mavahe mei hono fāmilí ke ngāue fakafaifekau

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Pilikihami ʻIongi. Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e puipuituʻa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e ngaahi palakalafi ko ʻení:

Hili e papitaiso ʻa Pilikihami ʻIongi ki he Siasí ʻi ʻEpeleli 1832, naʻá ne ngāue fakafaifekau tuʻo lahi ʻi he taʻu ʻe hiva hono hokó. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi misiona ko ʻení naʻe meimei māhina ʻe tolu ki he nima. ʻI ʻEpeleli 1838, naʻe uiuiʻi ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ngāue fakafaifekau ki Pilitānia Lahi, ʻa ia ʻe fie maʻu ai ke nau mavahe mei ʻapi ʻi ha taimi fuoloa ʻaupito.

Naʻe mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei Monitilose, Vahefonua ʻAiouaá ki Pilitānia Lahi ʻi he ʻaho 14 Sepitema, 1839. Ko ha taimi faingataʻa ʻeni ke ne mavahe ai mei ʻapi. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1839, naʻe tō ai ha toʻu mahaki malēlia ʻi he feituʻú, ʻo puke ai ʻa Pilikihami, ko hono uafi ko Mele ʻAná, mo ha niʻihi ʻo ʻena fānaú. Ne toki fāʻeleʻi foki ʻe Mele ʻAna ʻena tama fika faá. ʻIkai ngata aí, koeʻuhí naʻe tuli kinautolu mei Mīsuli ʻi he taʻu kimuʻá, naʻe mole e konga lahi ʻo ʻenau koloá, pea ʻi he taimi ne mavahe ai ʻa Pilikihami ke ngāue fakafaifekaú, ko e $2.72 pē naʻá ne lava ʻo tuku kia Mele ʻAna ke tokoni ki hona fāmilí. Lolotonga e meimei taʻu ʻe ua naʻe ʻi ʻIngilani ai ʻa Pilikihami ʻIongí, naʻe fāinga ʻa Mele ʻAna ke maʻu ha meʻakai mo e nofoʻanga feʻunga maʻana mo ʻene fānaú. ʻI he ʻaho 1 ʻo Siulai, 1841, naʻe tūʻuta ʻa Pilikihami ʻIongi, ʻa ia ne fokotuʻu ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú, ki Nāvū pea kau fakataha mo hono fāmilí. Naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126hili ha ʻaho ʻe valu mei ai. (Vakai, Leonard J. Arrington, Brigham Young: American Moses [1985], 74–75, 413–14; Lisa Olsen Tait and Chad M. Orton, “Take Special Care of Your Family,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 244–46, pe history.lds.org.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 126:1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e founga ʻe ala ʻomi ai ʻe he fakahaá ni ha nonga kia Pilikihami ʻIongi mo hono fāmilí fakatouʻosi. Fakaafeʻi e kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ʻe lava ʻo akoʻi mai ʻe he fakahā ko ʻeni kia Pilikihami ʻIongí fekauʻaki mo e ʻEikí? (ʻE malava ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí hotau ngaahi tūkunga paú pea te Ne tataki kitautolu ʻo fakatautau ki heʻetau ngaahi fie maʻú.)

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:1–12

ʻOku vīkiviki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he fakatangá pea faleʻi e Kāingalotú ke tauhi ha ngaahi lekooti ʻo ʻenau papitaiso maʻá e kau pekiá

Fakamatalaʻi ange ʻi ha feinga fakapō ʻi Mē 1842, naʻe lavea ai ʻa Lilipani W. Pōkisí, ʻa e kōvana mālōlō ʻo Mīsuli naʻá ne fai e tuʻutuʻuni ke tāmateʻi e Kāingalotú. Naʻe tukuakiʻi loi ʻe he kau maʻu mafai ʻi Mīsulí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono aleaʻi ha taha ke ne tāmateʻi ʻa Pōkisí, pea naʻe feinga fakatouʻosi e kau ʻōfisa Mīsuli mo ʻIlinoisí ke puke pōpula e Palōfitá ʻi Nāvū ʻIlinoisi, pea fakafoki ia ki Mīsuli ke hopo ai. ʻI hono ʻilo ko ia kapau te ne foki ki Mīsuli ʻe ngalingali tāmateʻi iá, naʻe toi e Palōfitá mei he kau ʻōfisá ni ʻi he konga lahi ʻo ʻAokosi, Sepitema, mo ʻOkatopa 1842 ke fakaʻehiʻehi mei hano puke pōpula ia. ʻI Sānuali 1843, naʻe fakapapauʻi ai naʻe taʻefakalao ʻa e ngāue ko ia ke puke pōpula e Palōfitá mo fakafoki ia ki Mīsulí. ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127 ha tohi naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he kāingalotu ʻo e Siasí lolotonga ʻene ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻá ni.

Vahevahe e kalasí ke nau tauhoa. Fakaafeʻi e kau akó ke lau leʻolahi ʻi honau ngaahi hoá ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:2–3 ʻo kumi e founga naʻe tali ʻaki ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene “[ngaahi] faingataʻá” (veesi 2).

  • Ko e hā e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku makehe kiate koe ʻi he founga naʻe tali ʻaki ʻe he Palōfitá ʻene ngaahi faingataʻá?

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:4–12 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he Palōfitá ki he Kāingalotú ke fakavaveʻi ʻenau ngaahi ngāue ke langa e Temipale Nāvuú. Naʻá ne fakakau foki ha ngaahi fakahinohino ne ʻoange ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ki he ngaahi fakahinohino naʻe foaki ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Fakatatau ki he veesi 7, ko e hā naʻe mahuʻinga ai ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ke fakahoko ʻenau papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he ʻao ʻo ha tauhi lekōtí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:1–18

Ko e fakamatalaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ʻuhinga ʻoku fie maʻu ai hono tauhi e ngaahi lekooti ʻo e ngaahi ouau fakamoʻuí

Fakamatalaʻi ange ʻi ha uike nai hili hono fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e tohi ne lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127, naʻá ne fai mo ha tohi ʻe taha ki he Kāingalotú ne kau ai ha ngaahi akonaki lahi ange kau ki he papitaiso maʻá e kau pekiá. ʻOku lekooti ʻa e tohí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:1–14 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe akoʻi ʻe he Palōfitá ʻoku totonu ke fokotuʻu e kau tauhi lekooti fakalotofonuá ke nau fakamoʻoni mo lekooti e papitaiso maʻá e kau pekiá pea ʻoku totonu ke fili ha “tauhi lekooti fakalotofonua” ke ne fakatahatahaʻi e ngaahi lekooti fakalotofonuá ki ha “[tohi pe] lekooti fakakātoa ʻa e siasí,” (veesi 4). Naʻá ne fakamatalaʻi ange ko e ngaahi ouau ne fakahoko mo lekooti ʻi he māmaní ʻe ʻaonga ia ʻi he langí koeʻuhí ko e “mālohi [ke silaʻí] ʻoku lekooti pe nonoʻo ʻi he māmaní pea nonoʻo ʻi he langí” (veesi 9). Naʻe toe akoʻi foki ʻe he Palōfitá ʻoku fakataipe ʻe he ouau ʻo e papitaisó ʻa e maté mo e toetuʻú (veesi 12–13).

  • Makehe mei he papitaisó, ko e hā ha ngaahi ouau kehe kuo pau ke maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ʻoku ʻekea meiate kinautolú kae lava ke nau maʻu e moʻui taʻengatá mo nofo ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá? (Hilifakinimá [ʻa ia ʻoku kau ai hono maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní], fakanofo ki he Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí [maʻá e houʻeiki tangatá], ʻenitaumeni temipalé, mo e silaʻi ʻi he malí. Fakamahinoʻi ange ʻoku ui ʻeni ko e “ngaahi ouau fakamoʻuí.”)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai e ngaahi ouau fakamoʻuí “ki he kau pekiá mo e kakai moʻuí.”

  • Fakatefito ʻi he veesi 15, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakahoko e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻa ʻetau ngaahi kui kuo nau pekia taʻemaʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí? (ʻO ka fie maʻu, tataki e tokanga ʻa e kau akó ki he kupuʻi lea “ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu,” pea tokoni ke nau ʻiloʻi e tokāteline ko ʻení: He ʻikai lava ʻetau ngaahi kui kuo pekia taʻemaʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí, ʻo fakalakalaka ki he haohaoá kae ʻoua kuo fakahoko e ngaahi ouau fakamoʻuí maʻanautolu.)

  • Ko e hā ha tokāteline te tau lava ʻo ako mei he kupuʻi lea “pea ʻoku ʻikai lava foki ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiá” (veesi 15)? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻiloʻi e tokāteline ko ʻení: ʻOku fie maʻu pea mahuʻinga ʻa e fakamoʻui ʻetau ngaahi kui kuo pekiá ki hotau fakamoʻuí.)

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOkú ke pehē ko e hā “ʻoku fie maʻu pea mahuʻinga [ai] ʻa e fakamoʻui” ʻetau ngaahi kuí “ki hotau fakamoʻuí”?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau aleaʻi ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻí ni ʻi ha fanga kiʻi kulupu tautau toko ua pe tolu. Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau ako mei ha kulupu ʻe taha pe lahi ange ke lipooti ʻenau ngaahi talí ki he kalasí.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:16–17 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he Palōfitá ʻi he tohi ko ʻeni ki he Kāingalotú, ha ongo potufolofola mei he Tohi Tapú fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:17–18. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e founga ʻoku tokoni ai hono fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá ke fakahoko e kikite naʻe lekooti ʻi he Malakai 4:5–6.

  • Fakatatau ki he veesi 18, ʻoku tokoni fēfē hono fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá ke fakahoko e kikite ʻa Malakaí?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19–25

Ko e fiefia ʻa Siosefa Sāmita ʻi he ongoongolelei kuo fakafoki maí mo naʻinaʻi ki he Kāingalotú ke hokohoko atu hono fai e papitaiso maʻá e kau pekiá

Fakamatalaʻi ange ʻi he tohi hono ua ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá, naʻá ne fakamatala ki ha ngaahi meʻa mahuʻinga ne hoko ʻi he Fakafoki mai e ongoongoleleí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:19. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe he Palōfitá e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

  • Naʻe fakamatalaʻi fēfē ʻe he Palōfitá e Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai e ongoongolelei kuo fakafoki maí “ko ha leʻo ʻo e fiefia ki he kakai moʻuí mo e kau pekiá”?

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:20–21 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakamatalaʻi ʻe he Palōfitá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa fakaofo ʻo e Fakafoki mai e ongoongoleleí, ʻo fakahaaʻi naʻe haʻu e kau ʻāngeló ke fakafoki mai e “ngaahi totonú,” “ngaahi kií,” mo e “mālohi” ʻo e ngaahi kuonga fakakosipeli he kuohilí (veesi 21).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:22. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahā ʻe he Palōfitá ki he Kāingalotú ke faí, ʻi hono ʻilo ko ia kuo fakafoki mai e ngaahi totonu, ngaahi kī, mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hotau kuongá.

  • Ko e hā e “ngāue mahuʻinga” naʻe fie maʻu ʻe he Palōfitá e Kāingalotú ke nau “laka atu” ʻi hono faí?

  • Fakatatau ki he veesi 22, ʻe tokoni fēfē ʻetau kau ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ki heʻetau ngaahi kuí?

Fakamatalaʻi ange ʻi he fakaʻosi ʻe he Palōfitá ʻene tohi ki he Kāingalotú, naʻá ne lau mei he Malakai 3:2–3, ʻa ia ʻoku kau ai e kikite ʻa Malakai kau ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:24. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe fakahinohinoʻi ʻe he Palōfitá e Kāingalotú ke faí.

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā e “feilaulau ʻi he māʻoniʻoni” ʻoku totonu ke tau “ʻoatu ki he ʻEikí”?

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tokoni ai ki he “tohi” ko ʻení? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻoku tau fai ʻeni he ʻahó ni ʻaki hono fakahū e ngaahi lekooti ʻetau ngaahi kuí ki he uepisaiti FamilySearch ʻa e Siasí mo hono fakahoko e ngaahi ouaú maʻanautolu ʻi he temipalé. Kapau ʻe lava, fakakaukau ke fakafeʻiloaki ki he kau akó e FamilySearch.org.)

Hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau kau ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo fakahoko e ngaahi ouau ʻi he temipalé maʻa ʻetau ngaahi kui kuo pekiá, ʻoku tau tokoni ai ke ʻoatu ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni.

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke lolotonga kau ai ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻi hoʻo kau atu ʻi he ngāue tokoni ko ʻení?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻi heʻetau kau ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé, ʻoku tau tokoni ai ke ʻoatu ha feilaulau ki he ʻEikí ʻi he māʻoniʻoni. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ʻe tokoni kiate kinautolu ʻi heʻenau ngaahi feinga ke kau ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.