‘Inisititiuti
Lēsoni 3: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3; 10


Lēsoni 3

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3; 10

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828, naʻe mavahe ai ʻa Māteni Hālisi mei Hāmoni, Penisilivenia, mo ha ʻū laʻipeesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná ke fakaʻaliʻali ki hono fāmili ne nau nofo ʻi Palemaila, Niu ʻIoké. ʻI he taimi naʻe ʻikai foki mai ai ʻa Māteni ki Hāmoni ʻi he taimi naʻe fekauʻi ai ke ne fokí, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi Manisesitā, Niu ʻIoke, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi ai kuo fakamoleki ʻe Māteni ʻa e ʻū laʻipēsí. Naʻe loto-mamahi lahi ʻa Siosefa pea naʻá ne foki he ʻaho pē hono hokó ki hono ʻapi ʻi Hāmoní. ʻI heʻene aʻu ki ai ʻi Siulai 1828, naʻá ne maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3. ʻI he fakahā ko ʻení naʻe valokiʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa pea folofola ange kuo mole meiate ia ʻa e faingamālie ke liliú ʻo fuofuoloasiʻi, ka naʻe toe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia ʻo pehē, “ʻOku kei fili pē koe, pea ʻoku toe ui koe ki he ngāué” (T&F 3:10). ʻIkai ngata aí, naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne taumuʻa ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo fakahā ʻe ikuna ʻEne ngāué neongo e faiangahala ʻa e tangatá.

Hili e fakatomala ʻa Siosefa Sāmita ʻo “fuofuoloasiʻí” (T&F 3:14), naʻe toe fakafoki ange kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peleti naʻe ʻave ʻe Molonai meiate iá ʻi he taimi naʻe mole ai ʻa e ʻū laʻipēsí, pea naʻá ne toe maʻu ʻa e meʻafoaki ke liliu leá. ʻI he hoko atu ʻene liliú, naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 (mahalo naʻe maʻu ha konga ʻo e fakahā ko ʻení ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828). Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻi he fakahā ko ʻení ke ʻoua te ne toe liliu ʻa e ʻū laʻipeesi naʻe molé. Naʻe ako ʻe he Palōfitá kuo ʻi ai ha ngaahi teuteu fakalaumālie ʻi he kuonga muʻá ke fetongi ʻaki e tohi ne molé pea mo maluʻi ʻa e pōpoaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

14 Sune, 1828Naʻe ʻave ʻe Māteni Hālisi ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná mei Hāmoni, Penisilivēnia ki Palemaila, Niu ʻIoke.

Siulai 1828Naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ki Manisesitā Niu ʻIoke ʻo ne ʻiloʻi ai kuo mole ʻa e ʻū laʻipēsí.

Siulai 1828 Naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita ki Hāmoni, Penisilivēnia ʻo maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3.

22 Sepitema, 1828ʻI he mole e ʻū lauʻi peleti koulá mo e ʻŪlimí mo e Tūmemí hili ʻene maumaufono ʻi he meʻa ne tohí, naʻe toe maʻu kotoa ia ʻe Siosefa Sāmita meia Molonai.

5 ʻEpeleli, 1829Ne aʻu ʻa ʻŌliva Kautele ki Hāmoni ke tokoni ki hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻEpeleli 1829 Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10 (naʻe maʻu ha konga ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1828).

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1–20

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí he ʻikai lava ke taʻofi ʻEne ngāué pea valokiʻi ʻa Siosefa Sāmita

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻe feinga ai ha taha ke fakalotoʻi kinautolu ke nau ngāue ʻo fehangahangai mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke tekeʻi ʻa e ngaahi tākiekina fakasōsiale ke fai ha meʻa ʻoku halá?

Fakamatalaʻi ange naʻe fehangahangai ʻa Siosefa Sāmita mo e tākiekina ke tekeʻi ʻa e akonaki ʻa e ʻOtuá lolotonga ʻene liliu e Tohi ʻa Molomoná. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fekumi ki he ngaahi moʻoni ʻe ala tokoni ke nau matuʻuaki e tākiekina ʻa e niʻihi kehé ke ngāue ʻo fehangahangai mo e faleʻi ʻa e ʻOtuá, ʻi heʻenau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3 mo e 10.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamatalaʻi e meʻa ʻoku nau ʻilo fekauʻaki mo e mole ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻO ka fie maʻu, tānaki atu e ngaahi fakaikiiki ko ʻení ki he tali ʻa e kau akó:

Mei ʻEpeleli ki Sune 1828, naʻe liliu ai ʻe he Palōfitá ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi hono ʻapí ʻi Hāmoni, Penisilivēnia, fakataha mo Māteni Hālisi, ko ʻene tangata tohi. Naʻe lahi ʻaki ʻe Māteni ha taʻu ʻe 22 ʻia Siosefa, naʻá ne tokoniʻi fakapaʻanga ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi heʻena hiki ki Hāmoní (ʻa ia ne nofo ai e famili ʻo ʻEmá), pea tokoniʻi ʻa e Palōfitá lolotonga ʻene liliu leá. Ne hohaʻa e uaifi ʻo Māteni ko Lusí ʻi he fuʻu tokanga mo e tokoni fakapaʻanga ʻa Māteni ki he ngāue ʻa Siosefá. Naʻá ne fakamālohiʻi ai mo ha niʻihi kehe ʻa Māteni ke ne fakahā ha fakamoʻoni ʻo e ʻū lauʻi peletí. Ke fakafiemālieʻi ʻenau loto-hohaʻá, ne kole ai ʻe Māteni kia Siosefa ke ne kole ha ngofua mei he ʻEikí ke ne ʻave ʻa e ʻū laʻi peesi ʻe 116 kuó na ʻosi liliú ke fakamoʻoniʻi ʻaki ʻoku moʻoni.

  • Ko e hā ne hoko ai e kole ko ʻení ko ha meʻa ke faingataʻaʻia ai ʻa e Palōfitá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Siosefa Sāmitá:

“Naʻá ku fehuʻi, pea ko e talí kuo pau ke ʻoua ʻe ʻalu mo [e ʻū laʻi peesi ne ʻosi liliú]. Neongo ia, naʻe ʻikai ke ne fiemālie ki he tali ko ʻení, pea ne loto ke u toe fehuʻi pē. Naʻá ku fai ia, ka naʻe tatau pē ʻa e talí mo ia ʻi muʻá. Ka naʻe ʻikai pē ke fiemālie, kae vili taʻeʻunua ke u toe fehuʻi fakaʻosi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 72).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe vivili pehē ai ʻa Siosefa ʻi heʻene fai ki he ʻOtuá ʻa e fehuʻi tatau neongo naʻá ne ʻosi maʻu ha tali mahino?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻo lahi e fakaikiiki fakahisitōlia ko ʻení:

Ne hili ha kole tāumaʻu meia Māteni, naʻe kole ʻa Siosefa ki he ʻEikí ko hono tuʻo tolú, pea naʻe fakangofua ai ʻe he ʻEikí ke ʻave ʻe Māteni ʻa e tohí ʻi ha “ngaahi tūkunga mahino” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 72). Naʻe fuakava ʻa Māteni te ne fakahā ʻa e tohí ki hono uaifí mo ha kau mēmipa pau pē ʻo e fāmilí. Naʻe foki ʻa Māteni ki Niu ʻIoke mo e tohí ka naʻe hili ha ngaahi uike mei ai naʻe ʻikai ke ne toe foki pe fai ha fetuʻutaki ʻo hangē ko ia naʻá ne alea ki ai mo e Palōfitá. Naʻe faifai pea fononga ʻa Siosefa ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻo fekauʻi ʻa Māteni ke ne fakamatala e ʻuhinga ne ʻikai toe fetuʻutaki ange aí. Naʻe ʻosi e houa pongipongí pea toki aʻu mai ʻa Māteni, naʻá ne tangutu ke maʻu meʻatokoni fakataha mo e fāmili Sāmitá ka naʻá ne tuku ki lalo ʻene huhú mo e helé. ʻI hono ʻeke atu pe ʻokú ne sai peé, naʻá ne kalanga, “Kuo mole hoku laumālié!” faifai pē peá ne tala ange kuo mole ʻa e laʻipeesi ʻe 116 ʻo e tohí (vakai, Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 130–31, josephsmithpapers.org).

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau, ongo, mo e loto-hohaʻa ne ke mei maʻu kapau naʻá ke ʻi he tuʻunga ʻo Siosefá he taimi ko ʻení?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ngaahi lea ʻa Siosefá ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe mole ʻa e ʻū laʻipeesi ne liliú:

“Kuo mole ʻa e meʻa kotoa! [K]uo mole ʻa e meʻa kotoa! [K]o e hā te u faí? Kuó u faiangahala; ko au ne u ʻahiʻahiʻi e houhau ʻa e ʻOtuá; he naʻe totonu ke u fiemālie pē ʻi he ʻuluaki talí, ʻa ia ne u maʻu mei he ʻEikí—he naʻá ne folofola mai ʻoku ʻikai malu ke mavahe ʻa e tohí meiate au” (Joseph Smith, in Lucy Mack Smith, “Lucy Mack Smith, History, 1845,” 131, josephsmithpapers.org).

Fakamatalaʻi ange koeʻuhí ne “fakahelaʻi [ʻe Siosefa] ʻa e ʻEikí ʻi heʻene kole ʻa e faingamālie ke ʻalu ʻa Māteni mo e tohí” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 10, josephsmithpapers.org), naʻe ʻave ai ʻe Molonai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea mole meia Siosefa ʻa e meʻafoaki ʻo e liliú. Ka naʻe palōmesi ange ʻe Molonai kia Siosefa ʻe lava ke ne toe maʻu kotoa ia kapau te ne loto-fakatōkilalo pea fakatomala. Hili e foki ʻa Siosefa ki Hāmoni ʻo kole fakamolemole ki he ʻEikí, naʻe fakafoki fakataimi mai ʻe Molonai ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí, ʻa ia naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:1–3. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke mahino kia Siosefá.

  • Ko e hā ha foʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo ʻEne ngāué? (ʻOku totonu ke fakahā ʻe he kau akó ʻa e moʻoni tatau mo ʻení: He ʻikai lava ke taʻofi ʻa e ngāue ʻa e ʻOtuá.)

  • Ne mei tokoni fēfē nai hono ʻiloʻi ʻa e moʻoni ko ʻení kia Siosefa Sāmita lolotonga e taimi faingataʻa ko ʻení?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:4–11. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he faleʻi mo e fakatonutonu naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita fekauʻaki mo hono fatongia ʻi he mole ʻa e tohí.

  • Ko e hā ha founga kuo hanga ai ʻe Siosefa ʻo “fakavaivaiʻi [ia] ki he ngaahi fakalotoʻi ʻa e tangatá” mo “manavahē ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá” (T&F 3:6–7)?

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he meʻá ni fekauʻaki mo e meʻa ʻe ala hoko ʻi he taimi ʻoku tau manavahē ai ki he tangatá ʻo lahi ange ʻi he ʻOtuá?

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻiloʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻe fai ʻe he ʻEikí maʻatautolú kapau te tau faivelenga kiate Ia? (Kapau ʻoku tau faivelenga ki he ʻEikí, te Ne tokoniʻi kitautolu ke tau matuʻuaki e ngaahi ngahau vela ʻa e filí pea te Ne ʻiate kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.)

  • ‘E founga fēfē ha faitatau ʻa e tākiekina mei he niʻihi kehé ke faihalá mo e ngaahi ngahau vela ʻa e filí?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau fili ai ke nau faivelenga ki he ʻEikí kae ʻikai ke nau tukulolo ki he tākiekina ʻa e niʻihi kehé. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe fekauʻaki mo e ngaahi founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá koeʻuhí ko ʻenau talangofuá.

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau he taimí ni ke nau tauhi faivelenga ki he ʻEikí ʻo ʻoua naʻa tukulolo ki he ngaahi tākiekina ʻi honau ʻātakaí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3:12–20 ʻaki hano tala ange naʻe fakamanatu ʻe he ʻEikí kia Siosefa naʻe mole meiate ia ʻa e faingamālie ke liliú ʻi ha kiʻi taimi he naʻe ʻikai ke ne falala ki he faleʻi ʻa e ʻEikí. Ka, naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kiate ia ʻe hoko atu ʻEne ngāué pea ʻe fakafou ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa hono ʻiloʻi ʻe he kakai ʻa e ʻEikí ʻa e Fakamoʻuí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1–29

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e palani ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa Siosefa Sāmita mo e ngāue ʻa e ʻOtuá

Fakamatalaʻi ange naʻe hili hono maʻu ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 3, naʻe hokohoko atu ʻe Siosefa Sāmita ke fakavaivaiʻi ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea faifai peá ne toe maʻu ʻa e meʻafoaki ke liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi Sepitema 1828. ʻI ʻEpeleli 1829 naʻá ne toe maʻu foki mo e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10, neongo naʻá ne ngali maʻu ha konga ʻo e fakahā ko ʻení ʻi he faʻahitaʻu māfana kimuʻa aí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ʻo kau ki he ʻū laʻipeesi ʻe 116 naʻe molé.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:1–7, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻi heʻene toe kamata ke liliú. Fakaafeʻi ha kau ako tokosiʻi ke lipooti e meʻa ne nau ʻiló.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he faleʻi ʻa e ʻEikí kia Siosefa ʻi he veesi 5? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó ha fakalea kehe, ka ke tokoniʻi ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau lotu maʻu pē, te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane mo kinautolu ʻoku nau poupouʻi ʻene ngāué.)

  • ʻE tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he lotú ke tau ikunaʻi ʻa Sētane, pea hao ai meiate kinautolu ʻoku nau poupouʻi ʻene ngāué?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau vahevahe ha ngaahi sīpinga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he lotú ke tekeʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané. (Fakamanatu ki he kau akó ʻoku ʻikai totonu ke nau vahevahe ha ngaahi aʻusia ʻoku fuʻu fakataautaha pe pelepelengesi.)

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:8–19 ʻaki hano tala ange naʻe fakatokanga ʻe he ʻEikí kia Siosefa fekauʻaki mo e palani fulikivanu ʻa Sētane ke tukuhifoʻi ʻa e ngāue ʻe hokó kapau ʻe toe liliu ʻe Siosefa ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 naʻe molé.

Fakamatalaʻi ange ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:20–29, ʻa e folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e tākiekina ʻe Sētane ʻa e kakai ne nau maʻu ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116 mo e founga ʻokú ne fakahoko ʻaki ʻene ngaahi taumuʻa angahalá. Tā ha kōlomu ʻe ua ʻi he palakipoé. Fakahingoa ha kōlomu ʻe taha ko e Ngaahi taumuʻa ʻa Sētané pea kōlomu ʻe tahá ko e Ngaahi founga ʻa Sētané. Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe ua. Kole ki ha kulupu ʻe taha ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:20–29 pea fekumi ki he meʻa ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi vēsí ni fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sētané. Kole ki he kulupu ʻe tahá ke nau lau ʻa e ngaahi veesi tatau pē, pea fekumi ki he ngaahi founga ʻoku ngāue ʻaki ʻe Sētane ke ne aʻusia ai ʻene ngaahi taumuʻá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú pea hiki ʻenau ngaahi talí ʻi he kōlomu totonu ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa ʻa Sētané? (ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne nau maʻú, fakamamafaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fakaʻamu ʻa Sētane ke ne fakaʻauha hotau ngaahi laumālié mo e ngāue ʻa e ʻOtuá. Fakakaukau ke hiki ʻa e moʻoni ko ení ʻi he palakipoé. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne akoʻi ʻa e moʻoni ko ʻení ʻi he veesi 22–23 mo e 27.)

  • ʻE tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe heʻetau ʻilo e ngaahi taumuʻa mo e ngaahi founga ʻa Sētané ke tau fakaʻehiʻehi pea hao mei heʻene ngaahi tauhelé?

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:30–70

ʻOku ʻiloʻi ʻe Siosefa ʻa e palani ʻa e ʻOtuá ke taʻofi e ngaahi feinga ʻa Sētane ke fakaʻauha ʻa e ngāué

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:30–45 ʻaki hano tala ange naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ʻoua te ne liliu ʻa e konga ʻo e ʻū lauʻi peletí naʻe liliu mei ai ʻa e ʻū laʻipeesi ʻe 116. Ka, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá ke ne liliu ʻa e lekooti naʻe ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí. Koeʻuhí ko ʻEne tokaimaʻanangá, naʻe ueʻi ʻe he ʻEikí ʻa Molomona ke fakakau ʻi heʻene lekōtí ʻa e ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí, ʻa ia ʻokú ne maʻu ʻa e vahaʻataimi tatau mo ia ne ʻi he ʻū laʻipeesi ne molé. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e veesi 44–45, pea kole ki he kalasí ke nau fakatokangaʻi e meʻa ne folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kau ki he lekooti ne molé ʻo fakatatau mo e lekooti ne ʻi he ʻū lauʻi peleti iiki ʻa Nīfaí.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 10:46–70 ʻaki hano tala ange naʻe fakahinohinoʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ki he fatongia ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fokotuʻu ʻEne tokāteliné.

Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he ngaahi fakahā ko ʻení.