‘Inisititiuti
Lēsoni 44: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–14


“Lēsoni 44: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–14,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 44,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 44

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111–14

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1836, naʻe fononga ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ki Seilemi, Masasūseti, ke kumi ha ngaahi founga ke tokoni hono totongi e ngaahi moʻua ʻo e Siasí. ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi , 1836, lolotonga e kei ʻi Seilemi ʻa e kau tangatá, naʻe foaki ai ʻe he ʻEikí ki he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111. Naʻá Ne fakapapauʻi ai ki he Palōfitá ʻoku ʻi ai ha “koloa mahuʻinga ʻi [Seilemi] … ke ʻaonga ki Saione” (TF 111:2) mo fakahā ange e ngaahi hohaʻa fekauʻaki mo e ngaahi moʻua ʻo e Siasí mo Saione ʻi he kahaʻú.

ʻI he 1837, naʻe hohaʻa ʻa Tōmasi B. Maasi, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, fekauʻaki mo e angatuʻu mo e fefakakikihiʻaki ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipa ʻo e kōlomu ko iá ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Naʻá ne maʻu foki ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne kumi faleʻi mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea ʻi he ʻaho 23 ʻo Siulai , 1837, naʻe foaki mai ai ʻe he ʻEikí e fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112, ʻa ia naʻá ne fakahinohinoʻi ai ʻa Tōmasi B. Maasi fekauʻaki mo e ngāue ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e uiuiʻi ʻo Tōmasi ko e palesitení.

ʻI Māʻasi ʻo e 1838, hili ʻenau hiki ki he Hihifo Mamaʻó, ʻo Mīsulí, mei Ketilani, ʻOhaioó, naʻe tala-kae-tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi tali fakalaumālie ki ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ha ngaahi potufolofola pau ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá. ʻOku lekooti e ngaahi fehuʻi mo e ngaahi tali ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113 mo fakamahinoʻi e kikite ʻa ʻĪsaia fekauʻaki mo hono toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí he ngaahi ʻaho kimui ní pea mo e huhuʻi ʻo Saioné.

ʻI he ʻaho 11 ʻo ʻEpeleli , 1838, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita W. Pēteni ke teuteu ke ngāue fakafaifekau he kahaʻú mo fakatokanga ki he kau taki angatuʻu ʻo e Siasí ʻe mole “honau lakangá,” pe uiuiʻí, kapau he ʻikai ke nau angatonu (TF 114:2).

ʻAho 5 ʻo ʻAokosi , 1836Naʻe tūʻuta ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono kaungā fonongá ʻi Seilemi, Masasūseti.

ʻAho 6 ʻʻo ʻAokosi , 1836Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111.

Faʻahitaʻu failau mo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837. Naʻe lea ai ha kau mēmipa kehekehe ʻo e Siasí mo ha kau taki ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻo fakafepakiʻi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837Naʻe fononga ai ʻa Tōmasi B. Maasi, Tēvita W. Pēteni, mo Uiliami Sāmita mei he Hihifo Mamaʻo, Mīsulí, ki Ketilani, ʻOhaiō, ke lea fekauʻaki mo e angatuʻu mo e fefakakikihiʻaki ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻAho 23 ʻo Siulai , 1837Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112.

ʻAho 12 ʻo Sānuali , 1838Naʻe hola ai e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo Sitenei Likitoni mei Ketilani, ʻOhaiō, pea na kamata fononga ki he Hihifo Mamaʻo, ʻo Mīsulí, ke hao mei he fakamamahi ʻa e kau fakatangá.

Māʻasi 1838Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113.

ʻAho 11 ʻo ʻEpeleli , 1838Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114.

ʻAho 25 ʻo ʻOkatopa , 1838Hili ha māhina ʻe ono mei he folofola ʻa e ʻEikí kia ʻEletā Tēvita W. Pēteni ʻi he fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114, naʻe fanaʻi ai  ia lolotonga e tau ʻo e Vaitafe Pikopikó.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:1–11

Ko hono toe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí ʻenau fononga ki Seilemí, ko e ngaahi moʻua ʻa e Siasí, mo e kahaʻu ʻo Saioné.

Kimuʻa pea kamata e kalasí, hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻokú ne fakatupunga hoʻo mafasiá pe loto hohaʻá?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí kapau ʻoku nau ongoʻi fiemālie ke fai ia.

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala nounou fakahisitōliá:

ʻI he 1836, naʻe fehangahangai e Siasí mo ha ngaahi faingataʻa fakapaʻanga lahi. Naʻe tupu mei hono langa ʻo e Temipale Ketilaní ʻa e fuʻu tōnounou fakapaʻanga ʻa e Siasí, pea mole moe ngaahi tupu fakapisinisí, kelekelé, mo e ngaahi ʻapí ko ha ola ʻo e fakatanga ʻi Mīsulí ʻo iku ai ki hono taʻe lava ʻe he Siasí ʻo totongi honau ngaahi moʻuá. ʻI he konga kimui ʻo Siulai 1836, naʻe fononga ʻe Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻŌliva Kautele, Sitenei Likitoni, mo Hailame Sāmita ki Seilemi, Masasūseti, ʻo nau aʻu ki ai he ʻaho 5 ʻo ʻAokosí. Neongo ʻoku ʻikai ha ngaahi fakamatala tonu ʻo e taumuʻa e fononga ko ʻení, kae fakatatau ki ha fakamatala kimui ange, ne talaange ʻe ha mēmpa ʻo e Siasí ko Misa Pēkesi, ki he kau taki ʻo e Siasí ʻi Ketilani, ʻOhaioó, ʻokú ne ʻilo ha fale ʻi Seilemi, Masasūseti, ʻa ia ne fufū ai ha paʻanga lahi. Fakatatau ki he talanoa ko ʻení, naʻe fekumi ʻa Siosefa mo ʻene kau tangatá ki he paʻangá ʻi Seilema, ka naʻe ʻikai lava ke maʻu ʻe Misa Pēkesi ʻa e fale ʻoku ʻi ai ʻa e paʻangá. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 5: October 1835–January 1838, ed. Brent M. Rogers and others [2017], 274–75.)

  • Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai hili e fononga ki Seilemi ʻi he ʻamanaki ke maʻu ha ngaahi founga ke tokoni ʻi hono totongi e moʻua ʻo e Siasí pea ʻikai maʻu e meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí?

  • Ko e hā naʻá ke mei fai ʻi he ʻikai lava ke maʻu e paʻangá?

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho 6 ʻo ʻAokosi , 1836, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:1–2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ki he kau taki ko ʻeni ʻo e Siasí.

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEikí ki he kau taki ko ʻeni ʻo e Siasí? (ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange ko e valé ko ha fehalaaki pe hala ia ʻi he fai fakamāú.)

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEiki naʻá ne fakafiemālieʻi ʻe kau taki ko ʻení?

  • Ko e hā ha tefitoʻo moʻoni te tau lava ʻo ʻiloʻi mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ʻo hoko kapau te tau feinga fakamātoato ke lavaʻi e finangalo ʻo e ʻEikí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Neongo ʻetau valé, ʻe lava ʻomi ʻe he ʻEikí ha lelei, tupu mei heʻetau feinga fakamātoato ke lavaʻi Hono finangaló.)

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:3–4 ʻaki haʻo fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono ngaahi hoá ke nau fakamaheni ki he kakai ʻo Seilemí ʻo hangē ko hono tataki kinautolu ʻe he Laumālié (veesi 3) pea “ʻi he taimi totonu” ʻe lava ke ʻatā e “koloa” ʻo Seilemí “ke ʻaonga ki Saione” (veesi 2, 4).

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi he lau leʻolahi mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 111:5–11. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo hono ngaahi hoá.

  • Ko e hā e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo hono kaungā fonongá ʻi he veesi 5–6

  • Ko e hā naʻe fakahinohino kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau fai ʻi he veesi 7?

  • Fakatatau ki he veesi 8, ʻe ʻilo fēfē nai ʻe he kau tangata ko ʻení ʻa e feituʻu ke nau “tatali,” pe nofo ai, lolotonga ʻenau ʻaʻahi ki Seilemí?

  • Ko e hā e faleʻi mo e talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he kau tangata ko ʻeni ʻi he veesi 11?

Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi e ngaahi founga kotoa kuo fakakakato ai pe ʻe fakakato ai ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofa kau ki he “koloa” ʻo Seilemí. Ka neongo ia, ʻoku fakafuofua ki ha taʻu nai ʻe nima hili hono maʻu e fakahā ko ʻení, naʻe fekauʻi atu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻa ʻEletā ʻElasitasi Sinou ʻi ha misiona ki Seilemi, ʻa ia naʻá ne fokotuʻu ai ha kolo ʻo ha kau papi ului ʻe toko 110. Naʻe faifai pea fononga ha kau mēmipa faivelenga tokolahi ʻo e Kolo Seilemí ki he hihifó fakataha mo e Kāingalotú, pea ne nau ʻaonga lahi ki he Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:1–34

ʻOku fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi B. Maasi fekauʻaki mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo hono fatongia ko e palesitení.

Fakamatalaʻi ange, ʻi he 1837, naʻe fakaʻau ke hikisia mo angatuʻu ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Siasí ʻi Ketilani, kau ai mo ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. ʻI Siulai ʻo e 1837, naʻe fononga ai ʻa Tōmasi B. Maasi, Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, mo ha kau ʻAposetolo ʻe niʻihi ko Tēvita W. Pēteni mo Uiliami Sāmita mei he Hihifo Mamaʻo, ʻo Mīsulí ki Ketilani, ʻOhaiō ke fakaleleiʻi ʻa e fekeʻikeʻi ʻi he Kōlomú. Ne ui ʻe Palesiteni Maasi ha fakataha alēlea ke fai fakataha mo e Kōlomu kotoa ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ʻaho 4 ʻo Siulai , 1847, ka ʻi heʻene tūʻuta atu ki Ketilaní, naʻá ne ʻilo ne ʻosi mavahe ha mēmipa ia ʻe toko ua ʻo e Kōlomú ke ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Naʻe lotomamahi ʻa Palesiteni Maasi he ʻikai ke ne ʻilo fekauʻaki mo e ongo ngaūe fakafaifekau ko ʻení. ʻI he ʻaho 23 ʻo Siulai , 1837, naʻe kumi faleʻi ʻa Palesiteni Maasi mei he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, pea iku ai ʻo maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112.

Fakaafeʻi ha toko taha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:1–3 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e folofola ʻa e ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí.

  • Ko e hā e ngaahi meʻa lelei naʻe folofola ʻa e ʻEikí kuo fai ʻe Tōmasi B. Māsí?

  • Fakatatau ki he veesi 2, ko e hā e ngaahi finangalo ʻo e ʻEikí ʻokú Ne fakahā fekauʻaki mo Tōmasi B. Māsí?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻo lahi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:4–10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e faleʻi ʻa e ʻEikí kia Palesiteni Maasi mo e ngaahi tāpuaki naʻá Ne talaʻofa ange kiate ia kapau te Ne muimui he faleʻi ko iá.

  • Ko e hā e faleʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Māsí?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kapau te ne muimui he faleʻi ko iá?

  • Ko e hā e tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo maʻu mei he veesi 10? (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau loto-fakatōkilalo, ʻe tataki kitautolu ʻe he ʻEikí mo ʻomi e tali ki heʻetau ngaahi lotú.)

  • Ko e hā te tau lava ʻo fai ke tau loto-fakatōkilalo aí?

  • Ko e hā ka tokoni mai ai e loto-fakatōkilaló ke tau maʻu e fakahinohino ʻa e ʻEikí?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hano tataki koe ʻe he ʻEikí mo tali hoʻo ngaahi lotú ʻi hoʻo loto-fakatōkilaló?

Poupouʻi e kau akó ke nau feinga ke nau loto-fakatōkilalo ke lava ke nau maʻu e fakahinohino ʻa e ʻEikí mo ha ngaahi tali ki heʻenau ngaahi lotú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:11–13, ʻo kumi e meʻa ne folofola ʻe he ʻEikí kia Tōmasi B. Maasi ke ne fai maʻá e kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú pea mo kinautolu ne faingataʻaʻiá. Kole ki he kau akó ke lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú.

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:14–34, ʻaki haʻo talaange naʻe folofola ʻa e ʻEikí ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke ʻoua te nau angatuʻu ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe folofola ange e ʻEikí ke nau “fakavaivaiʻi ʻa kinautolu” (veesi 22) pea ke “fakamaʻa ʻa [honau] lotó [ʻiate Ia]” (veesi 28).

Fakamatalaʻi ange, koeʻuhí ko e fakahā ko ʻení mo e feinga ʻa Palesiteni Māsí, naʻe fakatomala ai ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ngāue faivelenga he Siasí. Ka neongo ia, naʻe fili ha kau ʻAposetolo ʻe niʻihi, kae pehē ki ha kau taki ʻiloa ʻe niʻihi ʻo e Siasí, ke ʻoua ʻe fakatomala pea iku ai pē ki heʻenau mavahe mei he Siasí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113:1–10

ʻOku tali ʻe he ʻEikí ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo ha ngaahi potufolofola pau ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá.

Fakamatalaʻi ange ʻi he fakalalahi e moveuveu ʻi Ketilani, ʻOhaiō he 1837, ʻo aʻu ki ha tuʻunga ne faʻufaʻu ai ha niʻihi ʻo kinautolu ne hē mei he moʻoní ke nau fakapoongi e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻI he ʻaho 12 ʻo Sānuali , 1838, naʻe folofola e ʻEikí kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ke na mavahe mei Ketilani mo hona ongo fāmilí. Ne na fakahoko ia peá na tūʻuta mo hona ongo fāmilí ki he Hihifo Mamaʻo, ʻo Mīsulí, ʻi he ʻaho 14 ʻo Māʻasi , 1838. Hili ʻenau tūʻuta ki he Hihifo Mamaʻó, naʻe lekooti ʻe he Palōfitá e ngaahi tali ʻa e ʻEikí ki ha ngaahi fehuʻi ʻe niʻihi fekauʻaki mo e ngaahi potufolofola ʻi he tohi ʻa ʻĪsaiá. Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 113 ʻaki haʻo talaange ʻoku kau he vahe ko ʻení ha ngaahi fehuʻi mo ha ngaahi tali kau ki ha ngaahi veesi pau ʻi he tohi ʻa ʻĪsaia 11 mo e 52.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114

Ko e fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa Tēvita W. Pēteni ke teuteu e ngāue fakafaifekau mo fakatokanga ki he kau mēmipa ʻo e Siasí ʻoku nau fakafīsingaʻi Iá

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho 11 ʻo ʻEpeleli , 1838, naʻe mau ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā fekauʻaki mo e ʻAposetolo ko Tēvita W. Pētení.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Naʻe uiuiʻi ʻa Tēvita W. Pēteni ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1835. Naʻe ʻikai ke ne manavahē ʻi heʻene maluʻi e Siasí pea mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻiloa ʻa Tēvita W. Pāteni ko “Captain Fear Not (ʻEikitau Taʻeilifia),” lolotonga ʻene maluʻi e Kāingalotú mei he kau fakatanga ʻi Mīsulí. (Vakai, Lycurgus A. Wilson, Life of David W. Patten: The First Apostolic Martyr [1900], 5, 14–15, 32, 41, 52, 62.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:1 Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí kia Tēvita W. Pētení.

  • Ko e hā naʻe fakahinohino ʻe he ʻEikí ʻa ʻEletā Pēteni ke ne faí?

  • Ko e hā hono fuoloa naʻe fie maʻu ke teuteu ai ʻa ʻEletā Pēteni ki heʻene ngāue fakafaifekaú?

Fakahaaʻi ange ki he kau akó, hili hono ʻiloʻi ʻe ʻEletā Pēteni ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114, naʻe kamata ʻene teuteu ke ngāue fakafaifekaú. Ka neongo ia, fakafuofua ki ha māhina nai ʻe ono, naʻe fakapoongi ʻa ʻEletā Pēteni ʻi ha tau he Vaitafe Pikopikó lolotonga haʻane feinga ke fakahaofi e moʻui ʻa ha Kaingalotu ʻe toko tolu ʻo e Siasí ʻa ia ne tuku pōpula ʻe he kau tau fakalotofonuá.

  • Kuo hoko fēfē nai e fekau ke teuteu ke ngāue fakafaifekaú ko ha tāpuaki kia ʻEletā Pēteni, neongo naʻe ʻikai ke ngāue fakafaifekau ʻo hangē ko ʻene fakaʻānauá?

  • Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ʻilo mei he sīpinga ʻa ʻEletā Pētení? (Tokoni ke ʻilo ʻe he kau akó e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau muimui he faleʻi ʻa e ʻEikí, te tau mateuteu ai ke fakahoko e ngāue ʻokú Ne finangalo ke tau faí.)

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke muimui ai ki he faleʻi ʻa e ʻEikí pea ʻilo naʻe teuteuʻi ai koe ki ha meʻa ne ʻikai ke ke ʻamanaki ki ai?

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 114:2, ʻaki haʻo talaange naʻe fakatokanga ʻe ʻEikí kiate kinautolu ne nau hē mei he moʻoní, ʻe toʻo honau ngaahi fatongiá meiate kinautolu ʻo ʻave ki ha niʻihi kehe.

Fakamatalaʻi ange, ʻi ha taimi nounou kimuʻa pea mālōlō ʻa ʻEletā Tēvita W. Pētení, naʻá ne lea fekauʻaki mo ha niʻihi ʻo e Kāingalotú, kau ai ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne ʻikai ke nau faivelengá. Naʻá ne pehē, “ʻOiauē kapau ne nau ʻi hoku tūkungá! He ʻoku ou ongoʻi kuó u tauhi ʻa e tuí, kuó u lavaʻi hoku misioná, ko ia ʻoku ʻi ai ha kalauni kuo teuteu, ʻa ia ʻe ʻomi maʻaku ʻe he ʻEikí, ko e Fakamaau māʻoniʻoní.” Naʻá ne lea ki hono uaifí ʻo pehē, “Ko e hā pē e meʻa te ke faí, ʻOua ʻaupito naʻá ke fakaʻikaiʻi ʻa e tuí” (Lea ʻaki ʻe Hiipa C. Kimipolo, ʻi he Wilson, Life of David W. Patten, 69).

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ne maʻu he lēsoni ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke nau moʻui ʻaki e ngaahi moʻoni ko ʻení.