‘Inisititiuti
Lēsoni 1: Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2


Lēsoni 1

Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

“Ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo e ngaahi fakahā fakalangi mo e ngaahi tala fakahā fakalaumālie naʻe fai mai ki hono fokotuʻu mo hono puleʻi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí” (talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, palakalafi 1). Naʻe maʻu ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi ʻo kinautolu ne nau fetongi iá pea ko “ha fakaafe ki he kakai fulipē ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku folofola mai kiate kinautolu koeʻuhi ko ʻenau lelei fakatuʻasinó mo honau fakamoʻui ʻi he taʻengatá” (talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, palakalafi 1).

ʻOku hā ʻi he vahe motuʻa taha ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi lea naʻe fai ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻi he 1823, ʻi he taimi naʻe nofo ai e fāmili Sāmitá ʻo ofi ki Palemaila, Niu ʻIoké. Lolotonga e ʻaʻahi ko iá, naʻe vahevahe ai ʻe Molonai ha ngaahi kikite mahuʻinga mei he Fuakava Motuʻá mo e Fuakava Foʻoú, ʻo kau ai ha kikite mei he tohi Malakaí fekauʻaki mo e misiona ʻo e palōfita ko ʻIlaisiaá kuo talaʻofa ki he ngaahi ʻaho kimui ní. Ko e kikite ko iá, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2, ʻoku mahuʻinga ia ke mahino ai kiate kitautolu ʻa e palani ʻa e Tamai Hēvaní ke huhuʻi ʻEne fānaú.

Konga kimui ʻo e 1816Naʻe hiki ʻa e fāmili Sāmitá mei Veamoni ki Palemaila, Niu ʻIoke.

Faʻahitaʻu Failau ʻo e 1820Naʻe hā ʻa e ʻOtua ko e Tamaí mo Sīsū Kalaisi kia Siosefa Sāmita.

21–22 Sepitema, 1823Naʻe ʻaʻahi ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2).

19 Nōvema, 1823Naʻe pekia ʻa e taʻokete ʻo Siosefa Sāmita ko ʻAlaviní.

18 Sānuali, 1827Naʻe mali ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEma Heili.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá

ʻOku ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha ngaahi fakahā naʻe foaki kia Siosefa Sāmita mo e kau palōfita kimui aí

Kimuʻa pea kamata e kalasí, lisi ʻi he palakipoé ha ngaahi tūkunga faingataʻa, pe ngaahi fili ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavoú. (Fakakaukau ke fakakau ai ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni: ko hai ʻe mali mo iá, ngaahi faingamālie fakaakó, ngaahi fili ki he ngāue maʻuʻanga moʻuí, tākiekina fakasōsialé, mo e ʻahiʻahí.)

  • Makehe mei he meʻa ʻoku lisi ʻi he palakipoé, ko e hā mo ha toe ngaahi tūkunga faingataʻa, pe ngaahi fili ʻoku fehangahangai mo e kakai lalahi kei talavoú?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi faingataʻa ʻoku nau fehangahangai mo iá pe ʻamanaki te nau fehangahangai mo ia ʻi he kahaʻú. Fakaafeʻi ke nau fekumi ki he ngaahi moʻoní ʻi heʻenau ako ʻa e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi he lēsoni ʻo e ʻaho ní, ʻa ia ʻe tokoni ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke maʻu ai ha tataki mo ha fakafiemālie fakalangi ke tokoniʻi kinautolu ʻi he ngaahi tūkunga pehení.

Fakamatalaʻi ange ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ha talateu nounou ʻokú ne fakamanatu ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, fakamatalaʻi ʻa e founga ne maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, pea mo e founga ʻe lava ke tāpuekina ai ʻe he folofola toputapu ko ʻení e moʻui ʻa e fānau kotoa pē ʻa e Tamai Hēvaní.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻa e palakalafi 1–3 ʻo e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai ʻo fekumi ki he ngaahi kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ko e hā ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau ako ai iá.

  • Ko e hā ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi pe ko e hā ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá?

  • Ko e hā ha ngaahi ʻuhinga naʻá ke maʻu ki hono ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga kiate koe?

Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi ʻuhinga naʻe fakahā mai ʻe he kau akó ki hono ako ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻI hono vahevahe ʻe he kau akó ʻenau fakakaukaú, fakapapauʻi ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻi he palakalafi 1 mo e 3: ʻI heʻetau ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, te tau lava ʻo fanongo ai ki he leʻo ʻo e Fakamoʻuí ʻoku folofola mai kiate kitautolu ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení.

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení, fakaafeʻi ke nau lau fakalongolongo ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36, ʻo fekumi ki he meʻa ʻoku folofola ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi lea ʻo e fakahā ko ʻení.

  • Ko e hā ʻokú ke mahuʻingaʻia ai fekauʻaki mo hono fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi lea ʻo e fakahā ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻi hoʻo ongoʻi mo ako ke fakatokangaʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻi hoʻo ako e ngaahi folofolá?

Poupouʻi e kau akó ke nau feinga ke ongoʻi e leʻo ʻo e ʻEikí ʻoku folofola ange kiate kinautolu ʻaki haʻanau fokotuʻu ha taumuʻa ke lau fakaʻaho e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e palakalafi 6 ʻo e talateú, pea kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he ngaahi tūkunga ʻoku faʻa makatuʻunga ai e ngaahi fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

  • Ko e hā e ngaahi kupuʻi lea ʻi he palakalafi ko ʻení ʻoku nau fakamatalaʻi e ngaahi tūkunga naʻe maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení?

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe fai ʻe Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehé ke maʻu ai ʻa e ngaahi fakahā ko ʻení, ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo hono maʻu ʻo ha fakahinohino mei he ʻEikí? (Hili e tali mai ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau te tau kumi tokoni mo lotu ʻi he taimi faingataʻá, ʻe ʻomi ʻe he ʻEikí ʻa e fakahinohino ʻoku tau fie maʻú.)

  • ʻOkú ke pehē ʻe lava fēfē ʻe hono ako e ngaahi fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻo fakatupulaki ʻetau tui ʻe foaki mai ʻe he ʻEikí ha fakahinohinó?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2

ʻOku hā ha ʻāngelo kia Siosefa Sāmita ko ha tali ki heʻene lotú

Fakamatalaʻi ange naʻe maʻu e vahe motuʻa taha ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha ola ia ʻo e lotu mo e fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻi ha taimi faingataʻa. Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:29–39 ʻaki hano fakamatalaʻi naʻe hili e taʻu ʻe tolu mei he ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí, naʻe lotua ʻe Siosefa Sāmita ke ne ʻiloʻi hono tuʻunga ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí. ʻI ha tali ki heʻene lotú, naʻe ʻaʻahi mai kiate ia ʻa e talafekau fakalangi ko Molonaí. Naʻe fakahā ʻe he ʻāngeló ki he talavou ko Siosefá ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻana ke ne fai, ʻa ia naʻe kau ai hono liliu ʻo e lekooti fakakuonga muʻa ne hiki ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula. Naʻe lau leva ʻe Molonai ha ngaahi potufolofola lahi mei he Tohi Tapú, ʻo kau ai ha kikite fakalaumālie ʻoku hā ʻi he Malakai 4:5–6 ʻa ia ʻoku lave ki he misiona ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá. ʻOku lekooti ʻa e kikite ko ʻeni ne fai ʻe he ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefá, ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2.

Tuku ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:1. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi he laukongá, ʻo fekumi ki he meʻa ne folofola ʻe he ʻEikí te Ne fai kimuʻa pea hoko e Hāʻele ʻAngauá.

  • Ko e hā e meʻa ne folofola ʻe he ʻEikí te Ne fai kimuʻa pea hoko e Hāʻele ʻAngauá?

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó e misiona ʻa ʻIlaisiā ne lave ki ai ʻi he fakahā ko ʻení, fakaʻaliʻali e lea ko ʻeni ne fai ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia. Poupouʻi e kalasí ke nau fakafanongo ki he ʻuhinga ʻo e fakahā e lakanga fakataulaʻeikí ʻe ʻIlaisiaá.

ʻĪmisi
ʻEletā David A. Bednar

“Ko ʻIlaisiaá ko ha palōfita ʻi he Fuakava Motuʻá ʻa ia ne fakafou mai ai ha ngaahi mana lalahi. …

“‘ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi fakahā ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní naʻe maʻu ʻe ʻIlaisiā ʻa e mālohi fai fakamaʻu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí pea ko ia ʻa e palōfita fakamuimuitaha naʻá ne maʻu ia kimuʻa he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí’ (Bible Dictionary, “Elijah”). …

“Naʻe hā ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese (vakai, Mātiu 17:3) peá na foaki ʻa e mafaí ni kia Pita, Sēmisi, mo Sione. Ne toe hā ʻa ʻIlaisiā mo Mōsese mo ha niʻhi kehe ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836 ʻi he Temipale Ketilaní, ʻo na foaki ʻa e ngaahi kī tatau kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele” (David A. Bednar, “ʻE Liliu ʻa e Loto ʻo e Fānaú,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 24).

  • Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e mālohi fai fakamaʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he ngāue ki he fakamoʻui ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

Ke tokoni ke mahino ange ki he kau akó ʻa e mahuʻinga ʻo e mālohi fai fakamaʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne fakahā mai ʻia ʻIlaisiaá, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–1985) ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia.

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

Ko e mālohi fai fakamaʻu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ko e “mālohi ia ke haʻi mo fakamaʻu ʻi māmani … pea mo fakamoʻoniʻi e ngāué ʻi langi. …

“… ʻI he taimi ʻoku fakahoko ai e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo e [lakanga fakataukaʻeikí], ʻoku fonu ʻa e ngaahi ouau mo e ngāue ko iá ʻi he mālohi pea ʻoku ʻaonga lahi ia ki he moʻuí ni pea mo e moʻui ka hoko maí” (Bruce R. McConkie, Doctrinal New Testament Commentary [1965], 1:389, 424).

Tuku ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:2 lolotonga iá ʻoku muimui ʻa e kalasí ki he laukongá, ʻo fekumi pe ko e hā ʻa e ivi tākiekina ʻe aʻusia ʻe he ngaahi fāmilí ʻi he haʻu ʻa ʻIlaisiaá. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lipooti ʻa e meʻa ne nau maʻú.

Ke tokoni ki he kau akó ke nau ʻanalaiso e ʻuhinga ʻo e veesi 2, fakaʻaliʻali ʻa e ongo lea ko ʻení, pea fakaafeʻi ha toko taha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻuluaki leá mo ha toko taha ako ʻe taha ke ne lau leʻo lahi ʻa e lea hono uá. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi tamai mo e fānau ʻoku lave ki ai ʻi he veesi 2.

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī ʻoku hā ʻi he kikité “te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí,” ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ko e ngaahi tamaí” (tānaki atu e fakamamafá) kia “ʻĒpalahame, ʻAisake mo Sēkope, ʻa ia naʻe fai ki ai e ngaahi talaʻofá. Ko e hā e ngaahi talaʻofá? Ko e ngaahi talaʻofa ʻe hokohoko atu ʻa e ʻiuniti ʻo e fāmilí ʻi he taʻengatá” (The Millennial Messiah 1982], 267).

ʻĪmisi
Palesiteni Joseph Fielding Smith

Naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻoku hā ʻi he kikité “ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí” (T&F 2:2), ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “ki heʻenau ngaahi tamaí” (tānaki atu e fakamamafá) ki he “ʻetau ngaahi kui ko ia kuo pekia ka naʻe ʻikai ke nau maʻu e faingamālie ke tali ʻa e Ongoongoleleí, ka kuo nau maʻu ʻa e talaʻofa ʻe hokosia mai ha kuonga ʻe foaki ai ʻa e faingamālie ko iá kiate kinautolu. Ko e fānaú ko kinautolu ia ʻoku moʻui he taimí ni, ʻoku nau teuteu e fakamatala fakatohi-hohokó pea mo fakahoko ʻa e ngaahi ouau fakafofongá ʻi he Temipalé” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita [2013], 251).

  • Ko hai ʻa e “ngaahi tamai” ne lau ki ai ʻi he kikite ko ʻení, pea ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku totonu ke tō ʻi he loto ʻo e fānaú?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe liliu ai ʻe he fānaú honau lotó ki “heʻenau ngaahi tamaí,” pe ngaahi kuí?

  • ʻOku felāveʻi fēfē ʻa e kikite ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí, mo kitautolú? (Hili hano tali mai ʻe he kau akó, hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku liliu hotau lotó ki heʻetau ngaahi kuí ʻi heʻetau fakahoko ʻa e ngaahi ouau maʻanautolu ʻi he temipalé.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2:3. Kole ki he kalasí ke nau fekumi ki he meʻa ʻe hoko kapau naʻe ʻikai ke toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e mālohi ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengatá.

  • Fakatatau ki he kikite ko ʻení, ko e hā ne mei hoko kapau naʻe ʻikai ke toe fakafoki mai ki he māmaní ʻa e mālohi ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengatá? (Hili hano tali mai ʻe he kau akó, hiki ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi he palakipoé: Ka ne taʻeʻoua ʻa e mālohi ke fakatahaʻi ʻa e ngaahi fāmilí ke taʻengatá, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ka “fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie” ai ʻa e māmaní (T&F 2:3) ʻi he Hāʻele ʻAngaua Mai ʻa Sīsū Kalaisí ka ne taʻeʻoua hono toe fakafoki mai ʻa e mālohi fai fakamaʻú?

Ke tokoni ke mahino lelei ange ki he kau akó ʻa e founga ʻe “fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie” ai ʻa e māmaní ka ne taʻe hā mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he 1836 mo toe fakafoki mai ʻene ngaahi kií, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Ka ne ʻikai e [mālohi fai fakamaʻu] ko iá he ʻikai ha ngaahi haʻi fakafāmili ʻi he taʻengatá, pea ko e moʻoni ʻe nofo e fāmili ʻo e tangatá he taʻengatá ʻo ‘ʻikai toe ʻi ai hanau aka [ngaahi kui] pe vaʻa [ngaahi hako].’ ʻIkai ke ngata aí, ko e taumuʻa taupotu taha ʻo e moʻui fakamatelié ke silaʻi, fakatahaʻi mo fakamoʻui fakalangi e fāmili ʻo e ʻOtuá, he ka ne ʻikai, ʻe hoko ʻa e malaʻia pea ‘taʻeʻaonga kotoa’ ai e palani ʻo e fakamoʻuí” (Jeffrey R. Holland, Christ and the New Covenant [1997], 297–98).

  • Te ke monūʻia fēfē mo ho fāmilí koeʻuhí ko e mālohi fai fakamaʻu ne toe fakafoki maí?

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukau ki he taimi ne nau ongoʻi ai ʻoku liliu honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí. Fakamatalaʻi ange ʻoku faʻa kau ʻi he founga ko ʻení ha holi ke ako lahi ange fekauʻaki mo e mātuʻá, kuí, mo e ngaahi kuí pea mo fakahoko e ngaahi ouau fakatemipale ʻoku fie maʻu maʻanautolú. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá mo e kalasí.

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻi he lēsoni ko ʻení.