‘Inisititiuti
Lēsoni 30: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81–83


“Lēsoni 30: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81–83,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 30,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 30

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81–83

Talateú mo e Fakahokohoko e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he ʻaho 8  ʻo Māʻasi 1832, naʻe uiuiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa Sese Kause mo Sitenei Likitoni ke na hoko ko hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá. ʻI he ʻaho 15 ʻo Māʻasi, 1832, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81, ʻa ia naʻe fakamahino ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fatongia ʻo Misa Kausé ʻi heʻene hoko ko ha tokoni kia Siosefa Sāmitá. Ka neongo ia, ne ʻikai ke faivelenga ai pē ʻa Sese Kause, pea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Feletiliki G.Uiliamisi kimui ange, ʻa ia ʻoku hā he taimí ni hono hingoá ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81, ke fetongi e tuʻunga ʻo Misa Kause ʻi he Kau Palesitenisií.

ʻI ʻEpeleli 1832, naʻe fononga e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e niʻihi kehe ki Tauʻatāina, Mīsuli, ʻi he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fokotuʻu ha kautaha ke langa hake ʻa Saione mo tokangaekina e masivá (vakai, TF 78). Lolotonga ʻenau ʻi aí, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha fakahā ʻe ua. ʻI he ʻaho 26 ʻo ʻEpelelí, lolotonga ha fakataha alēlea ʻa e kau taulaʻeiki lahí mo e kaumātuʻa ʻo e Siasí ʻi Tauʻatāiná, naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82, ʻa ia naʻe fakamolemoleʻi ai ʻe he ʻEikí e kau tangatá ni ʻi heʻenau ngaahi angahalá mo fakatokanga kiate kinautolu ke ʻoua naʻa toe hoko atu e faiangahalá. Naʻá ne fakahinohinoʻi foki e kau mēmipa ʻo e Kautaha Uouongatahá ke fakatukupaaʻi kinautolu ʻaki ha fuakava ke tokangaʻi e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻo Saioné. Hili ha ʻaho ʻe fā mei ai, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e fakahā naʻe lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 83, ʻa ia naʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino fekauʻaki mo hono tokangaʻi ʻo e kau uitoú, kau tamai mo e faʻē maté, pea mo e masivá.

25 Sanuali, 1832Naʻe fakanofo ʻa Siosefa Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá ʻi ʻEmihēsiti, ʻOhaiō.

8 Māʻasi, 1832Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa Sitenei Likitoni mo Sese Kause ko hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá.

15 Māʻasi, 1832Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81.

24–25 Māʻasi, 1832Naʻe ʻave ʻa Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni ʻe ha kau fakatanga ʻi he poʻulí pea tā lahi kinaua ʻi Hailame ʻOhaiō.

29 Māʻasi, 1832Naʻe pekia ʻa e foha ohi ʻo Siosefa mo ʻEma Sāmita ko Siosefa Moataki Sāmitá.

1–24 ʻEpeleli, 1832Naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita mo ha kau taki kehe ki Tauʻatāina, Mīsuli.

26  ʻEpeleli, 1832Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82.

30  ʻEpeleli, 1832Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 83.

Mē–Sune, 1832 Naʻe nofo ʻa Siosefa Sāmita mo Niueli K. Uitenī ʻi ha ngaahi lau uike ʻi Kulinivili, ʻInitiana. Naʻe fasi e vaʻe ʻo Niuelí mo e alangá ʻi haʻane puna mei ha saliote ne ʻikai lava ʻo taʻofi lolotonga ʻene fononga ʻo foki ki ʻOhaioó.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81

Ko e fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e fatongia ʻo e ongo tokoní ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé kimuʻa pea toki fai e kalasí:

Ko e hā ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha ngaahi uiuiʻi kiate kitautolu ʻi Hono Siasí?

Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono fakahoko faivelenga ha uiuiʻí?

ʻE fēfē kapau ʻoku fili ha taha ke ʻoua te ne fakahoko faivelenga ʻa hono uiuiʻí?

Kamata e kalasí ʻaki hono fakaafeʻi e kau akó ke tali e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé. Fakamatalaʻi ange ko ha konga ʻo e fealeaʻaki ko ʻení, neongo ʻe lava ke maʻu ʻe ha taki ʻo e Siasí e ueʻi fakalaumālie ke uiuiʻi ha tokotaha fakafoʻituitui ki ha lakanga pau, ka ko e meʻa pē ia ʻa e tokotaha fakafoʻituitui ko iá ke ne tali ʻi he faivelenga ʻa e uiuiʻí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ha taha naʻe ui ʻe he ʻEikí ka naʻe ʻikai ke ne faivelenga ki hono uiuiʻí.

  • Ko hai naʻe ʻuluaki ui ʻe he ʻEikí ke hoko ko ha tokoni kia Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā naʻe mole ai meia Sese Kause hono uiuiʻí?

ʻOange ha tatau ʻo e fakamatala ko ʻeni fekauʻaki mo Sese Kausé ki ha tokotaha ako, pea kole ange ke ne lau leʻolahi ia:

Naʻe uiuiʻi ʻa Sese Kause ko ha tokoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Māʻasi 1832. ʻI he ʻaho 1  ʻo ʻAokosi, 1832, naʻá ne fononga ai ke ngāue fakafaifekau mo Sēpeti, Kolitilini. Lolotonga ʻene ʻi he ngāue fakafaifekaú, ne ʻaʻahi ʻa Misa Kause ki hono uaifí pea feinga ke fakalotoʻi ia ki he moʻoní, ka naʻá ne fakafisi ke kau ki he Siasí. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fuʻu puke lahi ʻa Misa Kolotilini pea foki ki Ketilani. Meʻapangó, he naʻe ʻikai fakakakato ʻe Misa Kause ʻene ngāue fakafaifekaú pea ʻikai ke ne nofo faivelenga ʻi he Siasí. ʻI Sanuali 1833, naʻe uiuiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Feletiliki G. Uiliamisi ke ne fetongi ʻa Sese Kause ko ha tokoni, pea naʻe tohi leva ʻa e hingoa ʻo Feletilikí ki he tatau ʻo e fakahā ko ʻeni naʻe hikí ʻo fetongi ʻa e hingoa ʻo Sesé. Naʻe pulusi ʻa e fakahā ko ʻení mo e hingoa ʻo Feletilikí ʻi he tatau ʻo e 1835 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá (mo e ngaahi tatau kotoa kimui aí). Neongo kuo liliu e hingoá, ʻoku kei tuʻu maʻu pē e ngaahi fakahinohino ʻi he fakahaá fekauʻaki mo e ngaahi fatongia ʻo ha tokoni koeʻuhí ʻoku fakaʻaongaʻi ia ki he uiuiʻí, kae ʻikai ki he tokotaha ʻoku ʻai ai hono hingoá.

Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakaʻilongaʻi ʻe he kau akó e kupuʻi lea ko ʻení ʻi he ʻuluʻi vahé: “ʻOku totonu ke lau ʻa e fakahaá … ko ha sitepu ia ki hono fokotuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí.” Fakamatalaʻi ange naʻe ʻikai fakahā fakaʻangataha ʻe he ʻEikí e fokotuʻu kakato ʻo Hono Siasí ki he Palōfitá. Naʻá Ne fakahā ʻa e ngaahi konga kehekehe ʻo e fokotuʻú ʻi hono fie maʻú pea ʻi he mateuteu ʻa e Kāingalotú ke tali ʻa kinautolú. Ko ia ai ne ʻikai ui ʻa e Palesiteni ʻo e Siasí mo hono ongo tokoní (ʻa e Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá) “ko e Kau Palesitenisī ʻUluakí” kae toki fai kimui ange. Ko e fuofua fakaʻaongaʻi ʻo e foʻi lea “Kau Palesitenisī” ʻi hono tohí, naʻe mei he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1835 (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 4: April 1834–September 1835, ed. Matthew C. Godfrey and others [2016], 357, footnote 733; vakai foki, xxvi, footnote 61).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:1–2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisi fekauʻaki mo e Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá.

  • Fakatatau ki he veesi 2, ko e hā ʻoku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he kau akó ha tokāteline tatau mo ʻení: ʻOku maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻolungá ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní.)

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó e tokāteline ko ʻení, fakaʻaliʻali e fakamatalá ni pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

“ʻOku takitaha maʻu ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī kotoa ʻoku fie maʻu ki hono tataki ʻo e Siasí. Ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí ʻokú ne maʻu e totonu ke ngāue ʻaki ʻa e kotoa e ngaahi kī ko iá. ʻOkú ne vahe e ngaahi kií ki ha niʻihi kehe ke tokangaʻi ʻi he Siasí—kau palesiteni temipale, palesiteni fakamisiona, fakasiteiki, fakavahefonua, kau pīsope, kau palesiteni fakakolo, mo e fakakōlomu, kau ai ʻa e kau palesiteni fakakōlomu ʻo e tīkoní mo e akonakí” (“Priesthood Keys,” New Era, May 2012, 38–39).

  • Ko e hā ʻoku fakaʻatā ʻe he ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí? (Tataki e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he māmaní.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:3–5, ʻo kumi ki he ngaahi fakahinohino ne ʻoange ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisi fekauʻaki mo hono uiuiʻí.

  • Ko e hā ha ngaahi fakahinohino naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisí?

  • Ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisí ʻo kapau te ne faivelenga ʻi hono uiuiʻí?

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he talaʻofa ʻa e ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisí? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Kapau ʻoku tau faivelenga ʻi hotau ngaahi uiuiʻí, te tau fai ha lelei maʻanautolu ʻoku tau tokoniʻí mo paotoloaki e lāngilangi ʻo e ʻOtuá.)

  • ʻE tokoni fēfē e ngāue faivelenga ʻi hotau uiuiʻí ke tau failelei kiate kinautolu ʻoku tau tokoniʻí? ʻOkú ne paotoloaki fēfē e lāngilangi ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe ha aʻusia ʻi hano tāpuekina kinautolu koeʻuhi naʻe faivelenga ha taha ʻi hono uiuiʻí.

Poupouʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha ngaahi founga te nau lava ai ʻo toe faivelenga ange ʻi honau ngaahi uiuiʻí. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāue ʻo fakatatau ki ha faʻahinga ueʻi pē ʻoku nau maʻu.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 81:6–7. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí kia Feletiliki G. Uiliamisi ʻo kapau te ne faivelenga ki he ngataʻangá. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

Vakai ki he lisi ‘o e ngaahi fehuʻi ʻi he palakipoé, pea fehuʻi ki he kau akó pe te nau tānaki fēfē atu ki heʻenau ngaahi talí ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa kuo nau akó. Fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e faivelenga ʻi hotau ngaahi uiuiʻí mo hono tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku tau feohí.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:1–7

Ko e fakatokanga ʻa e ʻEikí kiate kinautolu kuo nau maʻu lahi meiate Iá

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e puipuituʻa ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e palakalafi ko ʻení:

Ne lau māhina e tupulaki e ngaahi ongo taʻeʻofa ʻi he vahaʻa ʻo Sitenei Likitoni ʻi ʻOhaioó pea mo Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻi Mīsulí. ʻI ʻEpeleli 1832, naʻe fononga e Palōfita ko Siosefá mo ha kau taki kehe ʻo e Siasí mei ʻOhaiō ki he Vahefonua Siakisoní, Mīsuli, ʻi he talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke nau “fealeaʻaki mo e kāingalotu ʻoku ʻi Saioné” (TF 78:9). ʻI heʻenau tūʻutá, naʻe fakahoko ha fakataha alēlea ʻaho ʻe ua ʻa e kau taulaʻeiki lahi ʻo e Siasí. ʻI he vahaʻa ʻo e fakataha pongipongi mo hoʻatā efiafi ʻo e fuofua ʻaho ʻo e fakataha alēleá, naʻe fakaleleiʻi ʻe Sitenei Likitoni mo ʻEtuate Pātilisi ʻena ngaahi faikehekehé. Naʻe maʻu e fakahā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82 lolotonga e fakatahaʻanga hoʻataá. (Vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 2: July 1831–January 1833, ed. Matthew C. Godfrey and others [2013], 229–34.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:1, ʻo kumi e meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Sitenei Likitoni mo ʻEtuate Pātilisi fekauʻaki mo hono fakaleleiʻi hona ngaahi faikehekehé. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lipooti e meʻa naʻá ne maʻú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:2. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e fakatokanga naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻa e ʻEikí ʻe hoko kiate kinautolu kapau naʻe ʻikai ke nau fakaʻehiʻehi mei he angahalá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:3–4. Fakaafeʻi e kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ha ʻuhinga ʻe hoko ai e ngaahi tautea naʻe hā ʻi he veesi 2 kiate kinautolu ʻoku hokohoko atu pē ʻi he faiangahalá.

  • Fakatatau ki he ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻe hoko ai e ngaahi tauteá ki he Kāingalotu ʻoku nau hokohoko atu ke faiangahalá?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi moʻoni fakatokāteline naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo hono ʻekeʻi meiate kita ʻa e meʻa ʻokú te faí ʻi he veesi 3? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ha fakamatala fakatokāteline tatau mo ʻení: ʻOku fie maʻu ʻe he ʻEikí ha meʻa lahi meiate kinautolu kuó Ne foaki lahi ki aí.) Ko kinautolu ʻoku fai angahala ki he maama lahi angé, ʻe lahi ange ʻa hono fakamalaʻiaʻí.)

  • Fakatatau ki he veesi 4, naʻe halaia fēfē ʻa e Kāingalotú ʻi he angahala ki he maama lahi angé?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku fie maʻu lahi ange ai meiate kinautolu kuo nau maʻu lahi ange mei he ʻEikí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he meʻa kuo foaki kiate kinautolu ʻe he ʻEikí mo fakalaulauloto ki heʻenau ngaahi ongo ki he meʻa ʻoku fie maʻu ʻe he ʻEikí ke nau fai koeʻuhí kuo nau maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāueʻi ha faʻahinga ueʻi fakalaumālie pē ʻoku nau maʻu.

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:5–7 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakatokanga e ʻEikí ki he Kāingalotú naʻe fakautuutu e mālohi ʻo Sētane ʻi he māmaní. Naʻá Ne akoʻi foki ʻi heʻetau tafoki ʻi he ʻiloʻilo pau mei he māʻoniʻoní ki he angahalá, ʻoku foki mai ʻetau ngaahi angahala kimuʻá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:8–24

Ko e fekauʻi ʻe he ʻEikí ha kau tangata ʻe toko hiva ke faʻu ha kautaha ke puleʻi ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino ʻa e Siasí

Fakamatalaʻi ange hili ʻa e fakatokanga ʻa e ʻEikí ki he fakataha alēlea ʻo e kau taulaʻeiki lahí fekauʻaki mo e ngaahi tautea ʻa e ʻOtuá mo e fakautuutu e mālohi ʻo Sētane ʻi he māmaní, naʻá Ne tuku foki ha talaʻofa fakapapau kiate kinautolu ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:8–10. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e talaʻofa ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Kimuʻa pea lau e tokotaha akó, fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea “fekau foʻou” ʻi he veesi 8 ki he fakahā ne ʻamanaki ke toe tānaki mai ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e founga ke fokotuʻu ʻaki e Kautaha Uouongatahá.

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he veesi 8–9 fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻoku ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi fekaú kiate kitautolú?

  • Ko e hā ʻoku talaʻofa ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú? (Tokoniʻi ʻa e kau akó ke nau ʻiloʻi e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau talangofua ki he ngaahi fekau ʻa e ʻEikí, te Ne tauhi maʻu pē ʻa ʻEne ngaahi talaʻofa ke tāpuekina kitautolú.)

  • Ko e hā ʻoku hoko kapau he ʻikai ke tau fai ʻa ia ʻoku fekau mai ʻe he ʻEikí?

  • ʻE lava fēfē ke tākiekina ʻe he tui ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻetau ngaahi taumuʻá mo e ngaahi filí?

Fakamamafaʻi ange ʻoku ʻikai faʻa fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he founga ʻoku tau ʻamanaki atu ki aí, pea ʻoku ʻikai fakapapauʻi mai pe ʻe ʻikai ke tau aʻusia ha ngaahi faingataʻa pe mamahi. Ka neongo ia, ʻoku fakahoko maʻu pē ʻa e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuó ke mamata ai ki hono tauhi ʻe he ʻEikí ʻEne ngaahi talaʻofa ke tāpuekina koe ʻi hoʻo faifeinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá (1876–1972). Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe Palesiteni Sāmita e ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻo kapau te tau talangofuá.

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

“Ko e taimi ʻoku tau sītuʻa ai mei he ngaahi fekau kuo foaki ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ko hotau fakahinohinó, ʻoku ʻikai haʻatau totonu ke ʻekeʻi ʻEne ngaahi tāpuakí. …

“Tauhi ʻa e ngaahi fekaú. … Fai pau ki he fuakava mo e fatongia kotoa pē, pea ʻe tāpuakiʻi kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻo mahulu atu ʻi hoʻo ngaahi fakaʻānauá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Filitingi Sāmita [2013], 263270).

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:11–24 ʻaki hono fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí e kau taki ʻo e Siasí fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e Kautaha Uouongatahá, fili hono kau mēmipá, mo fakamatalaʻi e ngaahi taumuʻa ʻo hono fokotuʻú mo e ngaahi nunuʻa ʻo e talangataʻá.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 83

Ko e fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke tokangaʻi ai e kau tamai mo e faʻē maté, mo e masivá

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 83 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe tala-kae-tohi ʻe Siosefa Sāmita ʻi ʻEpeleli  ʻaho 30, 1832, ha fakahā ʻo fakamahino ai ʻi he malumalu ʻo e fono ʻo e fakatapuí, ʻa e founga ke tokangaʻi e kakai fefine mo e fānau kuo mole honau ngaahi husepānití pe tamaí.

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoniʻi e tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení, mo fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e meʻa kuo nau akó.