‘Inisititiuti
Lēsoni 48: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124


“Lēsoni 48: Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó (2017)

“Lēsoni 48,” Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá – Tohi Lēsoni ʻa e Faiakó

Lēsoni 48

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he taimi naʻe tuli fakamālohi ai e kau mēmipa ʻo e Siasí mei Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–1839, naʻa nau hao ai ki he Vahefonua ʻIlinoisí mo e ʻAiouaá. Hili hono fakaʻatā kinautolu mei he nofo pōpulá ʻi ʻEpeleli 1839, naʻe kau fakataha e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e Kāingalotú ʻi Kuinisī, ʻIlinoisi, pea tokoni ki hono fokotuʻu ha feituʻu foʻou ki he tānakí ʻi Kōmesi, ʻIlinoisi, ʻa ia ne toki ui kimui ange ko Nāvū. ʻI ha meimei taʻu nai ʻe ua mei ai, ʻi he ʻaho 19 ʻo Sānuali , 1841, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124, ʻa ia naʻe fekau ai ia ʻe he ʻEikí ke ne hiki ha “fanongonongo molumalu ʻo [ʻEne] ongoongoleleí” ki he kau taki ʻo e “ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e mamaní”(TF 124:2–3) pea fakahinohinoʻi e Kāingalotú ke langa ha fale tali fononga maʻá e kau ʻaʻahí pea mo ha temipale ʻi Nāvū. Naʻá ne faleʻi foki e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí pea fakanofo ha kau tangata ke ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga fakataki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.

Faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–1839Naʻe tuli fakamālohiʻi ai e kau mēmipa ʻo e Siasí mei Mīsuli ʻo nau kumi hūfanga ʻi he ongo Vahefonua ʻIlinoisí mo ʻAiouaá.

ʻAho 16 ʻo ʻEpeleli , 1839Lolotonga hono ʻave e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono ngaahi kaungā fonongá ki Kolomupia ‘i Mīsulí, ke hopoʻí, naʻe fakangofua ai kinautolu ke nau hola mei he nofo pōpulá.

ʻEpeleli–Mē 1839Naʻe fakatau ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasí ha ʻū konga kelekele ʻi Kōmesi, ʻIlinoisi—ʻa ia naʻe toe fakahingoa ko Nāvuú—pea fokotuʻu ia ko ha feituʻu tānakiʻanga.

ʻAho 15 ʻo ʻAokosi , 1840Naʻe fakahoko ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻene ʻuluaki lea he haʻofangá fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kakai pekiá.

ʻAho 16 ʻo Tīsema , 1840Naʻe fakangofua fakalao ke foaki ai ʻe he siteiti ʻo ʻIlinoisí ʻa e kolo ko Nāvuú.

ʻAho 19 ʻo Sānuali , 1841Naʻe maʻu ai ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124.

ʻAho 6 ʻo ʻEpeleli , 1841Naʻe fakatoka ai e makatuliki ʻo e Temipale Navuú.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:1–21

Naʻe fekau ʻe he ʻEikí ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke ʻoatu ha “fanongonongo ʻo [e] ongoongoleleí … ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē ʻo e māmaní” mo akonakiʻi ʻa e kau mēmipa fakafoʻituitui ʻo e Siasí

Hiki ‘a e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha lea fakahīkihiki lelei te ke ala maʻu mei ha taha kehe? Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi talí mo e kalasí. Hili iá peá ke hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ha lea fakahīkihikiʻi te ke fie maʻu mei he ʻEikí? Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení. Poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124, ke nau kumi e ngaahi ʻulungaanga ʻoku mahuʻingaʻia ai e ʻEikí ʻi Heʻene kau tamaioʻeikí.

Fakamanatu ki he kau akó, ʻi he taimi naʻe tuli ai e kau mēmipa ʻo e Siasí mei Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–1839, naʻe nofo ha tokolahi ʻiate kinautolu ʻi ha ngaahi kolo iiki ʻi ʻIlinoisi mo ʻAiouā ʻi he ngaahi matāfanga ʻo e Vaitafe Misisipí. Naʻe fai ʻe he kakai ʻo e ngaahi kolo ko ʻení e meʻa kotoa pē ne ala fai ke tokoniʻi e Kāingalotú ka naʻa nau faingataʻaʻia ke maʻu ha meʻakai mo ha nofoʻanga feʻunga ke feau e tokolahi ʻo e kau kumi hūfangá.

Fakaʻaliʻali ange ʻa e palakalafi ko ʻení, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

ʻI ʻEpeleli ʻo e 1839, naʻe fakaʻatā ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo hono kaungā nofo pōpulá ke nau hola mei he nofo pōpulá ʻo ō ki Kuinisī, ʻIlinoise, ʻa ia ne nau toe fakataha ai mo honau ngaahi fāmilí. Hili ʻene tūʻuta ki Kuinisií, naʻe fakatau mai ʻe he Palōfitá ha ʻū konga kelekele ʻi he Vahefonua ʻIlinoisí mo ʻAiouaá ke nofo ai e Kāingalotú. Naʻe hoko ʻa Kōmesi ʻIlinoisi ko e hetikuata foʻoú, ʻa ia naʻa nau fakahingoa ko Nāvuú, ko e faka-Hepelū ia ʻo e “fakaʻofoʻofá.” Ka neongo ia, naʻe fie maʻu ha ngaahi māhina lahi ʻo e ngāue faingataʻa ki hono fokotuʻu honau koló ʻi he tokanga taha e Kāingalotú—ko e tokolahi ko ha niʻihi ia ne fuʻu masiva hili ʻenau hola mei honau ngaahi nofoʻanga ʻi Mīsulí—ki hono fakamaʻa e koló mo hono langa ha ngaahi ʻapi mo ha moʻui foʻoú. ʻI he aʻu mai ko ia ki he faʻahitaʻu momoko hono hokó, kuo nau fakalakalaka lahi ʻo feʻunga ai ke hanga e kau taki ʻo e Siasí ki hono toe fokotuʻutuʻu e tuʻunga fakataki ʻo e Siasí, ʻa ia naʻe movete fakataimi koeʻuhi ko ha hē mei he moʻoní mo ha niʻihi ne mate lolotonga e taimi faingataʻa ʻo e Siasí ʻi Mīsulí. ʻI he ʻaho 19 ʻo Sanuali , 1841, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124, ʻa ia naʻe fakahingoa ai ʻe he ʻEikí ʻa Nāvū “ko e makatuliki ʻo Saioné” (TF 124:2) mo e hetikuota ʻo e Siasí ʻi he taimi ko iá, pea fakanofo mo ha kau tangata ke ngāue ʻi he ngaahi lakanga fakataki ʻo e Siasí.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahikihikiʻi mo faleʻi ʻe he ʻEikí ha kau taki ʻo e Siasí ʻi Nāvū ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:1–22. Hiki e ngaahi potu folofola mo e ngaahi hingoa ko ʻení ʻi he palakipoé:

Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 124:1–3—Siosefa Sāmita

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:12–14—Lōpeti B. Tomisoni

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:15—Hailame Sāmita

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava124:16–17—Sione C. Pēneti

Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 124:18–19—Laimani Uaiti

Tokātekine mo e Ngaahi Fuakava 124:20–21—Siaosi Mila

Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha taha ʻo e ngaahi potu folofola ko ʻení, pea fakaafeʻi e kau akó ke lau fakalongolongo e ngaahi veesi ne vahe angé, ʻo kumi e folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau ʻiló. ʻI heʻenau lipōtí, hiki ʻenau ngaahi talí he palakipoé ʻi he tafaʻaki ʻo e ngaahi potufolofola mo e ngaahi hingoa ʻoku fekauʻaki mo iá.

  • Ko fē ʻi he ngaahi fakahikihiki; ko ʻení te ke fie maʻu mei he ʻEikí? Ko e hā nai hono ʻuhingá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau toe vakaiʻi fakavavevave e ngaahi fakahikihikiʻi naʻe fai ʻe he ʻEikí kia Hailame Sāmita mo Siaosi Milá veesi 15 mo e 20.

  • Makatuʻunga ʻi he folofola ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e ongo tangatá ni, ko e hā nai ʻEne ongo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau angatonú? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ‘e he kau akó ha moʻoni hangē ko ʻení: ʻOku ʻofa mo falala ʻa e ʻEikí kiate kinautolu ʻoku nau maʻu e angatonú ʻi honau lotó.)

Fakamahinoʻi ange ʻoku ʻofeina ʻe he ʻEikí e kakai kotoa pē. Ka neongo iá, ko hono fakahaaʻi ko ia ʻe he ʻEikí ʻEne ʻofa kia Hailame Sāmita mo Siaosi Mila ʻi he veesi 15 mo e 20 ʻoku fakamahinoʻi ai ʻEne hōifua ki heʻena moʻuí koeʻuhi ko ʻena angatonú, ʻo ʻuhinga ki hona tuʻunga haohaoá, faitotonú, mo e māʻoniʻoní.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e leá, pea kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa naʻe lea ki ai ʻa ʻEletā Uefilini fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e angatonú.

“Kiate aú, ʻoku ʻuhinga ʻa e angatonú ki hono fakahoko maʻu pē ʻa e meʻa ʻoku totonu mo leleí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hono ngaahi nunuʻá. ʻOku ʻuhinga ia ke angamāʻoniʻoni ʻo kamata mei he takele ʻo hotau lotó, ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngaahi ngāué, kae mahuʻinga tahá, ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú pea ʻi hotau lotó. ʻOku ʻuhinga ʻa e angatonu fakatāutahá ki he falalaʻanga mo e haohaoa ʻa ia ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo loi ki ha falala pe fuakava” (Joseph B. Wirthlin, “Personal Integrity,” Ensign, Mē 1990, 30).

  • Ko e hā ha ngaahi tūkunga te ne lava ke siviʻi e angatonu ʻa ha taha?

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa te tau lava ʻo fai te ne tokoniʻi kitautolu ke tau angatonu neongo kapau ʻe faingataʻa hono fai iá?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha ʻoku nau ʻilo ʻokú ne maʻu ʻa e angatonú. Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe mo e kalasí e ʻuhinga ʻoku nau pehē ai ko e tokotaha naʻa nau fakakaukau ki aí ko ha sīpinga ia ʻo e angatonú.

Poupouʻi e kau akó ke hiki hifo e meʻa te nau fai ke feinga ai ke nau angatonu ʻi heʻenau fakakaukaú, ngaahi leá, mo e ngaahi ngāué.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:22–83

Ko hono fekau ʻe he ʻEikí e kau mēmipa ʻo e Siasí ke langa ha fale maʻá e kau ʻaʻahí mo ha temipale ʻi Nāvū

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:22–83 ha ngaahi fekau pau ki he kau mēmipa ʻo e Siasí. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:22–27, 56, 60. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, pea fekumi ki he meʻa naʻe fekau ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau faí.

  • Ko e hā naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke langa ʻe he Kāingalotú ʻi Nāvuú? (Ko ha fale tali fononga, ʻa ia naʻe fie maʻu ke fakahingoa ko e Fale Nāvuú, mo ha temipale.)

  • Fakatatau ki he veesi 23, 60, ko e hā naʻe fekau ai e Kāingalotú ke nau langa ʻa e Fale Nāvuú?

Fakaʻaliʻali ha Fakatātā ʻo e Temipale Nāvuú

ʻĪmisi
Temipale Nāvuú

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:28 Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he ʻuhinga naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí ʻa e Kāingalotú ke langa ha temipale ʻi Nāvuú.

  • Ko e hā naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke langa ha temipale ʻi Nāvuú?

Fakamatalaʻi ange naʻe akonaki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, ʻoku maʻu e “kakato ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” ʻi hono maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé mo tauhi e ngaahi fuakava ʻoku fekauʻaki mo iá (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 485). Neongo ne ʻosi fakafoki mai e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Temipale Ketilaní he 1836, naʻe ʻikai ke fakahā mai e kotoa ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé ʻi he taimi ko iá. Hangē ko ʻení, ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi , 1840, ʻi ha māhina ʻe ono kimuʻa pea maʻu e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124, naʻe fuofua akoʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e tokāteline hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻo fakafou he papitaiso fakafofongá. Hili iá, naʻe lahi ha ngaahi papitaiso naʻe fakahoko maʻá e kakai pekiá ʻi he Vaitafe Misisipí mo ha ngaahi vaitafe ofi pe ai.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:29–34. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú fekauʻaki mo e papitaiso maʻá e kau pekiá.

  • Ko fē ʻa e feituʻu naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke fakahoko ai e papitaiso maʻá e kau pekiá?

  • Fakatatau ki he veesi 30, ko e hā naʻe fakaʻatā ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi ha ngaahi feituʻu kehe mei he temipalé?

  • Ko e hā naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻe hoko kapau ʻe fai papitaiso e Kāingalotú maʻá e kau pekiá ʻi tuʻa ʻi he temipalé hili e taimi pau ne tuʻutuʻuni ke kakato ai e temipalé?

Fakamatalaʻi ange ne taʻofi hono fakahoko e ngaahi papitaiso fakafofongá ʻi he Vaitafe Misisipí ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa , 1841, ʻi he taimi naʻe fanongonongo ai ʻe he Palōfitá, “He ʻikai toe fakahoko ha papitaiso maʻá e kakai pekiá, kae ʻoua kuo lava ke fakahoko ʻa e ouaú ʻi he Fale ʻo e ʻEikí. … {95}ʻOku folofola ʻe he ʻEikí! (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 543-44). ʻI Nōvema 1841, ʻi he teʻeki kakato hono langa ʻo e Temipale Nāvuú, naʻe langa ha faiʻanga papitaiso pea fakatapui ia ʻi he konga ki lalo ʻo e temipalé pea toe hoko atu e papitaiso maʻá e kakai pekiá.

Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:37–41. Kole ki he kalasi ke muimui ki ai, ʻo kumi mo ha toe ʻuhinga ʻe taha naʻe fekau ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke langa ha temipale ʻi Nāvuú.

Hiki ʻa e foʻi kongaʻi sētesi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e temipalé pē ʻa e feituʻu ʻe …

  • Makatuʻunga ʻi he meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:28–42, te ke fakakakato fēfē ʻa e sētesi ko ia ʻi he palakipoé? (Hili e tali ‘a e kau akó, fakakakato e sētesi he palakipoé ʻo peheni: Ko e temipalé pē ʻa e feituʻu ʻe taha te tau lava maʻu ʻo kotoa ai e ngaahi ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻoku fie maʻu ki hono fakamoʻui ʻo e kakai moʻuí mo e kau pekiá.)

  • Naʻe poupouʻi fēfē nai ʻe he tokāteline ko ʻení e Kāingalotú ke nau fai ha faʻahinga feilaulau pē ke langa ai e Tempale Nāvuú?

Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:41–83 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe talaʻofa e ʻEikí ki he kau mēmipa ʻo e Siasí kapau te nau langa e temipalé ʻe tāpuakiʻi kinautolu. Ka ʻikai, te nau malaʻia. Naʻe talaʻofa foki ʻe he ʻEikí te Ne ʻekeʻi mei he ngaahi fili ʻo e Siasí ʻa e ʻikai malava ko ia ʻe he Kāingalotú ke langa ha temipale ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. ʻIkai ngata aí, naʻe fai ʻe he ʻEikí ha fakahinohino ki he Kāingalotú fekauʻaki mo hono langa ʻo e Fale Nāvuú.

Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–145

Ko e fakahā ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻe ngāue ʻi he ngaahi tuʻunga fakatakimuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí

Fakamanatu ki he kau akó naʻe hanga ʻe he ngaahi faingataʻa ne hoko ʻi Mīsulí ʻo fakavaivaiʻi e tuʻunga fakataki ʻo e Siasí. Lolotonga e taimi ko iá, naʻe mavahe ha kau taki ʻe niʻihi mei he Siasí, pea mate pe fakapoongi ha niʻihi. Hili hono tuli e Kāingalotú mei Mīsuli ʻi he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1838–1839, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí e konga lahi taha honau iví ʻi hono teuteuʻi ha ngaahi feituʻu ke tānaki ki ai e Kāingalotú ʻi ʻIlinoisi mo ʻAiouā. ʻI he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1840–1841, naʻe lava leva ke tuku e tokanga ʻa e kau taki ʻo e Siasí ki hono fakakakato e ngaahi tuʻunga ne ʻatā ʻi he ngaahi tuʻunga ʻo e Siasí. ʻOku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:84–145 ʻa e hingoa ʻo e kau tangata naʻe ui ke ngāue ʻi he Siasí, fakataha mo e ngaahi talaʻofa mo e fakatokanga ʻa e ʻEikí kiate kinautolú.

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:91–95. Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi hono laú, pea fekumi ki he ngaahi liliu naʻe fai ʻe he ʻEikí ki he tuʻunga fakataki ʻo e Siasí.

  • Ko e hā e fatongia naʻe maʻu ʻe Uiliami Laó?

  • Ko e hā e fatongia naʻe maʻu ʻe Hailame Sāmitá?

ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ange, ʻi he taimi naʻe ui ai ʻa Hailame Sāmita ke hoko ko e Pēteliake ʻo e Siasí, ko e pēteliake pe ʻe taha naʻe ngāue maʻá e Siasí hono kotoa. ʻI he lahi ange e ngaahi siteikí naʻe fokotuʻú, naʻe fakanofo ha kau pēteliake ki he siteiki takitaha.

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe talaʻofa kia Hailame Sāmita ko ha konga ʻo hono uiuiʻi foʻoú? (Naʻe foaki kia Hailame Sāmita ha ngaahi tāpuaki naʻe ʻosi talaʻofa kimuʻa kia ʻŌliva Kautele, ʻa ia naʻe tuʻusi mei Siasí ko ʻene fakafepaki ʻi he 1838 [vakai, veesi 95].)

Fakamatalaʻi fakanounou e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:103–42 ʻaki hano fakamatalaʻi ange naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa Sitenei Likitoni ke hokohoko atu ʻene hoko ko e tokoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakafeʻiloaki foki ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ko e Palōfita mo e Palesiteni ʻo e Siasí mo Pilikihami ʻIongi ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea lisi mo e kau mēmipa ʻo e kōlomú. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí mo e hingoa ʻo e kau mēmipa ʻo e fakataha alēlea māʻolungá, palesiteni ʻo e taulaʻeiki lahí (ko e palesiteni fakasiteikí), palesiteni ʻo e kōlomu ʻo e kaumātuʻá, Palesiteni ʻo e Ngaahi Kōlomu ʻo e Kau Fitungofulú, mo e kau pīsopelikí.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:143. Kole ki he kalasi ke muimui ki ai, ʻo kumi e ʻuhinga naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí e “ngaahi tuʻunga” mo e “ngaahi kī” ko ʻení ʻi he lakanga fakataulaʻeikí.

  • Fakatatau ki he veesi 143, ko e hā naʻe fokotuʻu ai ʻe he ʻEikí e ngaahi kī mo e tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fokotuʻutuʻu mo tataki ʻEne ngāué? (Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí e ngaahi kī mo e tuʻunga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fokotuʻutuʻu mo tataki ʻEne ngāué ki hono fakahaohaoʻi ʻEne Kāingalotú.)

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi moʻoni kehe naʻe ʻilo he lēsoni ko ʻení. Fakaafeʻi e kau akó ke fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí.