‘Inisititiuti
Lēsoni 5 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Lēsoni 5 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 5 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 5 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

ʻĪmisi
Siosefa mo ʻŌliva ʻokú na liliu e Tohi ʻa Molomoná

Kimuʻa pea fufū ʻe Molonai e lekooti ʻo e Kau Nīfaí, naʻá ne kikiteʻi hono ʻomi ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ʻo pehē: “ʻOku ʻikai faʻa maʻu ʻe ha taha ʻa e mālohi ke ʻomi ia ki he māmá ʻo kapau ʻoku ʻikai tuku ia kiate ia ʻe he ʻOtuá” (Molomona 8:15). Fakakaukau pe ko e hā ʻe fili ai ʻe he Tamai Hēvaní ha kiʻi tamasiʻi faama kei talavou pea taʻe ako, ke ne liliu mo pulusi e taha ʻo e ngaahi tohi ivi tākiekina lahi taha ʻo hotau kuongá.

Konga 1

Naʻe ʻomi fēfē ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e ʻOtuá?

Ne ʻi ai ha ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko ko ha konga ia ʻo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia ʻokú ne ʻomi e fakamoʻoni naʻe liliu ia ʻaki e mālohi ʻo e ʻOtuá (vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vol 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 21–32, 58–69).

Naʻe tokoni ha ʻāngelo kia Siosefa Sāmita peá ne talaange fekauʻaki mo e lekooti fakakuongamuʻá.

ʻI he efiafi 21 ʻo Sepitema ʻo e 1823, naʻe hā mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita ʻo talaange kiate ia naʻe ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá maʻana ke ne fai (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:34–35.

ʻĪmisi
ʻOku Hā ʻa e ʻĀngelo ko Molonaí kia Siosefa Sāmita, tā ʻa Tom Lovell

Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohí neongo ʻene kei talavou pea ʻikai akó.

Naʻe taʻu 17 ʻa Siosefa Sāmita ʻi he fuofua ʻaʻahi mai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí kiate iá pea ʻi heʻene fuofua mamata ki he ʻū lauʻi peleti koulá. ʻI he vahaʻataimi ʻo e taʻu 18 mo e 21, naʻe ʻaʻahi tuʻo taha mai ʻa Molonai kiate ia he taʻu takitaha pea ʻoange kiate ia ha “fakahinohino mo e ʻilo” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:54). ʻI hono taʻu 21, naʻe fakangofua ʻa Siosefa ke ne ʻave e ʻū lauʻi peletí koeʻuhí ke lava ʻo liliu. ʻI hono taʻu 22, naʻá ne liliu ha konga ʻo e ʻū lauʻi peletí ʻo hoko ʻa Māteni Hālisi ko ha tangata tohi. (Naʻe kau ʻi he fakamatala ko ʻení ha peesi ʻe 116 ʻa ia naʻe mole pea ʻikai toe liliú.) ʻI hono taʻu 23, naʻe fakakakato ai ʻe Siosefa e toenga ʻo e liliú, ʻo hoko ʻa ʻŌliva Kautele mo ha niʻihi kehe ko ha kau tangata tohi.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEma Sāmita ko e uaifi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē: “[ʻI he taimi ko iá] ne ʻikai lava ʻa Siosefa Sāmita … ʻo tohinima pe tala-kae-tohi ha tohi ʻoku ʻuhinga mo fakalea lelei; pea uanoa ai hano tala-kae-tohi ha tohi hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Pea neongo ko ha taha au naʻe kau lahi ʻi he ngaahi meʻa naʻe hokó, pea ne u ʻi ai lolotonga hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí, … ka ʻoku fakaofo kiate au, ‘ko ha meʻa mana mo fakaofo ia,’ ʻo tatau ki ha toe taha pē. … Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai. (“Last Testimony of Sister Emma,” The Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290).

Naʻe fakakakato ʻe Siosefa Sāmita e liliú ʻi ha vahaʻataimi matuʻaki nounou moʻoni.

ʻOku fakafuofua naʻe fakakakato ʻe Siosefa Sāmita e liliú ʻi ha “ʻaho ngāue ʻe onongofulu mā nima pe siʻi ange ai,” ʻo liliu ai ha tohi “ʻoku ʻi ai ha peesi ʻe 531 ʻi hono pulusinga lolotongá. ʻOku fikaʻi fakaʻavalisi ia ki ha peesi ʻe valu ʻi he ʻaho. Fakakaukau ki heni ʻi haʻo liliu ha tohi, pe ko hoʻo fakataimi-tēpileʻi hoʻo lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná”” (Russell M. Nelson, “A Treasured Testament,” Ensign, July 1993, 61–62).

Naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita taʻe kau ai ha ngaahi fakamatala ne hiki pea ʻikai toe vakaiʻi ha tohi fakamatala totonu.

ʻĪmisi
ʻOku Tokoni ʻa ʻEma ʻi he Liliú

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEma ʻa e founga liliu leá ki hono foha ko Siosefa Sāmita III kimuʻa siʻi pē peá ne mālōlō ʻi he 1879 ʻo pehē:

[ʻOku ou] tui naʻe fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi he tataki fakalangi. ʻOku ou tui kakato ki ai. …

Naʻe ʻikai maʻu ʻe [Siosefa] ha ʻū laʻipepa pe ko ha tohi ke lau mei ai [ʻi heʻene fakahoko e liliú]. …

Kapau naʻe ʻi ai haʻane meʻa pehē, he ʻikai ke ne lava ʻo fufuuʻi ia meiate au. …

Naʻe faʻa tuku ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he funga tēpilé ʻo ʻikai fufuuʻi, ne kofukofu ʻaki ha kiʻi konga tupenu ʻufiʻufi tēpile ne u ʻoange ke kofukofu ʻaki. Naʻe tuʻo taha ʻeku ala ʻo ongoʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí, ʻi hono hili ko ia ʻi he funga tēpilé, ʻo ala ki hono tapá mo e fuó. Naʻe ngali peluki-ngofua hangē ko ha laʻipepa matolú, pea naʻe ngahaha tatau mo e ukameá ʻi hono ueʻi ʻo e tapá ʻaki e motuʻa tuhú, ʻo hangē ko hono faʻa huke ʻaki ʻe ha taha hono motuʻa tuhú ʻa e tapaʻi peesi ʻo ha tohí. …

ʻOku ou fiemālie ʻi he ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo liliu ʻa e ʻū lauʻi pēsí kapau ne ʻikai ke ueʻi fakalaumālie iá; he ko e taimi ne u hoko ai ko ʻene tokotaha tohí, ʻe tala-kae-tohi mai ʻe hoʻo tamaí ʻi ha ngaahi houa lahi ʻa e meʻa ke u hikí; pea ʻi heʻene foki mai hili haʻane maʻu meʻatokoni, pe hili hano fakahohaʻasi, te ne toe kamata pē mei he meʻa ko ia naʻá ne ngata aí, ʻo ʻikai toe vakai ki he tohí pe toe lau ange hano konga ki ai. Ko ha meʻa ʻeni naʻá ne angamaheni ke fai. Ne mei ngali ange mo ha tangata naʻe ako ke ne fai ʻeni; pea, ko hono fai ʻeni ʻe ha taha taʻeʻilo mo taʻeako hangē ko iá, ne mātuʻaki taʻemalava pē ia. (Emma Smith, ʻi he “Last Testimony of Sister Emma,” The Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90)

Naʻe foaki kia Siosefa Sāmita ha ʻū meʻangāue ke tokoni ʻi heʻene liliu leá.

Naʻe ʻikai liliu ʻe Siosefa ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga angamaheni. Naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi e lea fakafonua totonu ʻo e ʻū lauʻi peletí ke ne liliu ai e lea ko iá ki he lea faka-Pilitāniá. Ka naʻá ne liliu e meʻa naʻe tohí mei he lea ʻe taha ki ha lea ʻe taha ʻi he fakahā—ʻaki e “foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3).

Naʻe tohi ʻe Siosefa Sāmita mo ʻene kau tangata tohí fekauʻaki mo ha ongo meʻangāue ʻe ua naʻe fakaʻaongaʻi ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ui ha meʻangāue ʻe taha ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko e “meʻa liliu lea” (Mōsaia 8:13), ʻa ia ʻoku ʻiloa lahi ange ʻi he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní he ʻahó ni ko e “ʻŪlimí mo e Tūmemí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:35). Naʻe pehē ʻe ʻŌliva Kautele, ʻi he taimi ʻoku “sio” ai ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻŪlimí mo e Tūmemí, naʻe “lava ai [ke ne] lau ʻi he lea faka-Pilitāniá, ʻa e ngaahi mataʻitohi faka-ʻIsipite foʻoú, ʻa ia naʻe tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí” (“Book of Mormon Translation,” Gospel Topics, topics.lds.org).

Naʻe fakahaaʻi ʻe ha ngaahi fakamatala kimui ange naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ha meʻangāue ʻe taha ke liliu e Tohi ʻa Molomoná. Ko e meʻangāue ko ʻení ko ha foʻi maka fuo lafalafa ia, naʻe ui ko e maka kikité, ʻa ia naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi ha ngaahi taʻu lahi ia kimuʻa peá ne toki maʻu ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. ʻOku ʻasi ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení, ʻe faʻo ʻe Siosefa ʻa e meʻa liliu leá pe ko e maka kikité ki ha loto tatā ke puli mei he māmá, ʻa ia naʻá ne lava ai ke sio lelei ki he ngaahi lea naʻe ʻasi hake ʻi he meʻangāué. (Vakai, “Book of Mormon Translation,” topics.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, Richard E. Turley Jr., Robin S. Jensen, and Mark Ashurst-McGee, “Joseph the Seer,” Ensign, Oct. 2015, 51.)

Hili ha taʻu ʻe taha pe lahi hake mei hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe kole ange kia Siosefa ʻi ha fakataha ke ne ʻomi ha ngaahi meʻa pau kau ki hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻOku hā ʻi he miniti ʻo e fakatahá “naʻá ne pehē naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke tala ki he māmaní kau ki he fakaikiiki kotoa pē ʻo hono ʻomi ʻo e tohi ʻa Molomoná” pea “naʻe ʻikai fakataumuʻa ia ke fakahaaʻi e ngaahi meʻá ni” (“Minutes, Oct. 25–26, 1831,” in Minute Book 2, 13, josephsmithpapers.org).

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

“ʻOku mahino pē ʻa e fie maʻu ʻe he tokolahi ʻoku nau lau e Tohi ʻa Molomoná ke toe lahi ange ʻenau ʻilo ki hono kamataʻangá, ʻo kau ai ʻa e founga naʻe fakahoko ʻaki hono liliú. …. ʻOku feʻunga pē ʻa e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻo kau ki hono kamataʻanga ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku ʻikai ko hono kotoá ia. …

… Mahalo ʻoku taʻofi e ngaahi fakaikiiki ʻo e liliú … he ʻoku fakataumuʻa ke tau fakafemoʻuekinaʻi kitautolu ʻi he kakano ʻo e tohí kae ʻikai ke fuʻu tokanga ki he founga naʻa tau maʻu ai iá. (Neal A. Maxwell, “By the Gift and Power of God,” Ensign, Jan. 1997, 39, 41)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau hohaʻa lahi ange ki he “kakano ʻo e tohí” kae ʻikai “ko e founga naʻa tau maʻu ai iá”?

Konga 2

ʻOku ʻomi fēfē ʻe he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ha toe fakamoʻoni ki hono moʻoní?

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻoku nau lotu

Lolotonga hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻa e ʻū lauʻi peletí ki ha kau fakamoʻoni makehe ʻe toko tolu (vakai, ʻEta 5:2–4). “Naʻe ueʻi hake” ʻa ʻŌliva Kautele, Tēvita Uitemā, mo Māteni Hālisi “ʻe ha holi faka-ʻOtua ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni makehe ʻe toko tolú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17, talateu ki he vahé).

Naʻe fakahaaʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha founga fakaofo kia ʻŌliva, Tēvita, mo Māteni ʻi Sune ʻo e 1829. Naʻa nau fakamoʻoni “naʻe ʻalu hifo ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá mei he langí, ʻo ne ʻomi ʻo tuku ia ʻi homau ʻaó, pea naʻa mau vakai mo mamata ki he ngaahi peletí mo e ngaahi tongitongi ʻi aí” (“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná).

Hili pē ʻa e aʻusia ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mo e ʻāngeló, ne foki ʻa Siosefa Sāmita ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻo kaila fiefia ki heʻene ongomātuʻá: “Tangataʻeiki, fineʻeiki; ʻoku ʻikai ke mo ʻilo e fiefia lahi ʻoku ou maʻú; kuo tuku ʻe he ʻEikí ke fakahaaʻi e ʻū lauʻi peletí ki ha toko tolu kehe makehe meiate au—kuo nau mamata ki ha ʻāngelo, ʻa ia kuó ne fakamoʻoni kiate kinautolu; pea te nau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e meʻa kuó u lea ʻakí; he kuo nau ʻiloʻi maʻanautolu pē ʻoku ʻikai ke u kākaaʻi e kakaí. Pea ʻoku ou ongoʻi ʻo hangē kuo huʻi atu ha kavenga mafasia ne mei [fuʻu] mamafa ke u fuesiá; pea ʻoku fiefia ʻa hoku lotó, ʻe ʻikai ke u toe tuenoa toko taha pē ʻi he māmaní.” (“Lucy Mack Smith, History, 1845,” 153–54, josephsmithpapers.org)

Naʻe fakahā ʻe Siosefa kimui ange ai e ʻū lauʻi peletí ki ha toe kau fakamoʻoni kehe ʻe toko valu. Naʻa nau talaki ʻo pehē, “naʻa mau ala ki ai ʻaki homau nimá; pea naʻa mau mamata foki ki he ngaahi tongitongi ʻi aí, … pea ʻoku mau ʻiloʻi fakapapau kuo maʻu ʻe [Siosefa Sāmita] ʻa e ngaahi peleti ʻa ia kuo mau lau ki aí” (“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú,” Tohi ʻa Molomoná).

Neongo e ngaahi tōkehekehe mo Siosefa Sāmita ʻo iku ai ki he mavahe fakafoʻituitui ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mei he Siasí (naʻe toe foki mai ʻa [ʻŌliva] Kautele mo [Māteni] Hālisi kimui ange), ka naʻa nau hokohoko atu ʻi hono fakapapauʻi ʻenau fakamoʻoní ko e kau fakamoʻoni ʻi he toenga ʻo ʻenau moʻuí. Naʻe toe fakapapauʻi foki ʻe he taha kotoa ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú ʻene fakamoʻoni ki hono sivisiviʻi ʻo e ʻū lauʻi peletí, neongo naʻe faifai pea mavahe ha niʻihi mei he Siasí. ʻOku hoko e mahuʻinga ʻo hono fakatahaʻi ʻo ʻenau ngaahi fakamatalá, ʻa ia ne fai ʻi ha ngaahi taʻu lahi neongo e liliu honau ʻulungaanga kia Siosefa Sāmita mo e Siasí, ko ha fakamoʻoni mālohi ki he falalaʻanga ʻo e ngaahi fakamatala naʻa nau pulusi ʻi he Tohi ʻa Molomoná.. (“Kau Fakamoʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, ChurchofJesusChrist.org)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Lekooti e ngaahi aʻusia kuó ke maʻu ʻa ia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻE ʻoatu ha faingamālie, kapau te ke fili ki ai, ke ke vahevahe hoʻo fakamoʻoni pē ʻaʻaú ʻi he lolotonga ʻo e kalasí.