‘Inisititiuti
Lēsoni 6 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú


“Lēsoni 6 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 6 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 6 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko e Maka-tuʻu-loto ʻo ʻEtau Tui Fakalotú

ʻĪmisi
Talateu ki he Folofolá, tā valivali ʻe Jeffrey Hein

Ko e hā hoʻo fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā te ke lava ʻo fai ke fakamālohia ai ia? ʻI hoʻo ako e naunau ko ʻení, ʻoku totonu ke ke lava ai ʻo fakamatalaʻi lelei ange e ʻuhinga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú mo ʻetau ngaahi fakamoʻoní.

Konga 1

Ko e hā ha ngaahi fakamoʻoni ki hono moʻoni mo e mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Hili pē ha taimi nounou mei hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi Māʻasi ʻo e 1830, naʻe fekau ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ke ne fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻe kamata ke fakatau atu ʻe he kau faifekaú e ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau fonongá. Naʻe kamata ke fuʻu ʻaonga lahi e tohí ki hono tānaki ʻo e kakaí ki he Siasí.

ʻI he taʻu tatau pē naʻe pulusi ai e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ongoʻi ʻe ha kiʻi talavou ko Paʻale P. Pālati hano ueʻi fakalaumālie ia ke fakatau atu hono faama ʻi ʻOhaioó kae lava ke ne malangaʻi e Tohi Tapú. Hili pē ha taimi nounou mei hono fakatau atu ʻo e fāmá, naʻe fononga fakahahake ʻa Paʻale mo hono uaifi ko Fakafetaʻí. ʻI heʻena fakaofi atu ki Palemaila, Niu ʻIoké, naʻe ongoʻi ʻe Paʻale naʻe ueʻi ia ke ne hifo mei he vaká. Naʻá ne hifo leva kae hoko atu ʻe Fakafetaʻi ʻena fonongá. Naʻe lue leva ʻa Paʻale ʻi ha maile ʻe 10 ki he ʻapi ʻo ha tīkoni [ʻi he siasi] Papitaiso. Naʻe fakamatala ange ʻe he tīkoní fekauʻaki mo ha tohi naʻá ne maʻu naʻe liliu mei ha ʻū lauʻi peleti koula. Naʻe lekooti ʻe Paʻale kimui ange e meʻá ni:

Naʻá ku fakaava [e Tohi ʻa Molomoná] ʻi he loto-vēkeveke, pea lau hono peesi talamuʻakí. Hili iá peá u lau leva e fakamoʻoni ʻa ha kau fakamoʻoni fekauʻaki mo e founga hono maʻú pea mo hono liliú. Hili ʻení naʻá ku kamata ke ako e kakano ʻo e tohí. Naʻá ku lau ʻi he ʻahó kakato; naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e kaí, naʻe ʻikai ke u fie kai; naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e mohé ʻi heʻene poʻulí, he naʻá ku saiʻia ange ʻi he laukongá ʻi he mohé.

ʻI heʻeku laukongá, ne u maʻu e Laumālie ʻo e ʻEikí, pea ne u ʻiloʻi mo mahino kiate au ʻoku moʻoni e tohí, ʻo tatau tofu pē mo e mahinongofua ki ha tangata ʻokú ne moʻui. (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 37)

ʻĪmisi
finemui ʻokú ne pukepuke e folofolá

Talu mei he kamataʻanga ʻo e Siasí, kuo ʻiloʻi ʻe ha kakai ʻe lauimiliona e meʻa naʻe akoʻi ʻaki ʻa Paʻale ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní he pō ko iá—ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Ko ha folofola ia ʻa e ʻOtuá.

ʻI hono fakakakato ʻe Siosefa Sāmita hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi Sune ʻo e 1829, naʻe fakamoʻoni e ʻEikí Tonu ki hono moʻoní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 17:6.

Naʻe fakapapauʻi ʻe he ʻEikí kimui ange ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻomi mo e ngaahi ʻuhinga naʻá Ne ʻomi ai iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:8–12, 14.

Hili ha ngaahi taʻu mei ai ʻi ha ʻaho Sāpate he 1841, naʻe fealeaʻaki ai ʻa Siosefa Sāmita mo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá he ʻahó kakato ʻi he fale ʻo Palesiteni Pilikihami ʻIongí, ʻa ia naʻá ne hoko he taimi ko iá ko e palesiteni ʻo e kōlomú. Lolotonga ʻenau aleaʻi ha ngaahi kaveinga kehekehé, naʻe akoʻi ʻe Siosefa ʻa hono mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē:

Naʻá ku fakahā ki he kau takí ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi ha toe tohi he funga māmaní, mo e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú, pea ʻe ofi ange ai ha tangata ki he ʻOtuá ʻaki haʻane tauhi hono ngaahi akonakí, ʻi ha toe tohi. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 73)

Ako ʻa e ʻū konga ko ʻení ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ko ʻeni naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefá.

Konga 2

Ko e hā e ʻuhinga ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi tonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní?

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e tohi totonu taha ia ʻi he ngaahi tohi kotoa pē ʻi he māmaní koeʻuhí he ʻoku fakatefito ia ʻi he Moʻoní (vakai, Sione 14:6; 1 Nīfai 13:40), mo Sīsū Kalaisi, pea ʻokú ne toe fakafoki mai ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ne toʻo mei he ongoongolelei moʻoní (vakai, 1 Nīfai 13:26, 28–29, 32, 34–35, 40). Ko hono fakatahaʻi makehe ʻo e ongo meʻa ko ʻení—ʻa e tāfātaha ʻa e tokangá ki he Fakamoʻuí mo e mahinongofua ʻo e ngaahi akonakí—ʻokú ne fakaafea mai ai ha ivi mālohi ʻa e fakamoʻoni ʻo e mēmipa fika tolu ʻo e Toluʻi ʻOtuá, ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Ko hono olá ko e ʻikai ke toe ʻi ai ha faʻahinga voliume ʻo ha folofola ʻe hangē ko e ongo ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he laumālie mo e loto ʻo e tokotaha laukongá. (David A. Bednar, “Leʻo ʻi he Fakakukafi,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 41)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā e ngaahi moʻoni mei he Tohi ʻa Molomoná kuó ne fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí?

Konga 3

Ko e hā ha founga ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú?

Ko e taimi ʻoku langa ai ha ʻālesó, ʻoku langa hake ʻa e ongo tafaʻakí mo hano ngaahi poupou ke pukepuke hake ia. ʻOku fua fakalelei leva ʻa e vahaʻa ʻo e konga ki ʻolunga ʻo e ʻālesó, pea ʻoku hifi leva ʻa e maka-tuʻu-lotó ke hao lelei ai. ʻI he taimi ʻoku fokotuʻu ai e maka-tuʻu-lotó pea fakatefito ki ai e teke mālohi mei he fanga foʻi maka kehé, ʻoku tuʻu mālohi leva e ʻālesó ʻo ʻikai toe pukepuke hake.

ʻĪmisi
fakatātā ʻo e maka-tuʻu-lotó

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni e founga ʻoku hoko ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ‘o ʻetau tui fakalotú:

ʻOku ʻi ai ha founga ʻe tolu ʻoku hoko ai e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau tui fakalotú. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Kalaisí. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo ʻetau tokāteliné. Ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ʻa e maka-tuʻu-loto ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí. … ʻOku fakaʻikaiʻi ʻe he tokolahi ʻo e māmani Kalisitiané ʻi he ʻahó ni ʻa e faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí. ʻOku nau toe fehuʻia ʻa Hono ʻaloʻi fakaofó, ʻEne moʻui haohaoá, pea mo e moʻoni ʻo ʻEne toetuʻu lāngilangiʻiá. ʻOku akoʻi mai ʻi he lea mahinongofua ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e moʻoni ʻo e ngaahi meʻa kotoa ko iá. ʻOkú ne toe ʻomi foki ʻa e fakamatala kakato taha ki he tokāteline ʻo e Fakaleleí. …

ʻOku toe hoko foki ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e tokāteline ʻo e Toetuʻú. … ʻOku maʻu mei he Tohi ʻa Molomoná ha ngaahi meʻa lahi ʻokú ne fakalahi ʻa ʻetau ʻilo ki he ngaahi tokāteline ʻo e fakamoʻuí. Kapau naʻe ʻikai ia, ʻe ʻikai mahinongofua mo mahuʻinga ha konga lahi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi folofola kehé. …

… Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e maka-tuʻu-loto ia ʻo e fakamoʻoní. ʻE hangē pē holo ʻa e ʻālesó ʻi ha toʻo ʻa e maka-tuʻu-lotó, mo ha tuʻu maʻu ʻa e Siasí pe ko haʻane tō ʻi hano toʻo ʻa e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. … Kapau ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná … kuo pau leva ke tali lelei ʻe ha taha ʻa hono taukaveʻi ʻo e Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo iá. (Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nōv. 1986, 5–6; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tuʻu pe holo ai e Siasí ʻi he moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná? ʻOku hoko fēfē e Tohi ʻa Molomoná ko ha maka-tuʻu-loto ʻo hoʻo fakamoʻoni fakataautahá?

Konga 4

ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau ʻunuʻunu ofi ange ki he ʻOtuá?

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea ʻi he ngaahi fakamatala ko ʻení ʻokú ne akoʻi e founga ʻoku tokoniʻi ai kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke tau ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá mo faitāpuekina ʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne lau e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Penisoni ʻo pehē:

“ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he [Tohi ʻa Molomoná] ʻa ia ʻe kamata ke tafe atu ki hoʻo moʻuí ʻi he momeniti ko ia ʻokú ke kamata ke ako fakamātoato ai ʻa e tohí. Te ke maʻu ai ha mālohi lahi ange ke tekeʻi ʻa e ʻahiʻahí. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke afe mei he kākaá. Te ke maʻu ʻa e mālohi ke nofo maʻu ‘i he hala lausiʻi mo fāsiʻí. ʻOku ui ʻa e folofolá ‘ko e ngaahi folofola ʻo e moʻuí’ (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 84:85), pea ʻoku ʻikai mo ha toe feituʻu kehe ʻe hoko moʻoni ai ia ʻo hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Ko e taimi ʻokú ke kamata ai ke fiekaia mo fieinua ki he ngaahi folofola ko iá, te ke maʻu ʻa e moʻuí ʻo mātuʻaki lahi fau. (Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” 7)

Naʻe toe fakamoʻoni foki ʻa Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

ʻOku pau e ola ia ʻoku maʻu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ki ho ʻulungāngá, mālohí, mo e lototoʻa ke hoko ko ha fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻE hanga ʻe he tokāteline mo e ngaahi sīpinga lototoʻa ʻi he tohi ko iá ʻo hiki hake, tataki mo fakamālohia koe. … ʻE hanga ʻe he ako ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he faʻa lotú, ʻo langaki e tui ki he ʻOtua ko e Tamaí, Hono ʻAlo ʻOfaʻangá, pea ʻi Heʻene ongoongoleleí. Te ne langaki ʻa hoʻomou tui ki he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi he kuonga muʻá mo onopōní. ʻE lava ke ne ʻave kitautolu ke tau ofi ange ki he ʻOtuá ʻo laka ange ia ʻi ha toe tohi. ʻE lava ke ne liliu ha moʻui ke lelei ange. … ʻOku ou kole atu ke ke ako lahi mei hono ngaahi pēsí. (Henry B. Eyring, “Ko ha Fakamoʻoni,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2011, 69–71)

Kuo palōmesi mai ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē:

ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo ako e Tohi ʻa Molomoná he ʻaho kotoa peé, ʻe toe lelei ange ai hoʻo fai tuʻutuʻuní—he ʻaho kotoa pē. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakalaulauloto ki he meʻa ʻokú ke akó, ʻe fakaava mai e ngaahi matapā ʻo e langí, pea te ke maʻu e tali ki hoʻo ngaahi fehuʻí mo e tataki ki hoʻo moʻuí. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo fakaʻutumauku fakaʻaho he Tohi ʻa Molomoná, ʻe lava ke maluʻi koe mei he ngaahi kovi ʻo e kuongá, kau ai e haʻahaʻa fakalilifu ʻo e ponokalafí mo e ngaahi maʻunimā ʻokú ne fakakonahi ʻetau fakakaukaú. Russell M. Nelson, “Ko e Tohi ʻa Molomoná: Ne Mei Fēfē Nai Hoʻo Moʻuí Ka Ne ʻIkai Ia?Ensign pe Liahona, Nōv. 2017, 62–63).

ʻĪmisi
talavou ʻoku laukonga
ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Ko e hā ha founga kuo tokoniʻi ai koe ʻe hono ako mo moʻui ʻaki e ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke ke ʻunu ke ofi ange ki he ʻOtuá? Ko e hā ha ngaahi potufolofola mei he Tohi ʻa Molomoná kuó ne tokoniʻi koe ke ke hoko ʻo hangē ange ko Iá? Lekooti hoʻo tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he feituʻu ʻoku fakaʻatā atú. ʻAlu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe hoʻo ngaahi fakakaukaú.