‘Inisititiuti
Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Mali Tokolahí


“Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Mali Tokolahí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí (2019)

“Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 22 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Mali Tokolahí

ʻĪmisi
Ko ʻĒpalahame ʻi he Fonua ko Mamilí, tā valivali ʻe Grant Romney Clawson

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ko e taha ʻo e ngaahi taumuʻa ʻo e moʻui fakamatelié ko hono “siviʻi” e fānau ʻa e ʻOtuá “ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú” ( ʻĒpalahame 3:25). ʻE hā ngali faingataʻa ha niʻihi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, tautautefito ki he taimi ʻoku fepaki ai mo e ngaahi anga fakafonua mahení pe ko ʻetau ngaahi ʻamanakí. ʻI hoʻo akó, fakalaulauloto ki he meʻa te ke lava ʻo ako mei he tui fakaofo mo e talangofua ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau fuofua Kāingalotú ki he fekau ʻa e ʻEikí ke nau fakahoko e mali tokolahí.

Konga 1

Ko e hā naʻe fakahoko ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e tokolahi ʻo e fuofua Kāingalotú e mali tokolahí?

Ne ʻi he kamataʻangá pē ʻi he 1831 ʻa e ngāue ʻa Siosefa Sāmita ki heʻene liliu fakalaumālie ʻo e Fuakava Motuʻá, ʻo ne lotu ke mahino e ʻuhinga naʻe fakahoko ai ʻe ha niʻihi ʻo e kau palōfita fakakuongamuʻá mo e ngaahi tuʻi ʻo ʻIsilelí e mali tokolahí (vakai ki he ʻuluʻi vahé mo e veesi 1 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132). Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha fakahā ki he Palōfitá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:34–37.

ʻI he veesi 37, ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea sinifú ki ha fefine naʻe mali fakalao, ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Motuʻá, ki ha tangata ka naʻe maʻulalo ange hono tuʻunga fakasōsialé ʻi ha uaifi. Naʻe ʻikai kau e ngaahi sinifú ʻi hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi hotau kuonga fakakosipelí.

Hili ha taimi mei hono fakahā ʻe he ʻEikí e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí kia Siosefa Sāmitá, naʻá Ne fekauʻi e Palōfitá ke ne moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea akoʻi ia ki he niʻihi kehé. Neongo ʻoku ʻikai mahino e ngaahi taumuʻa kotoa ʻa e ʻOtuá ki hono kamataʻi ʻo e mali tokolahí ʻi he fuofua kamata ʻa e Siasí, ka naʻe hoko hono ʻomí ko ha konga ia ʻo hono toe fakafoki mai ʻo e “ngaahi meʻa kotoa pē” ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:40, 45; vakai foki, Ngāue 3:19–21).

Konga 2

Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e aʻusia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he mali tokolahí?

Naʻe fakamatala ʻe he niʻihi fakafoʻituitui ne ofi kia Siosefa Sāmitá ʻo pehē naʻá ne talaange ne hā kiate ia ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá ʻo tuʻo tolu hono lahí, ʻi he vahaʻa ʻo e 1834 mo e 1842, ʻo fekauʻi ia ke ne fakahoko e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. “ʻOku fokotuʻu mai ʻe he kongokonga fakamoʻoní naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita fakatatau ki he ʻuluaki fekau ʻa e ʻāngeló ʻaki ʻene mali mo ha uaifi ʻe taha ko Fane ʻAlisa ʻi Ketilani, ʻOhaiō ʻi he konga loto ʻo e 1830 tupú. … ʻOku siʻi e ʻilo fekauʻaki mo e mali ko ʻení, pea ʻoku ʻikai ha ʻilo ki he ngaahi fepōtalanoaʻaki ʻa Siosefa mo ʻEma fekauʻaki mo ʻAlisá. Hili ʻena māvae mo ʻAlisá, hangē naʻe tuku fakatatali ʻe Siosefa e kaveinga ʻo e mali tokolahí kae ʻoua kuo hiki e Siasí ki Nāvū, ʻIlinoisí” (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org).

ʻI he kamataʻanga ʻo e 1841 naʻe toe mali ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kakai fefine kehe ʻo fakatatau mo e fekau ʻa e ʻEikí pea fakafeʻiloaki e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ki ha niʻihi tokosiʻi ʻi he kāingalotu ʻo e Siasí.

Naʻe manatu ki ai ʻa ʻIlisa R. Sinou ʻa ia ne silaʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá peá ne hoko kimui ange ko e Palesiteni Lahi hono ua ʻo e Fineʻofá ʻo pehē:

Naʻe fakamatalaʻi … ʻe he Palōfita ko Siosefá e faingataʻaʻia fakaeloto naʻá ne aʻusia ʻi he feinga ke lavaʻi ʻene ongoʻi fakaliliʻá … fekauʻaki mo hano fai ha fakafeʻiloaki ʻo e mali tokolahí. Naʻá ne ʻiloʻi e leʻo ʻo e ʻOtuá—naʻá ne ʻiloʻi e fekau ʻa e ʻOtua Māfimafí kiate ia ke laka atu kimuʻá. … Naʻá ne ʻiloʻi ne ʻikai ngata pē ʻi heʻene fāinga ke fakafepakiʻi mo ikunaʻi ʻa ʻene ngaahi fakakaukau [ngaahi tui] pē ʻaʻaná, ka naʻe fehangahangai mo e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻo e tui faka-Kalisitiane kotoa pē, ka ko e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku māʻolunga ʻi he meʻa kotoa pē, naʻá Ne fai ʻa e fekaú, pea kuo pau ke ne talangofua. (Eliza R. Snow, ʻi he Biography and Family Record of Lorenzo Snow [1884], 69)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he loto-fiemālie ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke talangofua ki ha fekau faingataʻa peheé, fekauʻaki mo ʻene tuí mo hono ʻulungāngá?

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku fakangatangata ai e mahino kiate kitautolu hono fakahoko ʻe Siosefa Sāmita e mali tokolahí, he naʻe tātaaitaha ke ne lave ki ai mo e niʻihi kehe ne nau fakahoko ʻa e mali tokolahí ʻi he ngaahi lekooti naʻe hikí. Ne lahi ha ngaahi fakaikiiki ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ne ʻikai ke fakahāhāholo, pea ʻoku ʻikai ke tali kotoa ʻetau ngaahi fehuʻí ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōliá.

ʻOku tau ʻilo mei ha ʻēsei ʻi he Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí fekauʻaki mo e mali tokolahí:

Lolotonga e vahaʻataimi ne fakahoko ai e mali tokolahí, ne lava ʻe he Kāingalotú ʻo fakafaikehekeheʻi e ngaahi sila ki taimi mo ʻitānití mo e ngaahi sila pē ki ʻitānití. ʻOku kau he ngaahi sila ki taimi mo ʻitānití e tukupā mo e feohi he lolotonga e moʻui ní, ʻo kau ai mo e malava ke fakahoko ha feohi fakasekisualé. ʻOku fakamahino ʻe he sila ki ʻitāniti peé ha ngaahi feohi ʻe toki fai pē he moʻui ka hokó. …

Ne fakamoʻoni kimui ha niʻihi ʻo e kakai fefine ne sila kia Siosefa Sāmitá ko ʻenau malí naʻe fai ia ki taimi mo ʻitāniti, pea fakamahinoʻi ʻe he niʻihi kehe ko ʻenau vā fetuʻutakí ki ʻitāniti pē.

Ko e tokolahi taha ʻo kinautolu ne sila kia Siosefa Sāmitá naʻe ʻi he vahaʻa ʻo e taʻu motuʻa ko e 20 ki he 40 he taimi ʻo ʻenau sila kiate iá. Ko e motuʻa tahá ko Feni ʻIongi naʻe taʻu 56. Ko e siʻisiʻi tahá ko Hēleni Mā Kimipolo, … naʻe sila kia Siosefa ʻi ha ngaahi māhina kimuʻa pea toki hoko hono taʻu 15. ʻOku ʻikai ke ngofua he tuʻunga ʻo e ʻaho ní ke fai ha mali he toʻu ko iá, ka naʻe fakalao pē ia he kuonga ko iá, pea naʻe mali kei iiki pē ha kakai fefine ʻe niʻihi. Ne fakamatalaʻi ʻe Hēleni Mā Kimipolo ʻene sila kia Siosefá ko e sila “pē ki ʻitāniti,” ʻo fakamahino mai ko e feohí naʻe ʻikai ke kau ai ha feohi fakasekisuale ia. …

… Ne toe sila foki ʻa Siosefa Sāmita ki ha kakai fefine tokolahi ne ʻosi mali. Ne ʻikai ke ʻi ai ha fuʻu fakamatala lahi ʻa Siosefa pe kakai fefine ko ʻení ki he ngaahi sila ko ʻení, neongo ne pehē ʻe ha kakai fefine tokolahi naʻa nau sila pē ki ʻitāniti. …

ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakamatala lahi kehekehe ki he meʻá ni. Mahalo ne hanga ʻe he ngaahi sila ko ʻení ʻo ʻomi ha founga ke fokotuʻu ai ha fehaʻiʻaki taʻengata pe fehokotaki he vahaʻa ʻo e fāmili ʻo Siosefá mo e ngaahi fāmili kehe ʻi he Siasí. …

ʻE malava foki ke fakamatalaʻi e ngaahi silá ni ʻi he momou ʻa Siosefa ke kau ki he mali tokolahí koeʻuhí ko e mamahi te ne ʻomi ki hono uaifi ko ʻEmá. Mahalo naʻá ne tui ko e sila ko ia ki he kakai fefine kuo ʻosi malí ʻe fakahoko ai e fekau ʻa e ʻEikí ʻo ʻikai fie maʻu ke ʻi ai hano vā fetuʻutaki nofo-mali angamaheni mo kinautolu. …

ʻI ha toe ʻuhinga malava ʻe taha, ʻi ha vahaʻataimi ne nounou ange ai e moʻuí ʻi he kuonga ní, naʻe ongoʻi ʻe he kakai fefine faivelengá ha ongo fakavavevave ke silaʻi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻosi mali pē ha niʻihi ʻo e kakai fefiné ni ki ha kakai ne ʻikai kau ki he Siasí pe ne nau mavahe mei he Siasí, pea naʻe fakahaaʻi ʻe ha kakai fefine tokolahi ange kimui ʻa ʻenau mamahi ʻi heʻenau nofo-mali lolotongá. ʻI he moʻui ʻi ha taimi naʻe faingataʻa ai ke fakahoko e vete-malí, mahalo naʻe tui e kakai fefine ko ʻení te nau maʻu e ngaahi tāpuaki naʻe ʻikai ke nau mei maʻu ʻi he moʻui ka hoko maí, ʻi haʻanau sila kia Siosefa Sāmita. …

… Hili e pekia ʻa Siosefá, ko e tokolahi taha ʻo e kakai fefine ne silaʻi kiate iá naʻa nau hiki mo e Kāingalotú ki ʻIutā, ʻo nau hoko ko e kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, mo taukaveʻi e mali tokolahí mo Siosefa fakatouʻosi. (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” topics.ChurchofJesusChrist.org)

Konga 3

Naʻe tali fēfē ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí?

ʻĪmisi
Every Trial Can Bring Greater Faith [ʻE Lava Ke ʻOmi ʻe he Faingataʻa Kotoa Pē Ha Tui Lahi Ange], tā valivali ʻe James Johnson

Naʻe foʻou hono fakahoko ʻo e mali tokolahí pea faingataʻa ki he tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ʻo hangē pē ki he kāingalotu ʻo e Siasí he ʻaho ní. “ʻI he ngaahi feituʻu lahi ʻi he māmaní, naʻe tali fakasōsiale pea ngofua fakalao e mali tokolahí. Ka ʻi he ʻIunaiteti Siteití, naʻe fakakaukau e tokolahi taha ʻo e kakaí naʻe hala fakamōlale hono fakahoko iá” (“The Manifesto and the End of Plural Marriage,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org). Ko e fekau ke fakahoko e mali tokolahí “naʻe kau ia he konga faingataʻa taha ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí—kia Siosefa pea mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí. … Naʻe hoko ia ko ha meʻa matuʻaki faingataʻa moʻoni ki he uaifi ʻo Siosefa Sāmita ko ʻEmá. … Naʻe feliliuaki ʻene fakakaukau ki he mali tokolahí ʻi ha ngaahi taimi lahi, ʻo ne poupouʻi ia ʻi he taimi ʻe niʻihi pea fakafepakiʻi ia he ngaahi taimi kehé” (Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” topics.ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe ʻikai fie maʻu ke moʻui ʻaki ʻe he Kāingalotu kotoa pē ʻa e mali tokolahí. Pea ko e niʻihi ʻo e kāingalotu ʻo e Siasí naʻa nau faingataʻaʻia ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí naʻe tāpuekina kinautolu ʻaki ha fakamoʻoni fakalaumālie ʻa ia ne nau maʻu ai ha loto-toʻa ke tauhi e fekaú. ʻOku fakanounouʻi heni ha aʻusia ʻa ha ongo mēmipa pehē ʻe toko ua:

Naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi, ʻi heʻene ʻilo fekauʻaki mo e mali tokolahí, “ko e fuofua taimi ia ʻi heʻeku moʻuí naʻá ku fakaʻamu ai ke u mate.” Naʻá ne pehē, “Naʻe pau ke u lotu taʻetūkua pea naʻe pau ke u fakaʻaongaʻi e tuí pea naʻe fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate au ʻa hono moʻoní pea naʻe fakafiemālie ia kiate au.” …

Naʻe manatuʻi ʻe Lusi Uoka ʻene fuʻu ongoʻi faingataʻaʻia ʻi hono fakaafeʻi ia ʻe Siosefa Sāmita ke hoko ko hono uaifí. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe fakafepakiʻi fefeka ia ʻe hoku lotó kotoa.” Kae hili ha ngaahi pō ʻo ʻene taʻemamohé mo tūʻulutui ʻo lotú, naʻá ne ongoʻi fiemālie ʻi hono “fakafonu ʻaki hono lokí ha tākiekina māʻoniʻoni” ʻo tatau mo e “ulo ngingila ʻo e laʻaá.” Naʻá ne pehē, “Ne fakafonu hoku lotó ʻaki ha ongo nonga mo ha melino ne teʻeki ai ke u aʻusia kimuʻa,” pea naʻe “maʻu kotoa ʻe hoku sinó ʻa e fiefia taupotú.”

Naʻe ʻikai maʻu ʻe he taha kotoa ha aʻusia pehē. Naʻe fakafisingaʻi ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí pea nau mavahe mei he Siasí, lolotonga iá ne ʻikai tali ʻe ha niʻihi kehe ke nau kau ki ai ka naʻa nau kei tui faivelenga pē. Ka neongo ia, ki he kakai fefine mo e kakai tangata tokolahi, naʻe tomuʻa ʻi ai e koviʻiá mo e ʻitá, hoko mai ai e faingataʻaʻiá, tuʻu taʻeueʻiá, pea faifai ʻo maʻu e māmá mo e nongá. Naʻe ʻai ʻe he ngaahi aʻusia toputapú ke laka atu ki muʻa ʻa e Kāingalotú ʻi he tui. (“Plural Marriage in Kirtland and Nauvoo,” topics.ChurchofJesusChrist.org)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

ʻE tokoni fēfē nai e ngaahi aʻusia ko ʻení ki ha taha ʻokú ne maʻu ha ngaahi fehuʻi pe naʻe ngāue nai ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ueʻi fakalaumālie ʻa e ʻOtuá, ʻi he taimi naʻá ne fuofua fakahoko ai e mali tokolahí?

Konga 4

Naʻe founga fēfē ʻa e ngata ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní?

Ne ʻikai fuoloa hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1844, naʻe hiki e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia naʻe faifai pea fakahoko tauʻatāina ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e mali tokolahí. Naʻe fakapaasi ʻe he puleʻanga ʻo e ʻIunaiteti Siteití mei he 1860 tupú ki he 1880 tupú ʻa e ngaahi lao fakafepakiʻi ʻo hono fakahokó pea faifai pea fokotuʻu mo ha ngaahi tautea fakamamahi maʻanautolu ne ʻikai talangofuá, ʻo kau ai hono tuku pōpulá. Hili e fekumi ʻa Palesiteni Uilifooti Utalafi ki ha tataki mei he ʻEikí mo maʻu ʻEne fakahinohinó, naʻá ne teuteu ha fakamatala ʻi Sepitema ʻo e 1890 naʻe ʻiloa ko e “Manifesto” (Fanongonongo Fakamafaiʻi 1), ʻa ia ne iku ke fakangata ai hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí.

Naʻe kei fakahoko pē ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻo e Kāingalotú ʻa e mali tokolahí hili hono ʻomi e Fanongonongo Fakamafaiʻí. Lolotonga e konifelenisi Lahi ʻo ʻEpeleli ʻo e 1904, naʻe tuku mai ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻa e fanongonongo fakamafaiʻi hono uá pea fakahā “ʻoku ʻikai ngofua ʻa e ngaahi mali [tokolahi] kotoa pē, pea kapau ʻe pehē ʻe ha ʻōfisa pe mēmipa ʻo e Siasí ke fakamolumaluʻi pe fai ha faʻahinga mali pehē, ʻe … tuʻusi ia mei he Siasí” (ʻi he Conference Report, Apr. 1904, 75). ʻOku hokohoko atu e tuʻutuʻuni ko ʻení he ʻahó ni.

Konga 5

ʻOku fie maʻu nai e mali tokolahí ki he hakeakiʻí?

Kuo akoʻi ʻe Mākisi B. Nesi ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

ʻOku [maʻuhala ki he folofolá] ha niʻihi ʻo pehē ko e mali tokolahí ʻoku fie maʻu ia ki he hakeakiʻí. … Ka ʻoku ʻikai ke poupouʻi ʻeni ʻi he ngaahi fakahaá. … ʻOku talaʻofa ʻaki e moʻui taʻengatá ki ha tangata mo ha fefine pē ʻe taha ʻoku silaʻi ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí peá na tauhi ʻa e fuakavá—ʻo ʻikai ha toe tuʻunga pe fie maʻu makehe [vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 132:19]. … ʻOku fakapapauʻi ʻe he Siasí ko e mali ko ia ʻa e tangata mo e fefine ʻe tahá, ko e tuʻunga nofo-mali ia ʻa e ʻOtuá tuku kehe e taimi ʻokú Ne fakamafaiʻi pe fekauʻi mai ai ʻo fakafou ʻi Heʻene palōfitá. ʻOku ʻikai ke akoʻi ʻe he Siasí ʻoku fie maʻu ʻa hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ki he hakeakiʻí. . (“The New and Everlasting Covenant,” Ensign, Dec. 2015, 44, 46)

Ke toe fakaongo atu, ʻoku ʻikai mahino kiate kitautolu e ngaahi taumuʻa kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi hono fakafeʻiloaki mai e mali tokolahí ʻi he kamataʻanga pē ʻo e Siasí. Ka ʻoku fakaʻapaʻapaʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní e ngaahi feilaulau mo e ngāue mateaki ʻa kinautolu naʻa nau fakahoko e mali tokolahí ko e talangofua ki he fekau ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Naʻe hoko fēfē hono fakahoko ʻo e mali tokolahí ʻe he fuofua Kāingalotu ʻo e kuonga fakakosipeli ko ʻení ko ha fakaʻilonga ʻo ʻenau tuí, falalá, mo e ʻofa ki he ʻEikí ʻo makatuʻunga ʻi he meʻa naʻá ke akó?