‘Inisititiuti
Lēsoni 23 Naunau ʻa e Faiakó: Ko e Misiona Fakaepalōfitá mo hono Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá


“Lēsoni 23 Naunau ʻa e Faiakó: Ko e Misiona Fakaepalōfitá mo hono Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 23 Naunau ʻa e Faiakó,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 23 Naunau ʻa e Faiakó

Ko e Misiona Fakaepalōfitá mo e Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá

Naʻe fakapoongi ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Kātesi, ʻIlinoisi ʻi he ʻaho 27 ʻo Sune ʻo e 1844. Naʻe tānaki atu ʻena pekiá ki hono silaʻi mālohi ʻo ʻena ongo fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki mai ʻo Sīsū Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1, 3). ʻOku fakataumuʻa ʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoni ki hono fakamālohia e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau akó ki he misiona fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

FAKATUPULAKI ʻETAU FOUNGA AKOʻÍ MO E AKÓ

Fakaʻaongaʻi e ngaahi himí. ʻE lava ke tokoni e ngaahi hiva toputapú, tautautefito ki he ngaahi himi ʻa e Siasí, ke ongoʻi ʻe he kau akó e tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ako e ongoongoleleí. Ke maʻu ha ngaahi fakakaukau lahi ange lolotonga ha lēsoni, te ke lava ʻo fili ha foʻi himi ke hivaʻi ʻi he kamataʻanga ʻo e kalasí, ʻa ia ʻoku felāveʻi mo e lēsoní.

Ko e fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí.

Fakakaukau ke hivaʻi ha ngaahi veesi ʻe niʻihi (ʻo kau ai e veesi 7) ʻo e himi “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-mamahí.” Fakamatalaʻi ange ʻoku fekauʻaki e himí ni mo hono pōpoakí mo e ngāue maʻá e Fakamoʻuí, ko ha himi manakoa ia ʻo Siosefa Sāmita. Naʻe kole ʻe he Palōfitá kia Sione Teila ke ne hivaʻi ia ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí kimuʻa siʻi pē pea ʻoho mai e kau fakatangá.

Kole ki he kau akó ke nau fakamatalaʻi e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hokó ne iku ai ki hono taki mo puke pōpula ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi Kātesi, ʻIlinoisí. (Poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e meʻa naʻa nau ako mei he naunau teuteú.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi lea ʻo e “Ko ha Tangata Fononga Fonu he Loto-mamahí” ʻa e tukupā ʻa Siosefa ki he Fakamoʻuí? (Kapau ʻe fie maʻu, mahalo te ke fie ʻoange ha kiʻi miniti ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi e ngaahi lea ʻo e himí ʻi heʻenau tali e fehuʻi ko ʻení.)

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa te ne fehangahangai moʻoni mo e maté kapau te ne ʻalu ki Kātesi ke tali hopo. Naʻe manatuʻi ia ʻe he mēmipa ʻo e Siasí ko Teni Sōnasi, ʻa ia naʻe ʻi Nāvū mo e Palōfitá ʻi heʻene teuteu ke fononga ki Kātesí ʻo pehē:

He ʻikai toe ngalo ʻiate au e taimi naʻe tuʻu ai e [Palōfitá]… , pea vakai takatakai ki he koló mo hono kakai naʻá ne ʻofeina lahí, peá ne pehē, “Kapau he ʻikai ke u ʻalu ki ai [ki Kātesi], ko hono olá ʻe fakaʻauha ʻa e kolo ko ʻení pea mo hono kakaí; pea he ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ki he toe faingataʻaʻia hoku ngaahi tokouá mo e tuofāfiné mo ʻenau fānaú ʻo hangē ko ia ʻi Mīsuli pea ʻi Nāvuú; ʻikai, ʻoku lelei ange ki homou tokoua, ko Siosefá, ke mate maʻa hono ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, he ʻoku ou loto-fiemālie ke mate maʻanautolu. Kuo ʻosi ʻeku ngāué.” (Dan Jones, ʻi he Ronald D. Dennis, trans., “The Martyrdom of Joseph Smith and His Brother, Hyrum,” BYU Studies, vol. 24, no. 1 [1984], 85)

  • Ko e hā ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi lea mo e ngaahi ngāue ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo hono ʻulungāngá?

ʻĪmisi
tafaʻaki ki tuʻa ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií

Te ke lava ʻo fakamahino ange naʻe muimui ʻa Siosefa Sāmita ki he sīpinga ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi heʻene loto-fiemālie ke tuku ʻene moʻuí ke maluʻi e Kāingalotú (vakai, Sione 15:13).

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Fale Fakapōpula Kātesí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamanatu e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻi ʻaho 27 ʻo Sune ʻo e 1844, ʻi hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailamé. (Poupouʻi e kau akó ke nau fakamanatu e meʻa ne nau ako mei he naunau teuteú.)

Fakamatalaʻi ange ko e fanongonongo ʻo e pekia ʻa e Palōfitá, ʻa ia ʻoku fakakau he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135, naʻe toʻo ia mei he ngaahi fakamatala siomata tonu ʻa ʻEletā Sione Teila mo ʻEletā Uiliate Lisiaté.

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1-2, 4–6 mo e kalasí.

  • Ko e hā hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻi hoʻo fakakaukau ki he feilaulau naʻe loto-fiemālie ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ke fakahoko ki heʻena fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e ongo sētesi fakamuimuitaha ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3 (ʻo kamata mei he “Naʻe fisifisimuʻa ʻene moʻuí …”) mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:39, ʻo fekumi ki he meʻa ʻoku tau ako fekauʻaki mo e pekia ʻa Siosefa mo Hailamé.

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo hono mahuʻinga ʻo e pekia ʻa Siosefa mo Hailamé? (ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha moʻoni faitatau mo ʻení: Naʻe silaʻi ʻe Siosefa mo Hailame Sāmita ʻena fakamoʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻaki hona totó.)

Fakamatalaʻi ange ko hono silaʻi ko ʻeni ʻo ʻena fakamoʻoní ʻaki hona totó naʻá ne fokotuʻu maʻu ai ʻena fakamoʻoní mo hona misiona fakalangi ʻoku fekauʻaki mo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki he tukupā taʻetūkua naʻe fakahaaʻi ʻe Siosefa mo Hailame ki heʻena fakamoʻoni ʻo e ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻo aʻu pē ki he tuʻunuku mai ʻa e maté.

  • ʻOku fakamālohia fēfē ʻe he loto-fiemālie ʻa Siosefa Sāmita ke foaki ʻene moʻuí koeʻuhí ko e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ʻa hoʻo fakamoʻoni kiate ia ko e Palōfita ʻa e ʻEikí?

Kuo fakaʻatā mai e ngaahi tāpuaki fakalangí ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ʻo fakafou ʻi he ngāue fakaepalōfita ʻa Siosefa Sāmitá.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e sētesi ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3, ʻa ia ʻoku akoʻi ai Kuo fai ʻe Siosefa Sāmita ha meʻa lahi ange ʻi ha toe taha kehe ki hono fakamoʻui ʻo e kakai ʻi he māmaní tukukehe ʻa Sīsū Kalaisi. (Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke fakaʻilongaʻi e moʻoni ko ʻení ʻi heʻenau folofolá.)

Te ke lava ʻo kole ki he kau akó ke vahevahe e founga te nau ala fakamatalaʻi ai e moʻoni ko ʻení ki ha kaungāmeʻa ʻoku ʻi ha tui faka-Kalisitiane kehe.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e toenga ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3, ʻo fekumi ki he ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke tokoni ki he fānau ʻa e Tamai Hēvaní ke maʻu honau fakamoʻuí. Tuku ke lipooti ʻe he kau akó e meʻa naʻa nau maʻú. ʻE lava ke ke lisi ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā mo ha toe meʻa te ke ala tānaki atu ki he lisi ʻo e ngaahi meʻa naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki hono fakamoʻui ʻo e māmaní?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fili ha taha ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke nau tali. Tuku ha taimi ki he kau akó ke lekooti ai ʻenau ngaahi fakakaukaú.

  • Ko e hā haʻo ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke maʻu ha fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá?

  • Kuo tākiekina mo faitāpuekina fēfē nai hoʻo moʻuí koeʻuhí ko hono fakakakato ʻe Siosefa Sāmita hono tufakanga fakaepalōfitá?

Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe mo e kalasí e meʻa ne nau hikí. Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Ki he Kalasi Hokó

Kole ki he kau akó ke nau fakakaukauloto atu pe ʻe fēfē hano uiuiʻi kinautolu ke tataki e Siasí ʻaki ha aʻusia siʻisiʻi mo ha ngaahi tōnounou lahi. Fakaafeʻi ke nau fakalaulauloto pe te nau maʻu nai e tui mo e falala ʻe ala tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha uiuiʻi pehē. Poupouʻi e kau akó ke nau ako e naunau teuteu ki he kalasi hokó mo fakakaukau ki he fehuʻi ko ʻení.