‘Inisititiuti
Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná


“Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ‘a e Faiakó (2019)

“Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 5 Naunau ʻa e Faiakó

Ko Hono ʻOmi ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Naʻe hoko ʻa hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha founga fakaofo. ʻE tokoni e lēsoni ko ʻení ke mahino lelei ange ki he kau akó e founga naʻe liliu ai e Tohi ʻa Molomoná “ʻi he foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3). ʻE fakakaukau foki pea ʻoatu ha faingamālie ki he kau akó ke vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

FAKATUPULAKI ʻETAU FOUNGA AKOʻÍ MO E AKÓ

Akoʻi ke uluí. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻo pehē: “Kuo pau ke hiki hake ʻetau vakaí. Kuo pau ke tau tauhi ʻa e ngaahi taumuʻa kuo tau maʻu maʻu peé: ke lesisita, toutou maʻu kalasi, fakalāngilangi ako, ʻilo e folofolá, mo aʻusia ʻa hono ongoʻi ʻo e fakapapau mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní e moʻoní. ʻIkai ngata aí, ka kuo pau ke tau taumuʻa ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú mo e temipalé. Ka ʻoku fie maʻu ʻe he kau akó ha meʻa lahi ange lolotonga e taimi ʻoku nau hoko ai ko ʻetau kau akó. …

“Kuo pau ke fakatōkakano e ongoongolelei haohaoa ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he loto ʻo e toʻu tupú ʻe he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … Kuo pau ke hoko leva ko ʻetau taumuʻa ke nau ului moʻoni ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí lolotonga ʻenau ʻiate kitautolú” (“We Must Raise Our Sights” [konifelenisi ʻa e Polokalama Ako ʻa e Siasí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, 14 ʻAokosi, 2001], 2).

Naʻe ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻi he “foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.”

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo Molonai ʻokú ne tanu e ʻū lauʻi peletí.

ʻĪmisi
Molonai ʻOkú Ne Tanu e ʻŪ Lauʻi Peletí, tā valivali ʻe Tom Lovell

Kole ki he kau akó ke nau tala atu e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e meʻa ʻoku hoko ʻi he fakatātaá. Mahalo te ke fie ʻeke ange foki pe ko e hā ʻenau fakakaukau ki he meʻa naʻe ʻiloʻi ʻe Molonai kau ki he tokoni ʻa e lekōtí ki he ngaahi toʻu tangata he kahaʻú.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e Molomona 8:12–16, ʻo fekumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe Molonai fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe Molonai ke fakamahino fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni naʻe faʻa toutou lea ʻaki ʻe Siosefa Sāmita ʻi hano fehuʻi ange fekauʻaki mo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná:

Naʻá ku liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi he meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá. (Joseph Smith, ʻi he James Palmer, Journal, 75, Laipeli Hisitōlia ʻo e Siasí, Ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Sōleki Siti, ʻIutā; liliu e mataʻitohí ke fakaonopooni)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau vahevahe e meʻa naʻa nau maʻu ʻi he naunau teuteú fekauʻaki mo e founga naʻe hoko mai ai e Tohi ʻa Molomoná ʻi he “foaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá.” (Kapau ʻe fie maʻu, poupouʻi e kau akó ke nau fakamanatu nounou e konga 1 ʻo e naunau teuteú.) Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi kinautolu ke fai ha faʻahinga fehuʻi pē te nau maʻu mei heʻenau akó fekauʻaki mo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Fakaafeʻi e kau akó ke toe fakamanatu e meʻa naʻa nau ako mei he ongo fakamatala ʻa Siosefa Sāmita mo ʻEletā Niila A. Mekisuele ʻi he fakaʻosinga ʻo e konga 1 ʻo e naunau teuteú. (Mahalo te ke fie fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e ongo fakamatala ko ʻení.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau hohaʻa lahi ange ki he “kakano ʻo e tohí” kae ʻikai “ko e founga naʻa tau maʻu ai iá”?

ʻOku talaʻofa mai ʻe he ʻOtuá ʻe lava ke maʻu ʻe he niʻihi fakafoʻituituí ha fakamoʻoni fakapapau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Kole ki he kau akó pe ko e toko fiha ʻo kinautolu ʻoku nau fie mātā tonu e ʻū lauʻi peleti koulá mo hono ʻuhingá.

  • ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻikai fakamoʻoniʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻaki hono fakaʻatā e ʻū lauʻi peletí mo e ngaahi koloa kehé ke fakahaaʻi ki he māmaní?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:3, 6–7, ʻo fekumi ki he ʻuhinga naʻe ʻikai fakahaaʻi ai ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peletí kiate kinautolu naʻa nau fie maʻu ha fakamoʻoní. Tuku ke fakamatalaʻi ʻe he kau akó ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi vēsí.

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻomi e fakahaá kia Siosefa ko ha ola ʻo hono kole ʻe Māteni Hālisi ha fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peleti koulá. Ko Mātení ko ha kaungāmeʻa ia ʻo Siosefa pea naʻá ne faingamālie fakapaʻanga ke tokoni ki hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻosi hono liliú. Naʻe fakahū atu ʻe he uaifi ʻo Mātení, ʻa Lusi, ha lāunga ki he fakamaauʻanga fakalotofonuá ʻo tukuakiʻi ʻa Siosefa ki hono kākaaʻi hono husepānití mo e niʻihi kehé ke ne tuʻumālie fakapaʻanga ai. ʻI Māʻasi ʻo e 1829, naʻe fononga atu ʻa Māteni ki Hāmoni, Penisilivēnia, ke kole kia Siosefa Sāmita ha fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha ʻū lauʻi peleti.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:11–15, ʻo fekumi ki ha founga ʻe taha ʻe lava ke fakahā ai ʻe he ʻEikí e moʻoni ʻo e lekooti Tohi ʻa Molomoná. Kole ki he kau akó ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení.

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻe lava ke hoko ʻa Māteni Hālisi ko e taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú kapau ʻe “punou hifo” pea “fakavaivaiʻi ia ʻe ia ʻi he fuʻu lotu lahi mo e tui” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:24). Hili ha māhina ʻe tolu mei ai naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa Māteni Hālisi ke kau mo ʻŌliva Kautele mo Tēvita Uitemā ʻi he fekumi ki he fakamoʻoni makehe kuo talaʻofa ange ʻe he ʻEikí.

Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻo Siosefa Sāmita mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú mei he naunau teuteú, pea kole ki he kalasí ke fakamanatu e meʻa naʻe hoko ʻi he lotu ʻa e kau tangata ko ʻení ki ha fakamooni ʻo e ʻū lauʻi peletí.

  • Ko e hā naʻe ongoʻi ʻe Siosefa fekauʻaki mo e mamata ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ki he ʻū lauʻi peletí? (Kapau ʻe fie maʻu, tuku ke toe vakaiʻi ʻe he kau akó e fakamatala ʻa Lusi Meki Sāmita ʻi he naunau teuteú.)

  • ʻOku fakamālohia fēfē ʻa e fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú ʻe he moʻoni naʻe ʻikai ke nau teitei fakaʻikaiʻi ʻenau fakamoʻoní, neongo ne nau mavahe kotoa mei he Palōfitá mo e Siasí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 5:15–16 mo e Molonai 10:3–5, ʻo fekumi ki he founga ʻe lava ke maʻu ai ʻe he kakaí ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI hono fakamatala ʻe he kau akó e meʻa ne nau ako mei he ngaahi potufolofola ko ʻení, tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha tefitoʻi moʻoni ʻoku faitatau mo ʻení: ʻE fakahā ʻe he ʻEikí e moʻoni ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa ʻoku fekumi ki ha fakamoʻoní.

  • ʻOku fakafehoanaki fēfē ha fakamoʻoni mei he Laumālie Māʻoniʻoní ki he fakamoʻoni fakatuʻasinó, ʻo hangē ko e sio ki he ʻū lauʻi peletí pe ko hono maʻu ha ʻilo kakato ki he ngaahi fakaikiiki ʻo hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi e talanoa ko ʻení meia Misa Teti R. Kalisitā naʻe hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Lautohi Faka-Sāpaté:

Ne mavahe mei he Siasí ha taha hoku kaungāmeʻa lelei mo potó. Naʻe toki tohi mai ʻo kau ki heʻene foki maí: “ʻI he kamataʻangá, ne u loto ke fakamoʻoniʻi e tafaʻaki fakahisitōlia, fakasiokālafi, fakatufunga lea, mo e anga fakafonua ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Ka ʻi hono liliu ʻeku tokangá ʻo tukutaha he meʻa ʻokú ne akoʻi ʻo kau ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo Hono misiona fakahaofí, ne kamata leva ke u maʻu ha fakamoʻoni ki hono moʻoní. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻeku lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi hoku lokí, ne u tuku ia, ka u tūʻulutui ʻo fai ha lotu fakamaatoato peá u ongoʻi lelei e fanafana mai ʻa e Tamai Hēvaní ki hoku laumālié ʻoku moʻoni ʻaupito e Siasí pea mo e Tohi ʻa Molomoná. ʻI he taʻu ʻe tolu mo e konga ʻeku toe fakatotoloʻi e Siasí, ne u foki mai mo e ʻilo kānokato mo fakapapau ki hono moʻoní.”

Kapau ʻe tuku taimi ha taha ke ne lau ʻi he loto fakatōkilalo mo fakalaulauloto ki he Tohi ʻa Molomoná, ʻo hangē ko hoku kaungāmeʻá mo fakafanongo ki he ngaahi fua lelei ʻo e Laumālié, te ne iku maʻu e fakamoʻoni ʻokú ne fie maʻú.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e taha ia e meʻafoaki mahuʻinga taha ʻa e ʻOtuá kiate kitautolú. (Tad R. Callister, “Ko e Fakamoʻoni Mālohi ʻa e ʻOtuá: Ko e Tohi ʻa Molomoná” (Ensign pe Liahona, Nōvema 2017, 109).

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná? (ʻOange ki he kau akó e faingamālie ke vahevahe e meʻa naʻa nau tohi ʻi heʻenau naunau teuteú ʻi he fakaʻosinga ʻo e konga 2.)

Fakaʻosi ʻaki hano vahevahe hoʻo fakamoʻoni neongo ʻoku teʻeki ke tau mātā ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá, pe ʻi ai tonu ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ka te tau lava ʻo lau mo ako e tohí pea maʻu ha fakamoʻoni fakalaumālie maʻatautolu ko ha folofola moʻoni ia ʻa e ʻOtuá.

Ki he Kalasi Hokó

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau pe ko e hā ʻoku fakataumuʻa ai e fakafepaki ʻa e kau fakaanga ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ki he Tohi ʻa Molomoná. Poupouʻi e kalasí ke nau ako e naunau teuteu ki he kalasi hokó, ʻo fekumi ki he founga ʻe lava ke nau fakalahi ai ʻenau tuʻunga malava ke taukapoʻi e Tohi ʻa Molomoná.