‘Inisititiuti
Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Fakahā ki he Lakanga Fakataulaʻeikí


“Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Fakahā ki he Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 27 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Fakahā ki he Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
ko ha fāmili ‘i muʻa ʻi he temipalé

Kuó ke fifili nai pe kuo kole atu ʻe ha taha ke ke fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻe taʻofi ai e kau ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfilika ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi ha vahaʻataimi mei hono fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí pea mo hono maʻu ʻo e ngaahi ouau fakatemipalé? ʻI hoʻo akó, feinga ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku tau ʻilo mo ʻikai ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé. Kumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke ne tokoniʻi koe ke mahino lelei ange e tefito ko ʻení pea fakamatalaʻi ia ki he niʻihi kehé ʻi ha founga ʻoku tonu mo fonu ʻi he tuí.

Konga 1

Ko e hā ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e ngaahi fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé?

“ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻoku ‘tatau ʻa e kakai fulipē ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá,’ ʻo kau ai ʻa e ‘ʻuliʻuli pe hinehina, pe ko ha pōpula pe tauʻatāina, pe ko ha tangata pe fefine’ (2 Nīfai 26:33). Kuo papitaiso ha kakai mei he matakali mo e haʻa kotoa pē mei ha ngaahi fonua lahi pea nau moʻui ko ha kāingalotu faivelenga ʻo e Siasí, ʻi hono kotoa e hisitōlia ʻo e Siasí. ʻI he lolotonga e moʻui ʻa Siosefa Sāmitá, ne ʻi ai ha kakai tangata ʻuliʻuli tokosiʻi ʻo e Siasí ne fakanofo kinautolu ki he lakanga fakataulaʻeikí. Ne taʻofi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he kamataʻanga mai pē hono hisitōliá hono foaki e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangata ʻoku hakoʻi ʻAfiliká. ʻOku ʻikai ke ʻomi ʻe he ngaahi lekooti ʻo e Siasí ha fakamatala mahino ki he tupuʻanga ʻo e meʻá ni” (talateu ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2).

ʻĪmisi
tā ʻo ʻIlaisiā ʻĒpeli

Ko ʻIlaisiā ʻĒpelí ko e taha ia ʻo e kau tangata ʻuliʻuli tokosiʻi naʻe fakanofo ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he kamataʻanga ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí.

Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe fakangatangata foki e houʻeiki tangata mo fafine ʻuliʻulí mei hono maʻu ʻo e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ka naʻe kei fakangofua pē ke papitaiso kinautolu mo nau maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Neongo ʻoku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi fekauʻaki mo e tupuʻanga ʻo e ngaahi fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé, ka naʻe akonaki ʻe he kau palōfita ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi, Tēvita O. Makei, mo Hāloti B. Lī, ʻe hokosia ʻa e taimi ʻe lava ai ʻe he kāingalotu kotoa pē ʻo e Siasí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau matakalí, ʻo maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻo e ongoongoleleí (vakai, “The Long-Promised Day,” Ensign, June 2018, 34).

Naʻe fokotuʻu mai ʻe he kau taki ʻo e Siasí mo e kāingalotú ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ha ngaahi ʻuhinga ki hono fakafeʻiloaki ʻo e ngaahi fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé. Ka neongo iá, naʻe ʻomi e ngaahi fakamatala ko ʻení ko ha ngaahi fakakaukau pea ʻoku ʻikai ke ne fakafofongaʻi e tokāteline ʻo e Siasí.

Naʻe lea ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi he teʻeki ai ke ne hoko ko ha ʻAposetoló ʻi he taimi naʻe toʻo ai e ngaahi fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé, ki heʻene ongo kimuʻa pea toʻo e ngaahi fakangatangata ko iá:

ʻĪmisi
Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi

Naʻá ku siofia e mamahi mo e puputuʻu ne maʻu ʻe ha niʻihi ne nau faingataʻaʻia ʻi he ngaahi fakangatangatá mo kinautolu ne nau … fekumi ki ha ngaahi ʻuhinga fekauʻaki mo iá. Naʻá ku ako e ngaahi ʻuhinga naʻe ʻomi ʻi he taimi ko iá pea ne ʻikai ke u ongoʻi ha fakapapau fekauʻaki mo e moʻoni ʻo hanau taha. Naʻe kau ʻi heʻeku ako ʻi he faʻa lotú, ʻa ʻeku ʻilo, ʻoku tātātaha ke ʻomi ʻe he ʻEikí ha ngaahi ʻuhinga ki he ngaahi fekau mo e fakahinohino ʻokú Ne ʻomi ki Heʻene kau tamaioʻeikí. Naʻá ku fakapapau ai ke u līʻoa ki hotau kau taki fakaepalōfitá pea lotua—ʻo hangē ko ia ne talaʻofa talu mei he kamata ʻo e ngaahi fakangatangata ko ʻení—ʻe hokosia mai ʻa e ʻaho ʻe lava ke maʻu ai ʻe he taha kotoa pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé. (“President Oaks Remarks at Worldwide Priesthood Celebration,” Be One—A Celebration of the Revelation on the Priesthood, June 1, 2018, newsroom.ChurchofJesusChrist.org)

Konga 2

Ko e hā ha ngaahi tūkunga naʻe iku ai ki he fakahā mei he ʻEikí ke ʻoatu e lakanga fakataulaʻeikí ki he kakai tangata moʻui taau kotoa pē ʻoku mēmipa ʻi he Siasí mo e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ki he kāingalotu moʻui taau kotoa pē?

ʻI he 1964, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa Uiliami Pili Sionisoni ʻo Keipi Kousi, Kaná, ha fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí hili haʻane lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ʻū tohi kehe ʻa e Siasí naʻe ʻoange kiate iá. Naʻe faʻa faitohi ʻa Misa Sionisoni mo e niʻihi kehe kuo nau kau ki he Siasí kia Palesiteni Tēvita O. Makei ʻo kole ke ʻoange ha kau faifekau ki ʻAfilika ke papitaiso ia mo e niʻihi kehe kuó ne vahevahe mo kinautolu e ongoongoleleí. Naʻe tali ange ʻe Palesiteni Makei ʻe ʻoatu ha kau faifekau “ʻi he taimi ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí,” kae lolotonga iá, ʻoku totonu ke kei hokohoko atu ʻe Misa Sionisoni ke ako e ongoongoleleí mo tokoni kiate kinautolu ʻoku nau tui tataú (ʻi he E. Dale LeBaron, “Steadfast African Pioneer,” Ensign, Dec. 1999, 45–49).

Neongo naʻe ʻikai ha faingamālie maʻa Misa Sionisoni ke ne papitaiso ʻi he taimi ko iá, ka naʻá ne tufaki e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo ha niʻihi tokosiʻi kehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi Kana. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe Misa Sionisoni ha ngaahi haʻofanga lotu lahi ʻo e kakai tuí pea tataki kinautolu ʻi ha toutou ʻaukai ʻa ia ne nau kolea ai ha kau faifekau ke omi ki honau fonuá mo fokotuʻu ʻa e Siasí ʻiate kinautolu (vakai, Elizabeth Maki, “‘A People Prepared’: West African Pioneer Preached the Gospel before Missionaries,” history.ChurchofJesusChrist.org).

Hangē ko e kakai tui ʻi Kaná, naʻe lauiafe ʻa e kakai ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfilika ne nau maʻu ha ngaahi fakamoʻoni ki he ongoongolelei kuo fakafoki maí ʻi he mafola atu ʻa e ngāue fakafaifekaú ki he funga ʻo e māmaní lolotonga e senituli 20. Naʻe ueʻi fakalaumālie ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻe he tui ʻa e niʻihi fakafoʻituitui ko ʻení pea naʻa nau holi ke ʻoatu e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé kiate kinautolu (vakai, Fanongonongo Fakamafaiʻi 2).

Naʻe ongoʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo ha holi mālohi makehe ke lea ki he ngaahi fakangatangata ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé lolotonga ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻá ne manatu ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo

Naʻá ku ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ha meʻa mātuʻaki mahuʻinga ki he fānau tokolahi ʻa e ʻOtuá ʻoku hanga mei muʻa. … Naʻá ku ʻalu toko taha pē ʻi he ʻaho ki he ʻaho ki he loki ʻi ʻolunga ʻi he temipalé ʻi he loto-māluʻia mo fakamātoato ʻo u ʻohake ai hoku lotó ki he ʻEikí mo u fakahā ange te u fai hoku tūkuingatá ke fakahoko ʻa e polokalamá. Naʻá ku fie maʻu ke u fai Hono finangaló. Naʻá ku fakahā ʻeni kiate Ia peá u pehē ange, “ʻE ʻEiki, ko hoku lotó ke u fai pē ʻa ia ʻoku totonú. … ʻOku mau fie maʻu pē ʻa e meʻa ko ia ʻokú Ke finangalo ki aí, pea ʻoku mau fie maʻu ke hoko ia ʻi Ho taimi pē ʻOʻoú kae ʻoua naʻa kimuʻa ai.” … Naʻe fakamahinoʻi ʻe he ʻEikí kiate au ʻa e meʻa naʻe totonu ke fakahokó. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Sipenisā W. Kimipolo [2006], 292–93)

Hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, “Naʻe haʻu ha fakahā ki he Palesiteni ʻo e Siasí, Sipenisā W. Kimipolo pea naʻe fakapapauʻi mai ki he kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Temipale Sōlekí ʻi he ʻaho 1 ʻo Sune 1978” (talateu ki he Fanongonongo Fakamafaiʻi 2).

ʻI heʻenau fanongonongo ki he kakaí ʻa e fakahaá, naʻe pehē ai ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
Palesiteni Kimipolo mo e ongo tokoní

Kuo mau kole tāumaʻu fuoloa mo tautapa fakamātoato ai koeʻuhí ko kinautolú ni, ʻa ia ko siʻotau ngaahi tokoua tui faivelengá, pea kuo mau nofo ʻi ha ngaahi houa lahi ʻi he Loki ʻi ʻOlunga ʻo e Temipalé ʻi he tautapa ki he ʻEikí ke maʻu mei ai ha tataki fakalangi ʻi he meʻá ni.

Kuó Ne ʻafio mai ki heʻemau lotú, pea kuó ne fakapapauʻi mai ʻi he fakahā kuo hokosia ʻa e ʻaho ko ia kuo talaʻofa fuoloa maí ʻa ia ʻe lava ai ʻe he tangata tui faivelenga, mo feʻunga mo taau kotoa pē ʻi he Siasí ʻo maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki toputapú, fakataha mo e mālohi ke nau ngāue ʻaki ʻa hono mafai fakalangí, pea fiefia fakataha mo hono kakai ʻofeiná ʻi he tāpuaki kotoa pē ʻoku tafe mai mei aí, kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé. (Fanongonongo Fakamafaiʻi 2)

Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī, ʻa ia naʻe hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi ko ia naʻe maʻu ai e fakahaá, ki he ongo naʻá ne maʻu ʻi he temipalé he ʻaho ko iá:

ʻĪmisi
Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī

Naʻa mau kau fakataha ʻo lotu ʻi he ngaahi tūkunga toputapu tahá. Ko Palesiteni Kimipolo pē naʻá ne fai ʻa e lotú. … Ne ʻi ai ha ongo molumalu mo māʻoniʻoni ʻi he lokí. Ne u ongoʻi ne fakaava mai ha matapā mei he taloni ʻo e langí ʻi he tūʻulutui ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá mo hono ngaahi Tokouá ʻo fai ʻenau tāutapá. Ne ʻi ai e Laumālie ʻo e ʻOtuá. Ne hoko mai ki he palōfita ko iá ha fakapapauʻi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻoku tonu e meʻa naʻá ne lotuá. …

Ne mau ʻiloʻi kotoa kuo hokosia e taimi ke fai ai ha liliú pea ko e tuʻutuʻuni ia kuo ʻomi mei he langí. Ne mahino e talí. Ne ʻi ai ha faaitaha haohaoa ʻiate kimautolu ʻi he aʻusia mo e mahino ne mau maʻú. (“Priesthood Restoration,” Ensign, Oct. 1988, 69–70)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Ko e fē ha taimi kuó ke fakamoʻoniʻi ai ʻa e tataki ʻe he ʻEikí ʻa Hono Siasí ʻo fakafou ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá? ʻI hoʻo moʻuí, ko e hā ha ngaahi liliu kuó ke mamata ai kuo fakahoko ʻe he ʻEikí ʻi he founga ʻoku fakahoko ai ʻe Hono Siasí hono misioná? Kapau ʻe lava, siofi kotoa pe ko ha konga pē ʻo e fanongonongo ʻo e fakahā ki he lakanga fakataulaʻeikí ʻi he 1978 ʻi he konifelenisi lahí pea lekooti hoʻo ngaahi ongó.

Konga 3

Ko e hā e ola ʻo e fakahaá ki he Siasí mo e kakai kotoa ʻi he funga ʻo e māmaní?

ʻI he fakaʻosinga ʻo ha ʻaho faingataʻa ʻe taha, naʻe ongoʻi mālohi ai ʻa Misa Pili Sionisoni ke fakamoʻui ʻene letioó ʻo fakafuofua ki he tuʻapoó kimuʻa peá ne mohé. Lolotonga ʻene fanongó, naʻá ne fanongo ai ki he ongoongo kuo toʻo e fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻá ne manatuʻi, “Ne u puna ki ʻolunga pea kamata ke u tangi mo fiefia ʻi he ʻEikí he loʻimataʻia, he ko e taimi ʻeni ʻe ʻomi ai ʻe he ʻEikí ha kau faifekau ki Kana pea ki he ngaahi konga kehe ʻo ʻAfiliká ke nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí. … Naʻá ku fuʻu fiefia ʻaupito.” ʻI he tūʻuta ʻa e kau faifekaú ʻi Kaná, naʻa nau ʻiloʻi ai ha kulupu ʻo ha kakai kuo nau ʻosi tali fiefia e ongoongolelei kuo fakafoki maí. Naʻe papitaiso fakataha ʻa Misa Sionisoni mo e kāingalotu ʻe toko 600 nai ʻi hono haʻofanga lotú. “Hili e hoko ʻa [Misa] Sionisoni ko e fuofua palesiteni ʻo e kolo Matāfanga Keipí, naʻá ne hoko atu ʻo ngāue ko ha palesiteni fakavahefonua, ko ha faifekau taimi kakato, pea mo ha pēteliake ʻo e Siteiki Matāfanga Keipi Kaná” (vakai, Elizabeth Maki, “‘A People Prepared’: West African Pioneer Preached the Gospel before Missionaries,” history.ChurchofJesusChrist.org).

 

ʻĪmisi
ʻEletā Kēnoni ʻokú ne papitaiso ha kau papi ului

Ko ʻEletā ʻEtuini Q. “Teti” Kēnoni ko e Siʻí, ʻokú ne papitaiso ha kulupu ʻo e kau papi ului Naisīliá.

Ko e ola ʻo e fakahā ne fakangata ai e ngaahi fakangatangata ki he lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé, ʻoku malangaʻi ʻe he kau faifekau ʻo e ʻaho ní ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi fonua lahi ʻi ʻAfilika, kuo langa ha ngaahi temipale ʻi he konitinēniti ko iá, pea maʻu ʻe he kakai ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfilika ʻe laukilu tupu ʻa e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí maʻanautolu mo ʻenau ngaahi kui kuo pekiá. ʻI he ʻaho ní, ʻoku fakahoko ʻe he kāingalotu ʻuliʻuli hakoʻi ʻAfilika ʻo e Siasí ha ngaahi tokoni mahuʻinga lahi ki he Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní ʻi heʻenau faaitaha mo honau kaungā Kāingalotú pea faifeinga ke hoko ʻo “taha kotoa pē ʻia Kalaisi Sīsū” (Kalētia 3:28).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he loto-fiemālie ʻa Misa Sionisoni ke tali mo moʻui ʻaki e ongoongolelei kuo fakafoki maí neongo naʻe taʻofi meiate ia e ngaahi tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e temipalé ʻi ha vahaʻataimi?