‘Inisititiuti
Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí


“Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Tānaki Fakataha ʻo ʻIsilelí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 11 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Tānaki ʻo ʻIsilelí

ʻĪmisi
toʻu tupu ʻoku nau lue he veʻe temipalé

ʻI ha lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ki he niʻihi kei talavou ʻo e Siasí, naʻá ne fehuʻi ai ʻo pehē: “ʻOkú ke loto ke ke hoko ko ha konga lahi ʻo e tukupā kāfakafa tahá, ko e meʻa mahuʻinga tahá, mo e ngāue maʻongoʻonga taha ʻi he māmaní ʻi he ʻaho ní? ʻOkú ke loto ke ke tokoni hono tānaki fakataha ʻo ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho fakaofo kimui ní?” (“ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí” [fakataha lotu fakamāmanilahi, 3 Sune 2018], tānaki atu ki he Ensign mo e New Era, 8, ChurchofJesusChrist.org; mataʻitohi fakahihifi ʻi he tatau totonú).

ʻI hoʻo ako e lēsoni ko ʻení, fekumi ki he ʻuhinga ʻoku tānaki ai ʻe he ʻEikí Hono kakaí mei he ngaahi tuliki kotoa pē ʻo e māmaní, pea fakakaukau ki he founga te ke lava ai ʻo tokoni kiate Ia ke fakahoko e ngāue maʻongoʻongá ni.

Konga 1

Ko e hā e tānaki ʻo ʻIsilelí?

Ko e fānau ʻo ʻIsilelí ko e hako ia ʻo e palōfita ko Sēkopé ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ē naʻe liliu hono hingoá ki he ʻIsilelí. ʻOku nau kau atu ki he fuakava tatau naʻe ʻoange ʻe he ʻOtuá ki he tamai ʻa Sēkope ko ʻAisaké pea ki heʻene kui tangata ko ʻĒpalahamé (vakai, Sēnesi 26:3–4, 24; ʻĒpalahame 2:6–11). Ko e ngaahi foha ʻe toko 12 ʻo Sēkopé mo honau ngaahi hakó, ko kinautolu e “fale ʻo ʻIsilelí” pe ko e “ngaahi faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí.” Ne ʻi ai ha ngaahi taimi “naʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo fakamoveteveteʻi mo fakamamahiʻi ʻa e faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí koeʻuhí ko ʻenau taʻe-māʻoniʻoní mo e angatuʻú. Ka neongo iá, naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he ʻEikí ʻa hono fakamoveteveteʻi ko ʻeni ʻo Hono kakai filí ʻi he ngaahi puleʻanga ʻo e māmaní ke tāpuakiʻi ai e ngaahi puleʻanga ko iá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “ ʻIsileli,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi kikite ko ʻení fekauʻaki mo hono tānaki ʻo ʻIsilelí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e ʻĪsaia 11:11–12 (vakai foki, 2 Nīfai 25:17; 29:1; Sēkope 6:2).

ʻOku akoʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻe tānaki ʻe he Fakamoʻuí Tonu e ngaahi hako ʻo Sēkopé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e 3 Nīfai 5:24–26.

Ne fuʻu tokanga ha niʻihi ʻo e kau fuofua mēmipa ʻo e Siasí ʻi hotau kuongá ki he kikite ʻi he Tohi ʻa Molomoná fekauʻaki mo hono tānaki ʻo e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí ke langa ʻa Saione ko e teuteu ki he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí (vakai, 3 Nīfai 21:23–26). ʻI ha ngaahi lau ʻaho kimuʻa he konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Sepitema ʻo e 1830, naʻe fehuʻi ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ki he ʻEikí ʻo fekauʻaki mo e kikite ko ʻení pea maʻu ai e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:1–2, 7.

Hili ha māhina ʻe taha mei hono ʻomi ʻo e fakahā ko ʻení, naʻe kamata ai e fononga ngāue fakafaifekau ʻa ʻŌliva Kautele mo ha toko tolu kehe ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo e kakai fili ʻa e ʻEikí.

ʻĪmisi
ʻAlu ki he Feituʻu Maomaonganoá, tā fakatātaaʻi ʻe Robert T. Barrett

Ko e ola lelei taha ne maʻu ʻe he kau faifekaú naʻe hoko ia ʻi heʻenau afe ʻi he feituʻu ko Ketilani, ʻOhaioó. Naʻa nau papitaiso heni ha kau ului ʻe meimei toko 130, ʻo tautautefito ʻi he ngaahi faiʻanga lotu ʻo e Siasi Papitaiso Foʻou (Reformed Baptist) ʻo Sitenei Likitoní, pea kamata ai hono fakaava ʻo e feituʻu ʻe hoko ko e tānakiʻanga ki ha kāingalotu ʻe laungeau ʻo e Siasí ʻi he taʻu hono hokó. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 171)

Hili e fuofua ngāue faifekau ko ʻení, naʻe hokohoko atu hono uiuiʻi ʻe he ʻEikí e kau faifekau ki he ngāue ʻo hono tānaki fakataha ʻo e niʻihi ʻe fanongo ki Hono leʻó.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 33:5–7.

ʻĪmisi
uite kuo maau ki he ututaʻú

ʻI he fakaʻosinga ʻo Tīsema ʻo e 1830, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita Hono finangalo ki he Siasí fekauʻaki mo ha feituʻu ke tānaki ki ai ʻi ʻOhaiō:

Naʻá Ne fakahā, “ʻOku ou fai ha fekau ki he siasí, ʻoku ʻaonga kiate au ke nau fakataha hifo ki ʻOhaiō.” Naʻe fie maʻu ke nau tānaki fakataha mo e kau papi ului foʻou ʻi he feituʻu Ketilaní pea tatali ki he kau faifekaú ke nau foki mai mei he Hihifó. …

Ne hangē ne hanga ʻe he ui ke hiki ki ʻOhaioó ʻo ʻomi ke ofi ange ʻa e Kāingalotú ki hono fakakakato ʻo e ngaahi kikite fakakuongamuʻa fekauʻaki mo hono tānaki ʻo e kakai ʻa e ʻOtuá. Naʻe talaʻofa ʻe he Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná fakatouʻosi ʻe tānaki fakataha ʻe he ʻEikí ʻa Hono kakai ʻo e fuakavá ke maluʻi kinautolu mei he ngaahi fakatuʻutāmaki ʻo e ʻaho fakaʻosí. (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vol. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 119)

ʻĪmisi
mape ʻo e ngaahi halanga Niu ʻIoke-Penisilivēnia-ʻOhaioó

ʻI he meʻá ni mo ha ngaahi fakahā kehe, naʻe fekauʻi e Kāingalotú ke nau ʻuluaki tānaki fakataha ki ʻOhaiō mo Mīsuli, pea ki ʻIlinoisi, pea hili iá ki he Teleʻa Sōlekí. ʻI he ngaahi feituʻu takitaha ko ʻeni ʻo e tānakí, naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí e Kau Māʻoniʻoní ke nau langa ha temipale.

Kuo akoʻi ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻOku tānaki ʻe he ʻEikí Hono kakaí ke nau lotu, ke langa hake ʻa e Siasí, ke maluʻi, pea ke maʻu ha faleʻi mo ha fakahinohino. …

Naʻe fakahā ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he toʻu tangata kotoa pē ko e taumuʻa fakalangi hono tānaki fakataha ʻo e kakaí ke langa ʻa e ngaahi temipalé ke lava ʻe he fānau ʻa e ʻEikí ʻo maʻu ʻa e ngaahi ouaú pea ke nau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá [vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007), 482–83]. (David A. Bednar, “The Spirit and Purposes of Gathering” [Brigham Young University–Idaho devotional, Oct. 31, 2006], byui.edu)

ʻĪmisi
ko ha fāmili ʻi muʻa ʻi he temipalé

ʻI he ʻaho ní, ʻoku tānaki fakatuʻasino ʻe he ʻEikí Hono kakaí ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné pea ki he ngaahi temipale ʻi he ngaahi puleʻanga he funga ʻo e māmaní.

ʻOkú Ne tānaki fakalaumālie foki kinautolu ki he ʻilo ʻo ʻEne ongoongoleleí (vakai, 1 Nīfai 15:12–16).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e ʻEikí mo Hono ʻulungāngá ʻi hono fakamoveteveteʻi mo tānaki fakataha ʻo ʻEne kakai ʻo e fuakavá? Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻe he tānaki fakataha mo e kāingalotu kehe ʻo e Siasí ʻi he ngaahi uōtí, siteikí, mo e temipalé?

Konga 2

ʻE founga fēfē haʻaku tokoni ki he ʻEikí ke tānaki fakataha ʻa ʻIsileli ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní?

Naʻe uiuiʻi kimui ange ha taha ʻi he kau fuofua papi ului ki he Siasi ne toki fakafoki foʻou maí, ko Hiipa C. Kimipolo, ke ne hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻe ongoʻi manavasiʻi ʻa Hiipa ki heʻene malava ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Naʻá ne manatu ʻo pehē:

“ʻI he ʻuluaki ʻaho nai ʻo Sune 1837, ne haʻu ai ʻa e Palōfita ko Siosefá kiate au, lolotonga ʻeku tangutu ʻi he … Temipalé ʻi Ketilaní, ʻo ne fanafana mai kiate au ʻo pehē, ‘ʻE hoku tokoua ko Hiipa, kuo fanafana mai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate au, “Tuku ke ʻalu ʻeku tamaioʻeiki ko Hīpá ki ʻIngilani ʻo malangaʻaki ʻeku ongoongoleleí, pea mo fakaava ai ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he puleʻanga ko iá.”’” Naʻe mafatukituki kia ʻEletā Kimipolo ʻene fakakaukau ki ha ngāue pehē: “Naʻá ku fakakaukau ko ha taha au ʻo e kau tamaioʻeiki vaivai taha ʻa e ʻOtuá. Naʻá ku ʻeke ange kia Siosefa pea ko e hā te u lea ʻaki ʻi he taimi te u aʻu ai ki aí; naʻá ne talamai ke u fehuʻi ki he ʻEikí pea te Ne fakahinohinoʻi au, mo lea ʻiate au ʻi he laumālie tatau naʻá ne [tataki] iá.” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 377)

Naʻe hiki ʻe ʻEletā Kimipolo ʻa e meʻa ko ʻení ʻi heʻene tohinoá:

ʻI heʻeku ongoʻi ʻeku tōnounoú mo e taʻefeʻunga ki ha faʻahinga ngāue peheé, ne tupu ai ʻeku tangi fakamātoato ki he ʻEikí ki ha ʻilo pea mo e poupou mo e fakafiemālie ko ia ne u fuʻu fie maʻú …

Ne u feinga ke u falala kakato ki he ʻOtuá, ʻo tui te Ne tokoniʻi au ʻi hono talaki ʻo e moʻoní, fakaleaʻi au, pea te Ne vaka mai ha tokoni ʻi he taimi ʻo ʻeku fie maʻú. (Journal of Heber C. Kimball, ed. R. B. Thompson [1840], 15)

Naʻe manatu ʻa Hiipa C. Kimipolo kimui ange ʻo pehē:

Ne u ʻalu ʻo fakahoko e ngāue fakafaifekaú ʻo fakatatau ki he ngaahi lea ʻa e Palōfita ʻa e ʻOtua moʻuí, pea ne u mavahe ʻi ha māhina ʻe hongofulu mā taha mo ha ʻaho ʻe ua mei Ketilani, … ʻi he vahaʻataimi ko iá, ne tānaki mai mo ha ngaahi laumālie ʻe ua afe nai ki he siasí pea mo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. (Heber C. Kimball, “Sermon,” Deseret News, Dec. 2, 1857, 3)

Kuo toe akoʻi foki ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē te tau lava ʻo falala ki he ʻEikí lolotonga ʻetau tokoni ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí ʻaki hono vahevahe ʻEne ongoongoleleí:

Kuo pau ke tau lotu ke maʻu e tokoni ʻa e ʻEikí kae lava ke tau hoko ko e ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú maʻa ha taha ʻoku mateuteu he taimí ni—ha taha ʻokú Ne finangalo ke tau tokoniʻi he ʻahó ni. Pea kuo pau foki ke tau ʻāʻā ke fakafanongo mo tokanga ki he ngaahi ueʻi ʻa Hono Laumālié fekauʻaki mo e founga ke tau ngāue aí.

ʻE pau ke hoko mai ʻa e ngaahi ueʻi ko iá. ʻOku tau ʻilo mei ha ngaahi fakamoʻoni fakafoʻituitui taʻefaʻalaua ʻoku teuteu ʻe he ʻEikí, ʻi Heʻene founga pē ʻaʻana mo ʻEne taimi pē ʻaʻana, ha kakai ke nau tali ʻEne ongoongoleleí. ʻOku lolotonga fekumi ʻa e kakai ko iá, pea ko e taimi te tau kumi ai ke ʻilo kinautolú ʻe tali ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi lotú ʻo fakafou mai ʻi he tali ki heʻetau ngaahi lotú. Te Ne ueʻi mo fakahinohino ʻa kinautolu ʻoku nau fakaʻamu mo kumi fakamātoato ki ha fakahinohino ki he founga, feituʻu, taimi, pea mo e kakai ke vahevahe ki ai ʻEne ongoongoleleí. (Dallin H. Oaks, “Sharing the Gospel,” Ensign, Nov. 2001, 8)

ʻĪmisi
sisitā faifekau

Naʻe toe akonaki mai ʻa Palesiteni Nalesoni:

ʻE fie maʻu he taimí ni ke ke fakahoko ha ngaahi feilaulau ʻi hoʻo kau ko ia ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Mahalo ʻe toe fie maʻu mo ha ngaahi liliu ʻi hoʻo moʻuí. ʻE fie maʻu tonu ho taimí, iví mo e ngaahi talēniti kuo foaki atu ʻe he ʻOtuá. ʻOkú ke saiʻia ai? …

… ʻOku ʻuhinga ʻa e tānaki ʻo ʻIsilelí ke foaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí, ʻa ia kuo teʻeki ke nau fai e ngaahi fuakava mahuʻinga mo e ʻOtuá pe maʻu honau ngaahi ouau mahuʻingá. …

… Naʻe ʻomi kimoutolu ki he māmaní ʻi he taimi totonu ko ʻení, ʻa e taimi mahuʻinga taha ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, ke tokoni ki hono tānaki fakataha ʻo ʻIsilelí. ʻOku ʻikai ha toe meʻa ʻoku hoko ʻi he māmaní he taimí ni ʻe toe mahuʻinga ange ai. ʻOku ʻikai mo ha toe meʻa ʻe maʻongoʻonga ange hono olá. ʻOku ʻikai teitei ʻi ai ha meʻa.

… Ko e tufakanga ʻeni naʻe ʻomi ai koe ki he māmaní. (Russell M. Nelson, “ ʻAmanakiʻanga ʻo ʻIsilelí,” 8; mataʻitohi fakahihifí ʻi he tatau moʻoní)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ngāue

Ngāueʻi e Meʻa Kuó Ke Akó

Ko e hā te ke fai ʻi he ngaahi ʻaho mo e uike ka hokó ke ke kau longomoʻui ange ai ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí?