‘Inisititiuti
Lēsoni 14 Naunau Teuteu ki he Kalasí: ʻOku Fakahā ʻe he ʻEikí ha Folofola Lahi Ange


“Lēsoni 14 Naunau Teuteu ki he Kalasí: ʻOku Fakahā ʻe he ʻEikí ha Folofola Lahi Ange,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 14 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 14 Naunau Teuteu ki he Kalasí

ʻOku Fakahā ʻe he ʻEikí ha Folofola Lahi Ange

ʻĪmisi
kau finemui ʻoku nau ako folofola

Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Kuo tau maʻu [ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá] ha ngaahi peesi lahi ange ʻo e folofolá ʻo laka ange ʻi ha toe palōfita kehe” (“Kau Atu,” Ensign pe Liahona, Mē 2013, 47). ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi folofola kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmitá, ha fakamoʻoni mālohi ki hono uiuiʻi fakalangi ko ha palōfitá. ʻI hoʻo akó, fakakaukau pe kuo founga fēfē hono fakamālohia ʻe he folofola ʻoku tānaki maí ʻa hoʻo mahino mo e fakamoʻoni ki he Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo ʻEna ongoongoleleí.

Konga 1

Ko e hā ʻoku tau tui ki ai fekauʻaki mo e fakahā ʻoku hokohoko maí mo e folofola ʻoku tānaki maí?

Naʻe talaange ʻe Siosefa Sāmita ki ha ʻētita nusipepa ʻi Sikākou ʻa ia naʻá ne fehuʻi fekauʻaki mo e tui ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo pehē: “ʻOku mau tui ki he ngaahi meʻa kotoa pē kuo fakahā mai ʻe he ʻOtuá, mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú Ne fakahā mai ʻi he taimi ní, pea ʻoku mau tui te Ne kei fakahā mai ʻamui ha ngaahi meʻa lalahi mo mahuʻinga ʻo kau ki he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:9).

Ko e tui ko ʻeni ki he hokohoko mai ʻa e fakahaá ʻo fakafou ʻi he kau palōfita moʻuí, ko ha tokāteline ia ʻoku makehe ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻIkai ngata pē ʻi he Tohi Tapú, ka ʻoku tau ako ha ngaahi moʻoni mahuʻinga mei he Tohi ʻa Molomoná, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, mo e Mataʻitofe Mahuʻingá, ʻa ia ʻoku tau lau kotoa ko ha folofolá.

ʻOku ʻomi foki ʻe he Liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi Tapú, ʻo tānaki atu ki hono fakamahino e ngaahi potufolofola lahi ʻi he Tohi Tapú, ʻa hono fakafoki mai e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga naʻe mole ʻi he ngaahi kuonga kimuʻá.

Konga 2

ʻOku tāpuekina fēfē ʻe hono ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻeku moʻuí?

Naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, “ʻʻI he ngaahi ʻaho ko ʻeni ʻo e kei tupu hake ʻa e Siasí, naʻe ʻi ai ha hohaʻa lahi ke maʻu ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he kaveinga kotoa pē ʻi he ngaahi founga kotoa pē ʻoku kau ki hotau fakamoʻuí” (History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume A-1, 146, josephsmithpapers.org). Kuo toutou tali manavaʻofa ʻe he ʻEikí e ngaahi fakaʻamu ko ʻení ʻo fakafou ʻi he fakahaá.

ʻĪmisi
Ko e Fakahā naʻe Foaki kia Siosefa Sāmita ʻi he Fokotuʻu ʻo e Siasí, tā fakatātaaʻi ʻe Judith A. Mehr

Kuo laka siʻi pē ʻi ha māhina ʻe 18 nai ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he taimi ne fokotuʻu ai ʻe he Palōfitá ki ha kulupu ʻo e kaumātuʻá ʻi ha konifelenisi ʻi Hailame, ʻOhaiō, ke nau fakatahatahaʻi mo pulusi e ngaahi fakahā kuo ʻomi ʻe he ʻEikí. ʻE hoko ʻa hono fai iá ke malava ai ʻo ʻoatu e ngaahi fakahaá ke maʻu ʻe he kāingalotu kotoa ʻo e Siasí mo tokoni ʻi he ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he konifelenisi ko ʻení “ʻoku mahuʻinga e ngaahi fakahaá … tatau mo e koloa ʻo Māmaní kotoa” (Minute Book 2, 18, josephsmithpapers.org). Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe pulusi ʻa e ngaahi fakahaá ʻi ha voliume naʻe ui ko e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú. Kimui angé, ne pulusi e ngaahi meʻá ni fakataha mo ha ngaahi fakahā lahi ange ke hoko ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá.

ʻOku tokoni mai e talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ke mahino kiate kitautolu e ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ke fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi fakahaá: “ʻOku fakataumuʻa ʻa hono ngaahi pōpoakí, ngaahi fakatokangá, mo e ngaahi naʻinaʻí ke ʻaonga ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pea ʻoku ʻi ai mo ha fakaafe ki he kakai fulipē ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku folofola mai kiate kinautolu koeʻuhí ko ʻenau lelei fakatuʻasinó mo honau fakamoʻui ʻi he taʻengatá” (talateu ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36).

Lolotonga e konifelenisi ʻa e kaumātuʻá, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1. Ko e talamuʻaki tonu ia ʻa e ʻEikí ki he ngaahi fakahaá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:17, 21–23, 37.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he founga kuo folofola atu ai ʻa e ʻEikí kiate koe ʻo fakafou ʻi hoʻo ako e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Kumi ha potufolofola mei he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá kuó ne fakamālohia hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí. ʻAlu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe e potufolofola ko ʻení.

Konga 3

Ko e hā ʻoku tānaki mai ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmitá mo e Mataʻitofe Mahuʻingá ki heʻeku mahino ki he Fakamoʻuí mo ʻEne ongoongoleleí?

ʻĪmisi
ʻOku Fekumi ʻa Siosefa Sāmita ke Maʻu ʻa e Potó mei he Tohi Tapú, tā fakatātaaʻi ʻe Dale Kilbourn

Naʻe fakahaaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ʻofa lahi ki he Tohi Tapú ʻi heʻene moʻuí kotoa. Ka neongo ia, naʻá ne ʻiloʻi ne ʻi ai ha ngaahi palopalema ʻi he tohí. Naʻá ne pehē:

ʻĪmisi
ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá

ʻOku ou tui ki he Tohi Tapú mo hono fakaleá ʻi heʻene haʻu hangatonu mei he peni ʻa kinautolu naʻa nau hiki tonu iá. Kuo hanga ʻe he kau liliu lea taʻe ʻiló, kau fai taipe taʻe tokangá, pe ʻe he kau taulaʻeiki ne nau palani pe kākaá, ʻo fakahoko ha ngaahi fehalaaki lahi. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 237)

ʻI he kamataʻanga ʻo e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1830, naʻe kamata ʻe Siosefa Sāmita hano liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú. Naʻe ʻikai ke ne liliu ʻa e Tohi Tapú mei ha lea fakafonua ʻe taha ki ha lea kehe, pe te ne maʻu ha tohi tapu totonu ke ngāue mei ai. Ka, naʻe lau ʻe Siosefa mo ako ʻa e ngaahi fakamatala mei he liliu ʻo e Tohi Tapú naʻe fai ʻe he Tuʻi ko Sēmisí peá ne toki fai leva ha fakatonutonu mo tānaki ki ai ʻi hono ueʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE lava ke maʻu e konga ʻo e ngaahi liliu fakalaumālie ʻa e Palōfitá ʻi he futinoutí mo e fakalahí ʻi ha ngaahi pulusinga ʻe niʻihi ʻo e Tohi Tapú pea ʻi he Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá (scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Ko e Mataʻitofe Mahuʻingá ko hano fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi tohi fakalaumālie ʻokú ne fakamahino mo tānaki mai ki heʻetau mahino ki he ongoongoleleí ʻOku faʻu e tohi ʻa Mōsesé mei he ngaahi meʻa naʻe toʻo mei hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻuluaki vahe ʻe ono ʻo e tohi Sēnesí ʻi he Tohi Tapú. Ko e Siosefa Sāmita—Mātiu ko e konga ia ʻo e Liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 23 mo e 24 ʻoku maʻu ʻi he Fuakava Foʻoú. Ko e Siosefa Sāmita—Hisitōliá mo e Ngaahi Tefito ʻo e Tuí ko ha konga kinaua ʻo e fakamoʻoni ʻa Siosefá mo hono fakahaaʻi ʻo e ngaahi tuí.

ʻOku kau foki ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe he pēteliake ko ʻĒpalahamé. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1835, naʻe tūʻuta ai ha tangata ko Maikolo Sanitela ʻi Ketilani, ʻOhaiō, mo ha puha ʻe fā kuo fakatolonga ai ha kau pekia (mummies) mo e ʻū takainga tohi kehekehe fakakuongamuʻa naʻe maʻu ʻi Fīpesi, ʻIsipite. Naʻe vakavakaiʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e ʻū takainga tohí pea hili hono liliu ha “niʻihi ʻo e ngaahi mataʻitohí pe fakatātaá,” naʻá ne pehē “naʻe kau ʻi ha taha ʻo e ngaahi takaingá ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé, pea ko e taha ko e ngaahi tohi ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité” (History, 1838–1856, volume B-1 [1 September 1834–2 November 1838], 596). ʻI he tokoni ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, naʻe fakatau mai ai ʻe he Palōfitá ʻa e ʻū puha ʻo e kau pekia kuo fakatolongá, takainga tohi ʻe ua, mo ha niʻihi ʻo e ʻū kongokonga takainga tohí. Naʻá ne liliu ha konga ʻo e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá peá ne fuofua pulusi ia kimui ange ʻi he nusipepa ʻa e Siasí ko e Times and Seasons, ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Kumi ha potufolofola mei he liliu ʻa Siosefa Sāmitá pe ko e Mataʻitofe Mahuʻingá kuó ne fakaloloto hoʻo mahino ki he ongoongolelei ʻa e Fakamoʻuí. Kapau ʻoku ʻikai ke ke lava ʻo fakakaukau ki ha taha, te ke lava ʻo fili mei he lisi ko ʻení. ʻAlu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe hoʻo potufolofolá mo e ʻuhinga naʻá ke fili ai iá.

Konga 4

Ko e hā ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé?

ʻĪmisi
kongokonga ʻo e takainga tohi

Ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko ha tohi folofola ʻokú ne fakamanatu ha konga ʻo e kamataʻanga ʻo e moʻui ʻa e palōfitá ʻi heʻene lea pē ʻaʻaná. ʻOku fakamatala ki heʻene holi ke hoko ko ha “tokotaha muimui ki he māʻoniʻoní” ( ʻĒpalahame 1:2) pea mo ʻene falala ki he ʻEikí, ʻa ia ne fakahaofi fakaofo ia hili hono ʻave ia ʻe heʻene “ngaahi tamaí” ke feilaulau ʻaki ʻe he taulaʻeiki ʻa Feló (vakai, ʻĒpalahame 1:5–7, 30). ʻOku akoʻi foki ʻe he tohi ko ʻení ha ngaahi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e fuakava faka-ʻĒpalahamé, ko e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ko e natula taʻengata ʻo e ngaahi laumālié, tomuʻa fakanofó, ko e Fakataha Alēlea ʻi he Langí mo e taumuʻa ʻo e moʻuí, mo e palani mo hono fakatupu ʻo e māmaní. Kae mahuʻinga tahá, ko ʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí—ki Heʻene maʻongoʻonga ʻi he maama fakalaumālié, ko ʻEne ʻaloʻofá mo Hono mālohi ke fakahaofi e fānau ʻa e ʻOtuá, pea mo Hono fatongia tefito ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
ʻĒpalahame ʻokú ne hanga hake ki he langí

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi tefito ko ʻení e meʻa ʻoku tau ʻiloʻi mo ʻikai ʻiloʻi fekauʻaki mo hono ʻomi ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé.

Ko e Tohi ʻa ʻĒpalahamé mo e Māmani Fakakuongamuʻá

ʻOku mātuʻaki fenāpasi ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé mo e meʻa kuo ʻilo ʻe he kau mataotaó fekauʻaki mo e māmaní ʻi he kuonga muʻá. Naʻe teʻeki maʻu e ngaahi ʻilo ko ʻení pe ʻikai ʻilolahia ʻi he taimi ʻo Siosefa Sāmitá. Hangē ko ʻení, naʻe ʻi ai e fakakaukau he taimi ʻe taha naʻe ʻikai fakahoko ʻe he kakai ʻIsipité ʻa e feilaulau ʻaki e tangatá ʻo hangē ko ia ʻoku fakamatalaʻi ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé (vakai, ʻĒpalahame 1:8–15; “Ko Ha Tatau Moʻoni ʻo e Tā Fakatātā mei he Tohi ʻa ʻĒpalahamé,” Fika 1). Kuo fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi ʻilo fakahisitōlia kimui ní, naʻa nau fakahoko ia pea naʻe fai ia kiate kinautolu naʻa nau fakafepakiʻi e ngaahi tōʻonga fakalotu faka-ʻIsipité, hangē ko ia naʻe fai ki he ngaahi ʻofefine ʻo ʻOnaita ʻoku lau ki ai ʻi he ʻĒpalahame 1:11.

Kuo ʻiloʻi foki ʻe he kau mataotaó naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi feilaulaú ʻi ʻIsipité, ka naʻe kau foki ai mo e ngaahi feituʻu ne tākiekina ʻe ʻIsipité (vakai, ʻĒpalahame 1:1, 5–11). ʻOku lau e tohi ʻa ʻĒpalahamé ki he “potu tokalelei ʻo ʻOlisemí” ʻoku ofi ki he fonua ko ʻUa mo Hālaní (vakai, ʻĒpalahame 1:10). Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe ha taha ʻi he kuonga ʻo Siosefa Sāmitá ʻa e feituʻu mo e hingoa ko ʻení. Ka neongo ia, ko e ngaahi tohi fakakuongamuʻa kuo ʻiloʻi talu mei aí ʻoku lau ai ki ha feituʻu ʻoku ui ko ʻUlisemi, ofi ki Hālani, ʻe ngali fekauʻaki mo e kolo ʻoku lau ki ai ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé. ʻOku lau foki ha ngaahi tohi fakakuongamuʻa ʻe niʻihi ki hono akoʻi ʻe ʻĒpalahame ʻa e kau ʻIsipité ʻo fakaʻaongaʻi e saienisi ʻo e ngaahi fetuʻú (vakai, ʻĒpalahame 3:1–15; “Tā Fakatātā,” Fika 3). ʻOku fakamanatu foki ʻe he ngaahi fakamatala fakakuongamuʻa kehe ʻa e mata meʻa-hā-mai ʻa ʻĒpalahame ki he Fakatupú mo fakamatalaʻi ha fakataha alēlea fakalangi naʻe aleaʻi mo palani ai hono fakatupu ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá (vakai, ʻĒpalahame 3:23–25; 4:26–27). ʻOku fakahaaʻi mai ʻe he ngaahi fenāpasi ko ʻení ʻa hono moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé.

Ki ha fakamatala lahi ange, vakai foki ki he “Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; Daniel C. Peterson, “News from Antiquity,” Ensign, Jan. 1994, 16–21; mo e Kerry Muhlestein, “Egyptian Papyri and the Book of Abraham: A Faithful, Egyptological Point of View,” ʻi he Robert L. Millet, ed., No Weapon Shall Prosper: New Light on Sensitive Issues (2011), rsc.byu.edu.

Ko e Takainga Tohi Faka-ʻIsipite

Hili e pekia ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe faifai pē pea fakatau atu ʻe hono fāmilí e ʻū puha ʻo e kau pekia kuo fakatolongá mo e takainga tohí. Ko e lahi taha ʻo e ʻū takainga tohí ʻoku mahaloʻi naʻe fakaʻauha ʻe he Vela Lahi ʻi Sikākou ʻi he 1871. Ka neongo ia, ʻi he 1967, naʻe fakaʻaliʻali ʻe he Misiume Fakakolo Lahi Fakaʻaati ʻi Niu ʻIoké ki he Siasí ʻa e ʻū kongokonga ʻo e takainga tohi naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá kimuʻá. Naʻe kamata e ʻū kongokonga ko ʻeni naʻe maʻú ʻi ha laui senituli kimuʻa ʻia Kalaisi, kimui ʻaupito ia ʻi he moʻui ʻa ʻĒpalahamé.

Kuo feinga ʻa e kau fakaangá ke fakaʻaongaʻi e ʻaho ʻo e ʻū kongokonga ʻo e takainga tohí ke fakaveiveiuaʻi hono moʻoni ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé. Ka neongo ia, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke ʻaho tatau e ʻū kongokonga ʻo e takainga tohí mo e kuonga ʻo ʻĒpalahamé kae lava ke toki moʻoni e tohi ʻa ʻĒpalahamé. Naʻe faʻa maʻu ʻa e ngaahi lekooti fakakuongamuʻá mei ha ngaahi tatau pe ko ha ngaahi tatau ne hiki mei ha ngaahi tatau. Hangē ko ʻení, ko e ngaahi fakamatala motuʻa taha ʻoku kei tolonga mai ʻi he ʻū tohi ʻi he Tohi Tapú, naʻe tohi hono ʻahó hili ha laui senituli mei he taimi totonu naʻe tohi ai kinautolú (vakai, John Gee, A Guide to the Joseph Smith Papyri [2000], 23–25, scholarsarchive.byu.edu; Kerry Muhlestein, “Egyptian Papyri and the Book of Abraham: Some Questions and Answers,” Religious Educator, vol. 11, no. 1 [2010], 91–108).

ʻOku toe fakaangaʻi foki ʻe ha niʻihi fakafoʻituitui e tohi ʻa ʻĒpalahamé koeʻuhí he ko e liliu fakaonopooni ʻo e ʻū kongokonga takainga tohí, ʻa ia ne kau ai ha ngaahi fakamatala ouau putu fakakuongamuʻa faka-ʻIsipité, ʻoku ʻikai fenāpasi ia mo e fakamatala ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé. Mahalo ʻoku ʻi ai pē ha ngaahi ʻuhinga ʻe lava ke hoko ai ʻení.

ʻOku kau ʻi ha taha ʻo e ʻū kongokonga takainga tohí ha konga ʻo e fakatātā ʻoku hoko ko e Tā Fakatātā 1 ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé. Kuo mahalo ha niʻihi ʻoku pau ne hoko ʻa e fakamatala ʻoku hoko atu ʻi he fakatātā ko ʻení ko e maʻuʻanga tokoni ia naʻe liliu mei ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e tohi ʻa ʻĒpalahamé. Ka neongo ia, ʻoku angamaheni pē ke maʻu e ʻū fakatātā ʻi he ʻū takainga tohi faka-ʻIsipité ke kehekehe ia mei he lea ʻokú ne fakamatalaʻi iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he niʻihi naʻa nau mātā tonú “ha ngaahi lekooti lahi naʻe tohi ʻi he takainga tohi kiliʻi ʻakau,” ʻo kau ai ha “takainga lōloa” pe “ngaahi takainga” tohi kehekehe (vakai, John Gee, An Introduction to the Book of Abraham [2017], 5). ʻOku mahalo naʻe ngāue ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻi he lolotonga ʻa e liliú, mo ha ngaahi konga ʻo e tohi kiliʻi ʻakaú ʻa ia naʻe maumau kimuí. Ko ia ai, ʻoku ʻikai haʻatau ʻilo pe ko e ngaahi vahe fē ʻo e tohi kiliʻi ʻakaú naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa ʻi heʻene liliú.

Kuo fokotuʻu mai ʻe ha niʻihi kehe mahalo ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé, pe ko ha ngaahi konga ʻi ai, naʻe ʻikai ko ha liliu fakahangatonu ia ʻo e ʻū takainga tohi kiliʻi ʻakaú. Fakatatau ki he ngaahi fakakaukau ko ʻení, ʻoku mahalo naʻe iku hono ako ʻe Siosefa ʻa e ngaahi mataʻitohi fakatātaá ke hoko ai ha fakahā fekauʻaki mo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hokó mo e ngaahi akonaki ʻi he moʻui ʻa ʻĒpalahamé, ʻo tatau mo e founga naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ʻa e tohi ʻa Mōsesé lolotonga ʻene ako e Tohi Tapú. Naʻe ʻikai fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí pe ko Siosefa Sāmita ʻa e founga naʻe liliu ai e tohi ʻa ʻĒpalahamé.

Ko Ha Fakamoʻoni mei he ʻOtuá

Ko e tohi ʻa ʻĒpalahamé ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá. Ko e tui ki hono moʻoni ʻo e kanotohi ʻi he tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻoku fakatefito ia ʻi he tuí, ʻo hangē ko e ngaahi folofola kehé. Ko e fakamoʻoni maʻongoʻonga taha ʻoku moʻoní, ko ha fakamoʻoni fakalangi ki hono ngaahi akonakí ʻo fakafou ʻi hono ako ʻi he faʻa lotu mo e fakahā mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, lolotonga ʻene kei ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo pehē: “ʻOku ʻi ai ha tupuʻanga ʻo e moʻoní ʻoku kakato, tonu, mo ʻikai lava ke kākaaʻi. Ko e tupuʻanga ko iá ʻa ʻetau Tamai Hēvani poto taʻefakangatangata mo tokaimaʻanangá” (“What Is Truth?” [Brigham Young University devotional, Jan. 13, 2013], 5, speeches.byu.edu).