‘Inisititiuti
Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Tokāteline ʻo e Fakahaá


“Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Tokāteline ʻo e Fakahaá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 4 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Tokāteline ʻo e Fakahaá

ʻĪmisi
finemui ʻoku fai ʻene lotu

Fakalaulauloto ki he fakaafe fakaepalōfita ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. … ʻOku ou kole atu kiate kimoutolu ke fakatupulaki hoʻomou malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahaá.” (“Fakahā Maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 96).

ʻI hoʻo ako e naunau ko ʻení, fekumi ki ha ngaahi moʻoni ʻe lava ke tokoni atu ke fakalahi ho ivi fakalaumālie ke maʻu mo ʻiloʻi ʻa e fakahaá.

Konga 1

Te u ʻiloʻi fēfē ʻa e taimi ʻoku folofola mai ai ʻa e ʻOtuá kiate aú?

ʻĪmisi
tā valivali ʻo ʻŌliva Kautele

ʻI he faʻahitaʻu momoko ʻo e 1828–29, naʻe fanongo ai ha faiako taʻu 22 ko ʻŌliva Kautele fekauʻaki mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e ʻū lauʻi peleti koulá ʻi haʻane nofo mo e ongomātuʻa ʻa Siosefá ʻi Palemaila, Niu ʻIoke. Hili ʻene lotu fakataautaha ke ʻiloʻi pe naʻe moʻoni e meʻa kuó ne fanongo aí, naʻe ongoʻi ʻe ʻŌliva ha fakapapau mālohi ʻo e nongá. Naʻá ne fononga ki Hāmoni, Penisilivēnia ʻo feʻiloaki ai mo e Palōfitá. ʻI heʻene fakapapauʻi naʻe moʻoni e pōpoaki naʻe vahevahe ʻe Siosefa fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, naʻe hoko ai ʻa ʻŌliva ko e tangata tohi ʻa Siosefa ʻi hono liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai fuoloa mei he kamata ke tokoni ʻa ʻŌliva ki he liliú, kuo maʻu ʻe he Palōfitá e ngaahi fakahā naʻe ʻomi ai e fakahinohino kia ʻŌliva mo tokoni ki heʻene holi ke tokoni ʻi he liliu leá. ʻOku tokoni e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva ʻoku maʻu ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–15, 22–23 ke mahino lelei ange kiate kitautolu e ngaahi founga te Ne ala folofola mai ai kiate kitautolú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:14–15, 22–23.

ʻI he taimi naʻe maʻu ai ʻe Siosefa e fakahā ko ʻení, “naʻe ofo ʻa ʻŌliva. Naʻá ne fakamatala leva kia Siosefa ʻo fekauʻaki mo ʻene lotu liló pea mo e fakamoʻoni fakalangi naʻá ne maʻú. He ʻikai malava ke ʻilo ia ʻe ha taha tukukehe pē ʻa e ʻOtuá” Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, vol. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 67).

ʻI he holi ʻa ʻŌliva ke ne liliu ha konga ʻo e ʻū lauʻi peletí, naʻe akoʻi lahi ia ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo hono maʻu ʻo e fakahaá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 8:2–4. Mahalo te ke fie fakaʻilongaʻi e ngaahi veesi ko ʻení ʻi hoʻo folofolá.

ʻI ha lea ʻa ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá kau ki he founga ʻoku folofola mai ai e ʻEikí ki hotau ʻatamaí mo e lotó fakatouʻosi ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, naʻá ne fakamatalaʻi ai ha founga ʻe taha ʻe lava ke hoko ai ʻeni:

Ko ha fetuʻutaki ki he lotó ko ha ongo ia ʻoku kiʻi fakalukufua ange. ʻOku faʻa kamata ʻa e ʻEikí ʻaki hano ʻomi e ngaahi ongó. ʻI he taimi ʻoku fakatokangaʻi ai honau mahuʻingá pea talangofua ki aí, ʻoku malava lahi ange ʻe ha taha ke ne maʻu ha fakahinohino fakaiikiki lahi ange ki he ʻatamaí. (Richard G. Scott, “Helping Others to Be Spiritually Led” [fakahinohino ki he kau faiako fakalotu CES, ʻAokosi. 11, 1998, 4], ChurchofJesusChrist.org)

Kuo toe akoʻi foki ʻe ʻEletā Kuleki C. Kulisiteniseni ʻo e Kau Fitungofulú ʻo pehē:

Kuo tau aʻusia kotoa pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, neongo ne ʻikai ke tau faʻa lava ʻo fakatokangaʻi. ʻI he hū mai ʻa e ngaahi ueʻí ki hotau ʻatamaí, ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoni ia ʻi he ngaahi ongo fakalaumālie ʻoku hū ki hotau lotó. (Craig C. Christensen, “Ko ha Meʻafoaki Taʻe-mafakamatalaʻi mei he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2012, 14)

Mahalo te ke faʻa fifili he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku haʻu moʻoni nai ha foʻi fakakaukau pe ongo mei he ʻOtuá.  

Konga 2

Ko e hā te u lava ʻo fai ke fakaafeʻi e laumālie ʻo e fakahaá ki heʻeku moʻuí?

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne ako e folofolá

Mahalo te ke ongoʻi loto-foʻi he taimi ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke hoko mai ai ʻa e fakahaá. ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻení, mahalo te ke fie fakakaukau ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ʻi he taimi naʻá ne ongoʻi loto-foʻi ai ʻi he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ʻa e fakahā naʻe fie maʻu ke liliu ʻaki e ʻū lauʻi peletí (vakai, Kau Māʻoniʻoni, 1:67–69).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e founga naʻe akoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:7–8.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautelé:

Te tau toki maʻu e ueʻi ʻa e Laumālié hili ʻetau fai e meʻa kotoa te tau lavá, ʻi heʻetau tuʻu ʻo ngāue he laʻaá kae ʻikai nofo noaʻia he malumalú ʻo lotu ke maʻu ha fakahinohino ki he fuofua meʻa ke faí. …

Ko ia tau fai e meʻa kotoa te tau lavá. Pea tau tatali leva ki he ʻEikí ki Heʻene fakahaá. ʻOku ʻi ai pē ʻEne taimi ki hono fakahoko e ngaahi meʻá.

… Ko hono akoʻi ʻaki e Laumālié ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ʻoku taʻe ngāueʻi. ʻOku ʻikai ke faʻa hoko mai e fetuʻutaki ia ʻa e ʻEikí kae ʻoua ke tau akoʻi ia ʻi hotau ʻatamaí. Pea te tau maʻu leva ha fakapapauʻi. (Dallin H. Oaks, “In His Own Time, in His Own Way,” Ensign, Aug. 2013, 24, 26)

Naʻa mo e taimi kuó ke teuteuʻi ai koe ke maʻu e fakahaá ʻi hoʻo moʻui tāú mo e ngaahi ngāue faivelengá, mahalo he ʻikai hoko mai e tali ʻa e ʻEikí he taimi pē ko iá.

Naʻe faleʻi ʻe ʻEletā Sikoti ʻo pehē:

Ko e hā e meʻa te ke fai kapau naʻá ke ʻosi teuteu fakalelei, ʻosi lotu fakamaatoato, tatali ʻi ha taimi feʻunga ki ha tali kae ʻikai pē ke ke ongoʻi ha tali? Mahalo ʻe fie maʻu ke ke fakamālō heʻene hokó, he ko ha fakamoʻoni ia ʻo ʻEne falalá. ʻI he taimi ʻokú ke moʻui taau ai pea fenāpasi hoʻo filí mo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí pea ʻoku fie maʻu ke ke fai leva hoʻo filí, fai ia ʻaki ʻa e loto-falala. … Ko e taimi ʻokú ke moʻui māʻoniʻoni ai mo ngāue ʻi he loto-falalá, he ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke fuoloa taʻe te Ne ʻoatu ha fakatokanga ke ke ongoʻi kuó ke fai ha fili ʻoku hala. (Richard G. Scott, “Using the Supernal Gift of Prayer,” Ensign pe Liahona, Mē 2007, 10)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lea mapunopuna

Fakalaulauloto mo Aleaʻi ʻi hoʻo Teuteu ki he Kalasí

ʻOkú ke pehē ko e hā ʻoku ʻamanaki mai ai e ʻEikí ke ke ako ha meʻa ʻi ho ʻatamaí ko ha konga ʻo e fekumi ki he fakahaá?

Kapau ʻe lava, kole ki ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí ke ne vahevahe mo koe e meʻa kuó ne fai ke fakaafeʻi e fakahaá. Mahalo te ke fie fehuʻi ki he tokotaha ko iá e founga kuo hoko mai ai e fakahaá kiate ia ʻi he kuohilí, ʻi heʻene fakahoko e ngaahi fili lalahí. ʻAlu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ha niʻihi ʻo e meʻa kuó ke akó.

Konga 3

ʻOku faʻa hoko fēfē mai ʻa e fakahaá?

Ako ʻa e lea ʻa ʻEletā Petinā ʻi laló:

ʻOku ʻi ai e ngaahi fakahā ʻoku maʻu he taimi pē ko iá pea fuʻu ʻilonga lelei; pea niʻihi ʻoku māmālie mo fakalongolongo pē hono fakatokangaʻí. …

ʻOku hangē tofu pē hono maʻu vave, kakato mo fakaʻangataha ha pōpoaki mei he ʻOtuá, ko ha maama ʻoku fakaulo ʻi ha loki ʻoku fakapoʻulí. Kuo aʻusia ʻe hatau tokolahi e sīpinga fakahā ko ʻení ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e tali ki ha lotu fakamātoato pe fakafou mai ai e fakahinohino pe maluʻi ʻoku fie maʻú, ʻo fakatatau ki he taimi mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. … Neongo iá, ko e sīpinga fakahā ko ʻení ʻoku hāhāmolofia ia ʻo ʻikai ke hoko maʻu pē.

Ko e ulo māmālie mai ko ia ʻa e laʻaá ʻi heʻene hopo haké, ʻoku hangē ia ko hano maʻu ha pōpoaki mei he ʻOtuá ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea, ʻa e akonaki ki he akonaki” (2 Nīfai 28:30). Ka ko e taimi lahi ʻoku ʻomi fakakongokonga e fakahaá ʻo fakatatau ki heʻetau fakaʻamú, moʻui tāú, mo e mateuteú. … ʻOku hoko e fakahā ko ʻení ko ha meʻa angamaheni kae ʻikai hāhāmolofia. …

ʻOku tokoni mai ha meʻa angamaheni ʻe taha kiate kitautolu kau ki he māmá ke tau ako ai ha moʻoni ʻoku toe fakalahi mai kau ki he sīpinga fakahā ʻo e “ʻotu lea ki he ʻotu leá, ʻa e akonaki ki he akonakí.” ʻOku ʻi ai e ngaahi taimi ʻoku hopo hake e laʻaá ʻi ha pongipongi ʻoku ʻaoʻaofia pe kakapu. Koeʻuhí ko e tuʻunga fakapōpōʻulí, ʻoku faingataʻa ange leva ke tau sio ki he māmá, pea faingataʻa ke fakapapauʻi e taimi totonu ʻe mavahe hake ai e laʻaá ʻi he tafaʻaki langí. Ka ʻi ha faʻahinga pongipongi pehē ʻoku tau maʻu pē ʻe kitautolu ha maama feʻunga ʻo ʻiloʻi ko e ʻaho foʻou ia pea fakahoko leva ʻetau ngaahi ngāué.

ʻI he founga tatau pē, ʻoku tuʻo lahi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau maʻu ha fakahā kae ʻikai ʻilo e founga ke fakatokangaʻi ai he taimi pē ko iá ʻa e founga mo e taimi ʻoku tau maʻu ai e fakahaá. (David A. Bednar, “Ko e Laumālie ʻo e Fakahaá,,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 87–90)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Fakalaulauloto pea Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he ngaahi taimi naʻá ke maʻu ai ha fakahinohino mo ha fakahā. Fakakaukau ki he meʻa kuó ke ako mei hoʻo aʻusia pē ʻaʻau ʻi hono maʻu e fakahaá kae pehē ki hoʻo ako fakataautaha he ʻaho ní. Hili iá peá ke fakaʻaongaʻi ha ngaahi miniti siʻi ke tohi ʻi ha tohinoa pe meʻa ʻoku fakaʻatā atu ʻi laló, ʻa e founga ʻe lava ke tākiekina ai ʻe he ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení hoʻo fekumi ki ha tali ki hoʻo ngaahi fehuʻi lolotongá.