‘Inisititiuti
Lēsoni 10 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Muimui ki he Kau Palōfita Moʻui ʻa e ʻEikí


“Lēsoni 10 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Muimui ki he Kau Palōfita Moʻui ʻa e ʻEikí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 10 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 10 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Muimui ki he Kau Palōfita Moʻui ʻa e ʻEikí

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻoku lulululu mo ha toʻu tupu

Fakakaukau pe naʻe mei kehe fēfē nai hoʻo moʻuí ka ne taʻeʻoua ʻa e tākiekina mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí. ʻI hoʻo akó, fakakaukau ki he founga ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he muimui ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí e ngaahi fakahinohino mo e tāpuaki lahi ange ki hoʻo moʻuí.

Konga 1

ʻE tāpuekina fēfē ʻeku moʻuí ʻi heʻeku fili ke muimui ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí?

ʻI he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí “ʻe ui [ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá] ko ha tangata kikite, ko ha tangata liliu lea, ko ha palōfita, ko ha ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi, ko ha kaumātuʻa ʻo e Siasí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:1).

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita ʻoku tuʻu ʻi muʻa ʻi ha haʻofanga

Hili iá, ne ʻoange ʻe he ʻEikí ha fekau ki he Kāingalotú kau ki he muimui ki Heʻene palōfitá mo fakamatalaʻi e ngaahi tāpuaki ʻe hoko mai kapau te nau fai iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:4–6.

ʻI he taʻu hono hokó, naʻe toe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí e fehokotaki ʻi Hono leʻó mo e leʻo ʻo ʻEne kau palōfitá. ʻI ha fakahā ʻe taha naʻe hoko ko e talateu ki he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú, ʻa ia ʻe hoko kimui ange ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, naʻe toe akoʻi ai ʻe he ʻEikí “neongo ʻe mole atu ʻa e ngaahi langí mo e māmaní, ka ʻe ʻikai mole atu ʻa ʻeku leá, ka ʻe fakamoʻoniʻi hono kotoa, neongo pē ko e fai ia ʻi hoku leʻo pē ʻoʻokú pe ʻi he leʻo ʻo ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻoku tatau ai pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:38).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā ʻUlise Soālesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

Ko hono maʻu ʻo e kau palōfitá, ko ha fakaʻilonga ia ʻo e ʻofa ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú. ʻOku nau fakahā ki honau kakaí e ngaahi talaʻofa mo e natula totonu ʻo e ʻOtuá pea mo Sīsū Kalaisí. …

ʻOku fakafiefia ange ʻetau moʻuí mo siʻi e palopalemá ʻi heʻetau muimui [ki he kau palōfita ʻa e ʻEikí], ʻoku faingofua ange ke fuesia hotau ngaahi faingataʻaʻiá mo e palopalemá, pea ʻoku tau fokotuʻu ha teunga tau fakalaumālie ke ne maluʻi kitautolu mei he ngaahi ʻohofi ʻa e filí ʻi hotau kuongá. (Ulisses Soares, “ ʻOku Lea ʻa e Kau Palōfitá ʻi he Mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 99)

ʻĪmisi
taha lahi kei talavou ʻokú ne ako ha lea konifelenisi
ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi akonaki mo e faleʻi ʻa e kau palōfitá?

Konga 2

Ko e hā ha founga te u lava ai ʻo tali e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he “kātaki mo e tui” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 21:5)?

Mahalo ʻe faingataʻa kiate koe he taimi ʻe niʻihi ke tali pea muimui ki he faleʻi mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí. ʻE ala hoko ʻeni ʻi he taimi ʻoku ʻikai mahino kakato ai kiate koe e ʻuhinga ʻo ʻenau ngaahi leá. Pe ʻe lava ke fepaki ʻenau ngaahi akonakí mo e ngaahi fakakaukau manakoá mo e tōʻonga ʻa e sosaietí pe ko hoʻo ngaahi fakakaukau fakataautahá mo e tukufakahoko fakafāmilí.

Naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e akonaki mo e talaʻofa ko ʻení:

ʻOua naʻá ke ofo kapau he ʻikai ʻuluaki fenāpasi kakato hoʻo ngaahi vakai fakataautahá mo e ngaahi akonaki e palōfita ʻa e ʻEikí. Ko ha ngaahi faingamālie ʻeni ʻo e ako, mo e loto-fakatōkilalo, ʻi he taimi ʻoku tau lotu aí. ʻOku tau ʻaʻeva atu ʻi he tui, ʻo falala ki he ʻOtuá, mo tui te tau maʻu ha mahino fakalaumālie lahi ange mei heʻetau Tamai Hēvaní. …

… Kuó u ʻilo ʻi heʻeku ako ʻi he faʻa lotu e ngaahi lea ʻa e palōfita ʻo e ʻOtuá mo fakafenāpasi fakalelei hoku lotó ki heʻene ngaahi akonakí, ʻoku tupulaki maʻu ai pē ʻeku tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Kapau te tau fili ke tuku ʻa e faleʻi ko ʻení ki he tafaʻakí mo pehē ʻoku tau ʻilo lahi ange, ʻe faingataʻa ke tau tui pea ʻe veiveiua leva ʻetau fakakaukau taʻengatá. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo kei tukupā ko ia ke muimui ki he palōfitá, ʻe tupulaki hoʻo tui ki he Fakamoʻuí. (Neil L. Andersen, “Ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Mē 2018, 26–27)

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Kalo F. Makongikī, ʻa ia naʻe hoko ko ha tokoni ʻuluaki ʻi he Kau Palesitenisī Lahi ʻo e Kau Finemuí ʻo pehē:

ʻI heʻetau fakafanongo, poupouʻi, mo taukaveʻi e lea fakapalōfitá, ʻoku tau fakamoʻoni ai ʻoku tau tui ke tali ʻi he loto fakatōkilalo ʻa e finangalo, poto, mo e taimi ʻa e ʻEikí.

ʻOku tau fakafanongo ki he lea fakapalōfitá neongo ʻene ngali taʻe ʻuhinga, faingataʻa, mo taʻe fakafiemālié. Fakatatau ki he ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e māmaní, ʻe malava ke ʻikai ongoongoa, hala fakapolitikale, pe taʻe tali fakasōsiale ʻa e muimui ia ki he palōfitá. Ka ʻoku tonu maʻu pē ʻa e muimui ʻi he palōfitá. …

ʻI heʻetau talangofua ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, ʻoku tau langa ai hotau ʻapí mo ʻetau moʻuí ʻi ha fakavaʻe pau taʻengata, “ʻi he maka ʻo hotau Huhuʻí, ʻa ia ko Kalaisi, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá” [Hilamani 5:12]. Carol F. McConkie, “Moʻui ʻo Fakatatau mo e Lea ʻa e Kau Palōfitá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 77, 79)

ʻĪmisi
ko e Kau Palesitenī ʻUluakí

ʻE lava ke tokoni e sīpinga ko ʻeni mei he hisitōlia ʻo e Siasí ke fakatātaaʻi hono ʻuhinga ke maʻu e ngaahi lea ʻa e kau palōfita moʻui ʻa e ʻEikí ʻi he kātaki mo e tuí. ʻI ha lea ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ki he ngaahi vīsone ki he ngaahi puleʻanga ʻo e nāunaú, ʻa ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76 (vakai foki, “Ko e Mata Meʻa-Hā-Maí (T&F 76),” ChurchofJesusChrist.org), naʻá ne pehē ai:

ʻI hono fakahā ʻe he ʻOtuá kia Siosefa Sāmita mo Sitenei Likitoni kuo teuteu ha feituʻu maʻá e kakai kotoa pē ʻo fakatatau mo e maama naʻa nau maʻú pea mo ʻenau siʻaki ʻa e koví, kae fai ʻa e leleí, ko ha ʻahiʻahi lahi ia ki ha tokolahi, pea naʻe hē ha tokolahi mei he moʻoní koeʻuhí ko e ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai taʻe lotú mo e fānau valevalé ki he tautea taʻengatá, ka ne teuteu ke fai hono fakamoʻui ʻo e tokotaha kotoa pē ʻi hono taimi pē ʻoʻona, peá ne tāpuakiʻi ʻa e kakai anga-tonu mo angamaʻá, ʻo tatau ai pē pe naʻa nau kau ki ha faʻahinga siasi pe ʻikai. Ko ha tokāteline foʻou ʻeni ki he toʻu tangata ko ʻení, pea ʻoku faingataʻa ki ha tokolahi ke nau tali ia. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 338–39)

Naʻe ʻuluaki faingataʻa pē kia Pilikihami ʻIongi tonu ke ne tomuʻa tali e tokāteline ko ʻení. Naʻá ne pehē: “Naʻe pehē ʻeku ngaahi talatupuʻá, pea ʻi he taimi ne ʻuluaki hoko fakahangatonu mai ai e Meʻa-Hā-Maí kiate aú, naʻe fehangahangai tonu ia mo e meʻa ne u ako kimuʻá. Naʻá ku pehē, Tatali angé. Naʻe ʻikai ke u fakafisingaʻi ia; ka naʻe ʻikai lava ke mahino ia kiate au. … Naʻe [pau] ke u fakakaukau mo lotu, ke lau pea fakakaukauloto, kae ʻoua kuó u ʻiloʻi mo mahino kakato ia kiate au” (ʻi he Journal of Discourses, 6:281).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, aleaʻi

Aleaʻi mo e Niʻihi Kehé pea Teuteu ke Vahevahe ʻi he Kalasí

Fakakaukau ke ke vahevahe mo ha mēmipa ʻo e fāmilí pe ko ha kaungāmeʻa e meʻa kuó ke ako fekauʻaki mo e muimui ki he palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he kātaki mo e tuí. Hili iá pea fehuʻi ange, “Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke ke muimui ki he palōfita ʻa e ʻEikí ʻi he faʻa kātaki mo e tuí?” ʻAlu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe e meʻa kuó ke akó.

Konga 3

Ko e hā e fatongia ʻo e kau palōfitá ʻi hono akoʻi e tokāteline moʻoní?

ʻI he kamataʻanga pē ʻo e hisitōlia ʻo e Siasí, naʻe fekumi ʻa Siosefa Sāmita ki he tokoni ʻa e ʻEikí ʻo kau ki he kāingalotu ʻo e Siasí kuo kākaaʻi ʻe he tokāteline halá.

[Hili ha lau māhina mei hono fokotuʻu ʻo e Siasí naʻe] ʻiloʻi ai [ʻe Siosefa Sāmita] kuo feinga ʻa Hailame Peisi, ko ha taha ʻo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valu [ʻo e Tohi ʻa Molomoná] pea mo ha akonaki ʻi he Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné, ke ne maʻu ha ngaahi fakahā maʻá e siasí ʻo fakafou ʻi ha meʻa naʻá ne pehē ko ha foʻi maka kikite. Naʻe tokolahi ha Kāingalotu … ne nau tui ko e ngaahi fakahā ko iá mei he ʻOtuá.

Naʻe ʻilo ʻe Siosefa ko ha faingataʻa ʻeni naʻá ne fekuki mo ia. Naʻe faʻifaʻitaki e ngaahi fakahā ʻa Hailamé ki he fakalea ʻo e folofolá. Ne nau lea ʻo kau ki hono fokotuʻu ʻo Saioné pea mo hono fokotuʻu ʻo e siasí, ka naʻe fepaki ia ʻi ha ngaahi taimi mo e Fuakava Foʻoú pea mo e ngaahi moʻoni kuo fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻia Siosefá.

Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa e meʻa ke faí, naʻá ne ʻā ai ʻo lotu ʻi ha pō ʻe taha, ʻo tautapa ki ha fakahinohino. (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 106)

Naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28 ko ha tali ki he lotu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻa ia ne fakamahino ai e fatongia makehe ʻo Siosefa ko e Palōfita ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:2, 7.

Naʻe toe folofola foki ʻe he ʻEikí ko e ngaahi meʻa naʻe tohi ʻe Hailame Peisí naʻe ʻikai ʻo e ʻOtuá ia (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:11). Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei hono ʻomi ʻo e fakahā ko ʻení, “naʻe fakasītuʻaʻi ai ʻe he Kāingalotú e ngaahi fakahā ʻa Hailamé pea nau hikinimaʻi ai ʻi he lototaha ko Siosefa pē ʻa e tokotaha ʻe lava ke ne maʻu ha fakahā maʻá e siasí” (Kau Māʻoniʻoni, 1: 98).

Koeʻuhí ko hono maʻu ʻe he kau palōfita moʻuí e ngaahi kī ki he maʻu fakahā ʻi he Siasí, ʻoku nau maʻu foki e fatongia ke akoʻi mo fakamahinoʻi e tokāteliné ki he kau mēmipa ʻo e Siasí. Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni

ʻI he Siasí he ʻahó ni, ʻo tatau pē mo e kuonga muʻá, ko hono fokotuʻu ko ia e tokāteline ʻo Kalaisí pe fakatonutonu ha ngaahi hehema fakatokāteline, ko ha meʻa ia ʻoku fai mai ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā fakalangi kiate kinautolu ʻokú Ne fakakoloaʻi ʻaki ʻa e mafai fakaeʻaposetoló. …

ʻOku nau maʻu ʻa e totonu, mālohi, pea mo e mafai ke fakahā ʻa e fakakaukau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá ki Hono kakaí, ʻi he malumalu ʻo e mālohi mo e mafai fakalūkufua ʻo e Palesiteni ʻo e Siasí. …

ʻOku fakahaaʻi fēfē ʻe he Fakamoʻuí Hono finangaló mo e tokāteliné ki he kau palōfitá, kau tangata kikité, mo e kau tangata maʻu fakahaá? Te Ne lava ke fakahoko ia ʻi ha talafekau pe ʻe Ia tonu pē. Te Ne lava ʻo folofola ʻaki Hono leʻo pē ʻOʻoná pe ʻi he leʻo ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní … (vakai, 1 Nīfai 17:45; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 9:8). ʻE lava ke Ne fetuʻutaki fakataautaha ki Heʻene kau tamaioʻeikí pe ʻi ha fakataha alēlea (vakai, 3 Nīfai 27:1–8). …

… ʻOku totonu ke manatuʻi ʻoku ʻikai fie maʻu ke hoko e lea kotoa pē ia ʻoku fai ʻe ha taki faka-Siasi, ʻo tatau pē kuo hilí pe lolotongá, ko ha tokāteline. ʻOku angamaheni ʻaki pē ʻi he Siasí ʻa e mahino ko ia ka lea ha taki ʻi ha meʻa ʻoku hoko, ʻokú ne faʻa fakafofongaʻi pē ʻe ia ha fakakaukau fakafoʻituitui naʻe fakakaukauʻi fakalelei, ka naʻe ʻikai ʻuhinga ia ko ha meʻa pau pe haʻisia fakakātoa ki ai ʻa e Siasí. (D. Todd Christofferson, “Ko e Tokāteline ʻo Kalaisí,” Ensign pe Liahona, Mē 2012, 86–88)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ko e tokāteline moʻoní ʻoku toutou akoʻi ʻe he kakai fili ʻa e ʻEikí, ʻa e kau palōfita moʻuí:

ʻOku fehuʻia ʻe ha niʻihi tokosiʻi ʻenau tuí ʻi haʻanau maʻu ha fakamatala fuoloa ʻa ha taki ʻo e Siasí ʻoku fehangahangai [taʻefenāpasi] mo ʻetau tokāteliné. ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻokú ne puleʻi e tokāteline ʻa e Siasí. ʻOku akoʻi e tokāteliné ʻe he kau mēmipa kotoa ʻe toko 15 ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku ʻikai fufuuʻi ia ʻi ha palakalafi fakapulipuli ʻi ha lea pē ʻe taha. ʻOku toutou akoʻi e ngaahi tokāteline moʻoní ʻe ha niʻihi tokolahi. ʻOku ʻikai faingataʻa ke ʻilo ʻetau tokāteliné. (Neil L. Andersen, “ ʻAhiʻahiʻi ʻo Hoʻomou Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2012, 41)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuo hoko mai ki hoʻo moʻuí ʻi hoʻo muimui ki he ngaahi akonaki mo e faleʻi ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí ʻi hotau kuongá ni?