‘Inisititiuti
Lēsoni 19 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá


“Lēsoni 19 Naunau ʻa e Faiakó: Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 19 Naunau ʻa e Faiakó,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 19 Naunau ʻa e Faiakó

Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá

Kuo akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e taha ʻo e ngaahi fatongia maʻongoʻonga taha kuo foaki ʻe he ʻOtuá ki he Kau Māʻonioni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ko e tokoni ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá (vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 550). ʻOku fakataumuʻa e lēsoni ko ʻení ke tokoniʻi e kau akó ke mahino pea ke nau vahevahe e ʻuhinga ʻoku hoko ai hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá pea ke fakatupulaki ʻenau holi ke kau kakato ange ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí e tokāteline ʻo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

Fakaʻaliʻali e fakatātā ʻoku ʻoatú pea fakamatalaʻi ange ʻoku hā ai ʻa ʻAlavini Sāmita ʻokú ne fua hono tehina ko Siosefá, hili hono tafa ʻo e vaʻe ʻo Siosefá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakamanatu mei heʻenau teuteu ki he kalasí e meʻa ʻoku nau ʻiloʻi fekauʻaki mo e ngaahi ongo ʻa Siosefa ki hono tokoua ko ʻAlaviní mo e meʻa naʻe hoko kia ʻAlaviní.

ʻĪmisi
ʻAlavini Sāmita ʻokú ne fua ʻa Siosefa Sāmita ‘i heʻene kei siʻí
  • Ko e hā naʻe fokotuʻu ange ʻe ha faifekau Pelesipitiliane ki he fāmili Sāmitá ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo ʻAlaviní?

  • Naʻá ke mei ongoʻi fēfē nai kapau naʻá ke fanongo ki he ngaahi lea ko ʻení ko ha taha koe ʻo e fāmili ʻo Siosefá?

Fakamanatu ange ki he kau akó ko e ngaahi lea ʻa e faifekaú ko ha ʻata ia ʻo e tui ko e papitaisó ʻoku fie maʻu ia ki he fakamoʻuí (vakai, Sione 3:5) ʻo hangē ko hono akoʻi ʻi he Fuakava Foʻoú. Kole ki he kau akó ke nau toe vakaiʻi e mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmita ki he puleʻanga fakasilesitialé ʻi he 1836 hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1, 5–8, ʻo fekumi pe ko e hā naʻe ako ʻe Siosefa Sāmita fekauʻaki mo hono tokoua ko ʻAlaviní. Fakaafeʻi e kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e palani ʻo e fakamoʻuí ʻoku tokoni e fakahā ko ʻení ke fakafoki mai pe fakamahinó? Ko e hā ha ngaahi fakakaukau mo ha ongo ʻokú ke fakakaukau naʻe mei maʻu ʻe Siosefa ʻi heʻene ʻilo e ngaahi moʻoni ko ʻení?

Fakamatalaʻi ange ne hili ha taʻu ʻe fā mo e konga mei heʻene mamata ki he meʻa-hā-mai ʻo ʻAlavini ʻi he puleʻanga fakasilesitialé, naʻe akoʻi ʻe Siosefa Sāmita e Kāingalotu ʻi Nāvuú fekauʻaki mo e founga ʻe lava ke fakahaofi ai ha taha hangē ko ʻAlaviní, ʻa ia kuo teʻeki ai papitaiso ʻi he moʻuí ni, ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakafeʻiloaki ʻe he Palōfitá e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e pekiá lolotonga hano malangaʻi ʻo ha meʻafakaʻeiki ʻi he ʻaho 15 ʻo ʻAokosi ʻo e 1840 (vakai, Ngaahi Tefito ʻi he Hisitōlia ʻo e Siasí, “Papitaiso maʻá e Pekiá,” ChurchofJesusChrist.org).

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau tauhoa pe ʻi ha kulupu tokosiʻi e konga ʻo e tohi ʻa Vilate Kimipoló ʻoku maʻu ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú. Hili iá pea fakaʻaliʻali e ngaahi fehuʻi ko ʻení (ʻa ia ʻoku maʻu foki ʻi he konga 1 ʻo e naunau teuteú), pea fakaafeʻi kinautolu ke nau aleaʻi ia:

  • Ko e hā ʻokú ke pehē ʻokú ne ʻai e huhuʻi ʻo e kau pekiá ke hoko “ko ha tokāteline nāunauʻiá”?

  • Ko e hā ʻe lava ke akoʻi ʻe he tokāteline ko ʻení ki ha taha fekauʻaki mo e ʻulungaanga mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi e ngaahi akonaki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi hono lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 128:15. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo fekumi ki he ʻuhinga ʻoku mātuʻaki mahuʻinga ai kiate kitautolu ke kau atu ki he ngāue ke huhuʻi e kau pekiá.

  • Fakatatau ki he veesi ko ʻení, ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke tau fakahoko e ngaahi ouau faifakamoʻui maʻá e kau pekiá? (ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi ʻo kau ai ʻeni: Ka ne taʻeʻoua e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí, he ʻikai lava heʻetau ngaahi kui kuo nau pekia taʻe maʻu e ongoongoleleí ʻo fakalakalaka ki he hakeakiʻí. ʻOku mahuʻinga hono fakamoʻui ʻo ʻetau ngaahi kui kuo pekiá ki hono fakamoʻui kitautolú.)

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ke pehē ʻoku “fie maʻu pea mahuʻinga” ai hono fakamoʻui ʻo ʻetau ngaahi kuí ki hono fakamoʻui ʻo kitautolú?

Fakaʻaliʻali e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní ko ha konga ʻo hoʻomou fealeaʻakí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ia:

Neongo ʻoku maʻu ʻe he ngāue fakatemipalé mo e hisitōlia fakafāmilí ʻa e mālohi ke faitāpuekina ʻa kinautolu ʻi he maama ʻo e ngaahi laumālié, ka ʻokú ne maʻu ʻa e mālohi tatau pē ke faitāpuekina ʻa e kakai moʻuí. ʻOku ʻi ai hono ivi tākiekina ke fakamaʻa ʻa kinautolu ʻoku ngāue ki aí. ʻOku nau tokoni ke hakeakiʻi honau ngaahi fāmilí.

ʻOku hakeakiʻi kitautolu ʻi he taimi ʻoku tau nofo fakataha ai mo hotau ngaahi kāingá ʻi he ʻao ʻo e ʻOtua Māfimafí. (Russell M. Nelson, “Ngaahi Toʻu Tangata Fehokotaki ʻi he ʻOfá,” Ensign pe Liahona, Mē 2010, 93–94; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí).

ʻOku mamata ʻa Siosefa F. Sāmita ki ha meʻa-hā-mai ʻo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.

Fakamatalaʻi ange ne aʻu pē ki he hili ʻa e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe kei hokohoko atu pē hono fakahā ʻe he ʻEikí e ngaahi moʻoní ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12) fekauʻaki mo ʻEne palani ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1918 ha meʻa-hā-mai ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá.

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia ʻa Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo e ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi he māmaní naʻe taimi lelei ai e meʻa-hā-mai ko ʻení? (Poupouʻi e kau akó ke nau fakaʻaongaʻi e meʻa naʻa nau ako mei he konga 2 ʻo e naunau teuteú.)

Fakamanatu ange ki he kau akó ne lolotonga e fakalaulauloto ʻa Palesiteni Sāmita ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo hono lau ʻo e fakamatala ʻa e ʻAposetolo ko Pitá kau ki he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻuí ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié, naʻá ne maʻu ai e meʻa-hā-mai ko ʻení (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:1–11). Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:28–34, 57, ʻo fekumi pe ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí lolotonga ʻEne ʻaʻahi nounou ki he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié pea mo hono olá.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē kitautolu ʻe he ngaahi moʻoni ʻi he potufolofola ko ʻení ke mahino lelei ange e palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻa ʻEne fānaú?

Fakahinohino ange e kupuʻi lea “papitaiso fakafofonga” (veesi 33). Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga e fakafofongá ki haʻate ngāue ko hano fetongi ʻo ha taha kehe.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoní ʻoku maʻu ʻi he konga 3 ʻo e naunau teuteú. Kole ki he kalasí ke fekumi ki he meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Kulisitofasoni fekauʻaki mo e ngāue fakafofonga ʻo e fakamoʻuí ʻoku tau fakahoko maʻá e kau mēmipa ʻo hotau fāmili kuo pekiá ʻi he temipalé.

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi akonaki ʻa ʻEletā Kulisitofasoní? (ʻE lava ke maʻu ʻe he kau akó ha moʻoni faitatau mo ʻení: ʻOku tau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí ʻi heʻetau kau atu ki he ngāue ke tokoni ki hono huhuʻi ʻo e kau mēmipa kuo pekia ʻi hotau fāmilí.)

  • ʻOku hoko fēfē ʻa e kau atu ki he ngāue ʻo hono huhuʻi hotau kau pekiá ko ha fakahaaʻi ia ʻo ʻetau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tokoni ai e kau atu ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ke tau hoko ʻo hangē ange ko e Fakamoʻuí?

ʻOku talaʻofa ʻe he kau palōfita ʻa e ʻEikí ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga maʻanautolu ʻoku nau tokoni ke huhuʻi e kau pekiá.

Tohi e tefitoʻi moʻoni taʻekakato ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻeku kau atu ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé …

Fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi tāpuaki ʻo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipale kuo talaʻofa maí, ʻa ia naʻe lau ki ai ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani ʻi heʻene lea “Hisitōlia Fakafāmilí mo e Ngāue Fakatemipalé: Silá mo e Fakamoʻuí” (Liahona, Mē 2018). Fakakaukau ke tohi e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe he kau akó ʻi lalo ʻi he fakamatala ʻi he palakipoé.

  • Ko e fē e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ʻoku mahuʻinga makehe kiate koé pea ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻe niʻihi kuó ke kau atu ai mo hoʻo fāmilí ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé? Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke aʻusia ʻi hono fakahoko iá?

ʻE lava ke ke fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taha te nau lava ʻo kole ke nau faifaleʻi ki ai ʻi hono fakahoko ʻo e hisitōlia fakafāmilí. Kapau kuo ʻosi taukei ha kau ako ʻi hono fakahoko e hisitōlia fakafāmilí, fakaafeʻi kinautolu ke nau faifaleʻi ki ha taha kehe ʻi he kalasí. Kapau ʻe maʻu ha taimi feʻunga, mahalo te ke fie fakaʻaliʻali ki he kau akó e uepisaiti hisitōlia fakafāmilí ʻi he ChurchofJesusChrist.org/family-history pea poupouʻi kinautolu ke nau vakaiʻi e uepisaiti ko ʻení ki ha ngaahi fakakaukau lahi ange ki he founga ke toe kau lahi ange ai ki he hisitōlia fakafāmilí.

FAKATUPULAKI ʻETAU FOUNGA AKOʻÍ MO E AKÓ

Ngāueʻi e ngaahi ueʻi fakalaumālié. Kapau ʻoku ako ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ka ʻoku ʻikai fakaʻaongaʻi, ʻoku ʻikai kakato ʻa e akó. ʻOku tau fakaʻaongaʻi hono ako ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau tali e moʻoní ʻi hotau lotó pea ngāue ʻo fakatatau ki he moʻoni ko iá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakahoko e ngaahi ueʻi fakalaumālie ʻoku nau maʻú ke fakaʻaongaʻi e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻoku nau akó.

Vahevahe e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní:

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fakakaukau ʻi he faʻa lotu ki he faʻahinga feilaulau, ko e lelei tahá ko ha feilaulau ʻo e taimí, te ke lava ʻo fai ke fakahoko ha ngāue lahi ange ʻi he hisitōlia fakafāmilí mo e temipalé ʻi he taʻú ni. (Russell M. Nelson, RootsTech Family Discovery Day—Opening Session 2017, ChurchofJesusChrist.org)

Fakaʻosi ʻaki haʻo fakaafeʻi e kau akó ke nau fakalaulauloto ʻi he faʻa lotu pea hiki hifo e ngaahi feilaulau pau te nau fakahokó pe ngaahi sitepu pau te nau muimui ai ke kau kakato ange ki he hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé.

Ki he Kalasi Hokó

Fakaʻaliʻali ha laʻitā ʻo ha temipale. Fakamatalaʻi ange kuo ʻi ai e ngaahi taimi pau kuo fekau ai ʻe he ʻEikí ki Hono kakaí ke nau langa e ngaahi temipalé. Kuo akoʻi ʻe he kau palōfita ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ʻoku maʻu e ngaahi tāpuaki fungani taha ʻo e ongoongoleleí ʻi he ngaahi temipale ʻa e ʻEikí. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ako e naunau teuteu ki he lēsoni hokó pea nau haʻu mateuteu ke aleaʻi e founga ʻoku tāpuekina ai ʻe he ʻEikí kitautolu ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouau ʻo e temipalé mo e moihū ʻi he temipalé.