‘Inisititiuti
Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Talateu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí


“Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Talateu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 1 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Talateu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

ʻĪmisi
huelo ʻo e laʻaá ʻi he ʻotu moʻungá

ʻOku talitali lelei koe ki he Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI he kalasi ko ʻení, te ke ako ai ki he ngaahi fakahā, tokāteline, kakai, mo e ngaahi meʻa fakahisitōlia tefito naʻe hoko ʻa ia ʻoku fekauʻaki mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní. ʻE tokoni hoʻo ako e ngaahi meʻá ni ʻi he faʻa lotú ke ke fakafekauʻaki ai e ngaahi fakakaukau mo e kakai ko ʻení ki hoʻo moʻuí mo e ngaahi tūkungá. ʻE toe lelei ange ai foki hoʻo malava ʻo maʻu e ʻilo fakalaumālié mo ʻilo e faikehekehe ʻo e moʻoní mei he halá.

ʻE ʻoatu ʻe he naunau teuteu ko ʻení ha fakavaʻe ki he aʻusia ʻo hoʻo kalasí. ʻE tokoni hoʻo ako e naunau teuteu ʻo e lēsoni takitaha kimuʻa ʻi he kalasí ke ke maʻu ai ha aʻusia fakaako ʻoku loloto mo ʻuhingamālie angé.

ʻI hoʻo fakahoko e kalasi ko ʻení ʻi he faʻa lotú, te ke mātā e toʻukupu ʻo e ʻEikí ʻi he hisitōlia ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí pea fanongo ki Hono leʻó ʻi he ngaahi fakahā ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:34–36). ʻI he fakaʻosinga ʻo e fuofua lēsoni ko ʻení, ʻoku totonu ke ke lava ʻo fakamatalaʻi e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ke toe fakafoki mai ʻa e Siasí. ʻOku totonu foki ke ke ʻiloʻi e founga naʻe teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí e hala ki ha kuonga fakakosipeli foʻou ʻo e moʻoní ʻi hotau kuongá ni.

Konga 1

Ko e hā naʻe tupu ai ʻa e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní?

Hili e pekia mo e Toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisí, naʻe hokohoko atu hono tataki ʻe Heʻene Kau ʻAposetoló ʻa e Siasí ʻi heʻene tupulakí. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga naʻe faifai pē pea tō ai ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ki he hē mei he moʻoní ʻo pehē:

ʻOku fakahaaʻi ʻe he Fuakava Foʻoú naʻe ngāue mālohi ʻa e fuofua Kau ʻAposetoló ke tauhi e siasi ne tuku ʻe Sīsū Kalaisi ke nau tokangaʻi mo tauhí, ka naʻa nau ʻiloʻi ʻe iku taʻeʻaonga ʻenau ngaahi ngāué. Naʻe tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu Tesaloniká, ʻa ia naʻa nau tatali loto-vēkeveke e hāʻele ʻanga ua mai ʻa Kalaisí, “ʻe ʻikai hoko ʻa e ʻaho ko iá, ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu kovi” (2 Tesalonika 2:3). …

Ne faifai pē pea fakapoongi ʻa Pita mo hono ngaahi kaungā ʻAposetoló tuku kehe ʻa Sione ʻOfeina ʻo hangē ʻoku tau ʻiló. Naʻe fāinga ʻa e ʻAposetolo ko Sioné mo e kau mēmipa ʻo e Siasí ke nau kei hokohoko atu ʻi heʻenau fehangahangai mo e ngaahi fakafepaki fakalilifú. ʻE fakalangilangiʻi taʻengata ai pē kinautolu, he naʻe hokohoko atu e tui faka-Kalisitiané pea hoko ia ko ha mālohi lahi ʻi he fakaʻosinga ʻo e senituli hono ua A.D. Naʻe ʻaonga lahi ha kāingalotu loto-toʻa tokolahi ʻi hono paotoloaki e tui faka-Kalisitiané.

Neongo e ngāue fakafaifekau mahuʻinga ʻa e Kāingalotu ko ʻení, ka naʻe ʻikai ke nau maʻu e mafai fakaeʻaposetolo tatau naʻe maʻu ʻe Pita mo e Kau ʻAposetolo kehé ʻo fakafou ʻi hono fakanofo ʻe he toʻukupu tonu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻI he mole ʻa e mafai ko iá, ne kamata ke fekumi e faʻahinga ʻo e tangatá ki ha mahino fakatokāteline ʻi he ngaahi maʻuʻanga tokoni kehé. Ko hono olá ne mole ai ha ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga. (M. Russell Ballard, “Restored Truth,” Ensign, Nov. 1994, 65–66)

Naʻe mamata ʻa e palōfita ko Nīfaí ki he Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní ʻi ha mata meʻa-hā-mai. Naʻá ne mamata ʻe hanga ʻe he kakai fai angahalá ʻo “toʻo mei he ongoongolelei ʻa e Lamí ha ngaahi konga lahi ʻa ia ʻoku mahinongofua mo mahuʻinga taha; kae ʻumaʻā foki mo e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí kuo nau toʻo mei ai” ʻi he lolotonga ʻo e hē ko ʻeni mei he moʻoní (1 Nīfai 13:26). Naʻá ne mamata foki ki “ha ngaahi konga lahi ʻoku mahinongofua mo mahuʻinga [ʻe] toʻo” mei he Tohi Tapú lolotonga e Hē Fakaʻaufuli mei he Moʻoní (1 Nīfai 13:28). Naʻe talaange ʻe ha ʻāngelo kia Nīfai, “Koeʻuhi ko e ngaahi meʻa ko ia ʻa ia kuo toʻo mei he ongoongolelei ʻa e Lamí, ʻoku tūkia ai ha fuʻu kakai tokolahi ʻaupito, ʻio, ʻoku maʻu ai ʻe Sētane ʻa e mālohi lahi kiate kinautolu” (1 Nīfai 13:29).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ki ai ʻi he Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke toe fakafoki kakato mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí?

Konga 2

Ko e hā ha founga naʻe teuteuʻi ai ʻe he ʻEikí e hala ki hono Toe Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí?

Hili ha lau senituli ʻo e hē mei he moʻoní, ʻi ha taimi ne tokosiʻi ʻaupito ai e kakai naʻa nau maʻu e folofolá, naʻe ueʻi fakalaumālie ha kau tangata mo fafine ʻo nau fai e meʻa ne nau lavá, ʻo faʻa fakatuʻutāmaki ai kiate kinautolu ʻenau feinga ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fekumi ki he moʻoní. ʻI he fakaʻosinga ʻo e 1300 tupú, naʻe kamata ai ʻe Sione Uikilifi hano liliu ʻo e Tohi Tapú ki he lea faka-Pilitāniá pea naʻe faʻa valokiʻi ia ʻe he kau taki fakalotu ʻo hono kuongá ʻo pehē ko ha lotu faʻahi kehe. Naʻe hoko hono faʻu ʻo e mīsini pākí ʻi he konga loto ʻo e 1400 tupú ke maʻu ai ʻe ha kakai tokolahi ange ha ngaahi tatau maʻamaʻa ʻo e Tohi Tapú. ʻI he 1500 tupú, naʻe ueʻi ʻe he Laumālie ʻo e ʻEikí ʻa Māteni Lufa, Hulitiliki Suingilī, Sione Kalavini, Sione Noke, Ane ʻAsikiu, mo ha niʻihi kehe tokolahi ke nau kamata lea ʻo fakafepakiʻi e hala ʻa e ngaahi siasi ʻo honau kuongá. Naʻe toe liliu foʻou foki ʻe Viliami Tinitale mo ha niʻihi kehe ʻa e Tohi Tapú. Naʻe mole e moʻui ʻa ha niʻihi tokolahi ʻo e kau fokotuʻu lotu foʻou ko ʻení koeʻuhi ko ʻenau ngaahi ngāué. Naʻe iku ʻenau ngaahi feingá ʻo fokotuʻu ai ha ngaahi siasi faka-Palotisani foʻou. Naʻe tupu ha ngaahi fepakipaki lahi mei hono fokotuʻu ʻo e ngaahi siasi foʻou ko ʻení he naʻe ʻikai maʻu ʻa e tauʻatāina fakalotú ʻi ʻIulope.

Naʻe hoko e fakatanga fakalotú ke tupu ai ha kumi ʻe ha tokolahi ʻo e niʻihi ko ʻení mo ha niʻihi fakafoʻituitui kehe ha feituʻu foʻou ʻe lava ke nau moihū tauʻatāina ai, ʻo kau ai e kau Pilikimí, ʻa ia naʻa nau tuku folau mei ʻIngilani ki he ongo ʻAmeliká ʻi he kamataʻanga ʻo e 1600 tupú. Naʻe mamata ʻa e palōfita ko Nīfaí ʻi ha meʻa-hā-mai ki he kau fokotuʻu lotu foʻou ko ʻení ʻa ia ʻe faifai pē pea nau nofo ʻi ʻAmeliká.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ‘a e 1 Nīfai 13:13–16, 19.

Naʻe mavahe ʻa e hako ʻo e kau Pilikimí mei Pilitānia Lahi mo ha kau hikifonua kehe naʻa nau fekumi ki ha tauʻatāina lahi ange, ʻo iku ai ki he Tau Fakalotofonua ʻa ʻAmeliká. Ne kau ʻi he kau sōtia naʻe tau maʻa ʻAmeliká ʻa ʻAsaeli Sāmita. ʻOku ʻiloa ʻa ʻAsaeli, ko e kui tangata ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he tafaʻaki ʻene tamaí, ʻi haʻane lea ʻe taha ʻo pehē, “Kuo ueʻi fakalaumālie hoku lotó ʻe fai ʻe ha taha ʻo hoku hakó ha ngāue ke liliu e māmani ʻo e tui fakalotú” (Joseph Fielding Smith, Church History and Modern Revelation, 2 vols. [1953], 1:4). Naʻe mamata tonu ʻa ʻAsaeli ki hono faʻu ʻo ha puleʻanga foʻou, ʻo fakatefito ʻi he tauʻatāina fakalotú.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko hono fokotuʻu ʻo e ʻIunaiteti Siteiti ʻo ʻAmeliká, ko ha sitepu ia ʻi hono teuteuʻi ʻo e māmaní ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe tataki ʻe he ongo fakalotú ʻa kinautolu naʻa nau fokotuʻu ha puleʻanga foʻou ʻi he konitinēniti ʻAmeliká. ʻI he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ne nau fokotuʻu mo maluʻi ai e tauʻatāina fakalotu ʻa e tangataʻi fonuá ʻaki e Totonu ʻa e Tangatá (Bill of Rights). Hili ha taʻu ʻe hongofulu mā fā mei ai, ʻi he ʻaho 23 ʻo Tīsema ʻo e 1805, naʻe fanauʻi ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ofi ke kakato e teuteu ki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

… ʻOku ou fakamoʻoni kuo kau e toʻukupu [ʻo Sīsū Kalaisí] ʻi he ngāue kotoa ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí talu mei muʻa ʻi hono ʻai ʻa e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní. (Robert D. Hales, “Preparations for the Restoration and the Second Coming: ‘My Hand Shall Be over Thee,’” Ensign pe Liahona, Nōv. 2005, 90, 92)

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo pehē:

Naʻe faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí, ʻa e tamai ʻa e palōfitá. … [Naʻá ne] hoa ngāue pisinisi mo ha taha. Naʻe ʻave ʻe hono hoa ngāue fakapisinisí ʻa e paʻangá pea mole ai. Naʻá na fakatau mai ha faama naʻe ʻikai ola lelei. Naʻá na toe fakatau mai ha faama ʻe taha pea ʻikai ola lelei; toe fakatau mai mo ha faama kehe, pea ʻikai ola lelei mo ia. Naʻe faifai pea hiki ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ki Palemaila. Naʻe ngāue e toʻukupu ʻo e ʻEikí, ʻo hiki ʻa e fāmili Sāmitá ki he feituʻu naʻá Ne finangalo ke nau ʻi aí. (M. Russell Ballard, “The Tapestry of God’s Hand” [Faeasaiti Fakamanatu ʻo Siosefa Sāmitá, Fepueli 13, 2011, Logan Institute of Religion, ʻUnivēsiti ʻo e Siteiti ʻIutaá])

Tuʻunga ʻi ha palani fakalangi, naʻe fāʻeleʻi ai ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi totonu, ʻi he feituʻu totonu, pea ʻi he ngaahi tūkunga totonu ke kamata ʻa e fakavaʻe ʻo e ngaahi meʻa ʻe hoko ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo pehē:

Naʻe tomuʻa fakanofo pē [ʻa Siosefa Sāmita] ʻi he langí ke ne pule ʻi he kuonga fakaʻosí ni. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi [1997], 116)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ʻoku tau ako fekauʻaki mo e ʻEikí ʻi he founga naʻá Ne teuteu ai e halá maʻa Siosefa Sāmita mo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?