‘Inisititiuti
Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Houʻeiki Fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Fineʻofá


“Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Houʻeiki Fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Fineʻofá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 18 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Houʻeiki Fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Fineʻofá

ʻĪmisi
kau fafine ʻoku nau talanoa mo fefāʻofuaʻaki

ʻI ha lea ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e Fineʻofá, naʻá ne pehē, “Naʻe teʻeki ai fokotuʻutuʻu lelei pehē ʻa e Siasí kae tālunga hono fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e kakai fefiné” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 522). Fakakaukau ki he pōpoaki ʻoku ʻoatu ʻe he fakamatala ko ʻení ki he māmaní fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e houʻeiki fafiné ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻI hoʻo ako e ngaahi naunau ko ʻení, fakalaulauloto ki he founga ʻoku mahuʻinga ai e ngāue ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e Fineʻofá ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Konga 1

ʻOku langa fēfē ʻe he houʻeiki fafine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá?

ʻĪmisi
Ko hono fakafiemālieʻi ʻe Sīsū ha fefine

Naʻe pehē ʻe Sēmisi E. Talamesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “Ko Sīsū Kalaisi ʻa e toʻa tuʻukimuʻa taha ʻo e fefiné mo e tuʻunga fakaefefiné ʻi he māmaní” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá [2011], 3).

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

Kuo hoko maʻu pē ʻetau houʻeiki fafiné ko ha konga mahuʻinga ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo ngāue tōtōivi ha kau fafine faivelenga ʻi hono paotoloaki ʻo e moʻoní mo e māʻoniʻoní mei he kamataʻanga ʻo hono ʻai ʻo e ngaahi tuʻunga ʻo e māmaní . … ʻOku tokolahi ha kau helo fefine ʻi hotau kuonga fakakosipelí. (M. Russell Ballard, “Women of Righteousness,” Ensign, Apr. 2002, 69)

ʻOku hoko ʻa ʻEma Sāmita, ko e uaifi ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko ha sīpinga ʻo ha fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní naʻá ne fakakakato ha fatongia mahuʻinga ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí. ʻI ha fakahā kia Siosefa Sāmita, naʻe folofola e ʻEikí kau kia ʻEma ko ha “fefine kuo fili” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3). ʻI hoʻo lau ha niʻihi ʻo e fakahā ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi fatongia mo e akonaki ʻa e ʻEikí kia ʻEmá. Fakatokangaʻi ange ʻi he veesi 16 e folofola ʻa e ʻEikí ʻoku ʻuhinga foki ʻEne akonaki kia ʻEmá, kiate kitautolu kotoa.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:5–7, 10–11, 13, 15–16.

Naʻe foua ʻe ʻEma mo Siosefa ha ngaahi faingataʻa lahi lolotonga e taimi ne na fakataha aí. Ne na fakatou ʻomi e fakafiemālié mo e fiefiá kiate kinaua. Naʻe tuʻu maʻu ʻa ʻEma ʻi hono uiuiʻí, ʻo ne hoko ai ko ha fakanonga lahi kia Siosefa, ʻo fakalotolahiʻi mo fakafiemālieʻi ia lolotonga e ngaahi fakatangá mo e ʻahiʻahi lahí. ʻI ha fakakaukau ʻa e Palōfitá ki ha taimi naʻe ʻaʻahi ange ai ʻa ʻEma kiate ia lolotonga ʻene toitoi mei he fakatuʻutāmakí, naʻá ne tohi ai ʻo pehē, “ʻOkú ne toe ʻi heni pē, pea naʻa mo e faingataʻa ʻaki ʻeni ʻe fiha, ʻoku ʻikai ke ne loto-foʻi, ʻoku tuʻu maʻu, taʻeueʻia, taʻe-faʻa-liliu, mo kei ʻofa pē ʻa ʻEma” (“Journal, December 1841–December 1842,” 135, josephsmithpapers.org).

ʻĪmisi
Siosefa mo ʻEma Sāmita

Naʻe tokoni ʻa ʻEma ʻi ha taimi ʻe taha kia Siosefa ko ha tokotaha tohi, ʻo tokoni ʻi hono liliu e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakamoʻoni mālohi ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí ki he Tohi ʻa Molomoná. Kimuʻa siʻi pē peá ne pekiá, naʻá ne talaange ki hono fohá: “ʻOku ou tui ko e Tohi ʻa Molomoná ko e moʻoni fakalangi ia—ʻoku ʻikai haʻaku toe veiveiua ki ai.” (Emma Smith, ʻi he “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290). Naʻe toe fakatahatahaʻi foki ʻe ʻEma e fuofua tohi himi ʻa e Siasí ʻi heʻene talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí.

Naʻe akonaki ʻaki ʻe ʻEma ʻene tā sīpingá: “Naʻá ne tuitui ʻi Niu ʻIoke ha vala moʻó e kau faifekau… naʻe ui ke nau malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí. … Naʻe ngāue fakataha mo ha kakai fefine kehe ʻi Ketilani ke tānaki ha ngaahi sipi kafu, meʻakai, pea mo ha vala maʻá e kau fononga ʻi he ʻApitanga ʻo Saioné ke ʻave ki he Kāingalotu faingataʻaʻia ʻi Mīsulí. Naʻe tokoni ʻi hono teuteu ha ngaahi meʻatokoni mo ha [vala] maʻá e kau tangata ngāue naʻa nau langa ʻa e Temipale Ketilaní. Naʻá ne tali ke nofo ʻi hono falé ha kau tangata ngāue tokolahi ʻi he temipalé kae mohe ia mo Siosefa ʻi he falikí. ʻI he kamakamata ʻo Nāvuú, naʻá ne fakamoleki ha konga lahi ʻo hono taimí mo ʻene tokangá ke tauhi ha kau puke tokolahi ʻi he malēliá naʻe nofo tēniti pē ʻi tuʻa ʻi hono ʻapí, ʻi he veʻe Vaitafe Misisipí. ʻI he ngaahi meʻá ni pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē, naʻá ne fakasino mai ai ʻa e tokoni ne fai ʻe ha kakai fefine tokolahi ʻi hono kuongá” (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 521).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki ha fefine tā sīpinga lelei ʻokú ke ʻilo ʻa ia ʻokú ne fakaʻaongaʻi hono ivi tākiekiná, leʻó, mo e ngaahi meʻa ʻokú ne malavá ke fai ha ngaahi tokoni mahuʻingamālie ki hono langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e hā ha ngaahi founga ʻokú ne langa hake ai e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi hotau kuongá?

Konga 2

Ko e hā e meʻa ʻoku makehe fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo e Fineʻofá?

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1842, naʻe faingataʻa ki he Kāingalotú ʻi heʻenau masivesivá, ke langa e Temipale Nāvuú. Ne tokolahi ha kau fafine ne nau loto ke fai ha meʻa lahi ange ke tokoni. Naʻe tataki ʻe Sela Kimipolo mo Makalita Kuki ha kulupu ʻo ha kau fefine ke nau faʻu ha konisitūtone mo ha ngaahi tuʻutuʻuni ki ha sosaieti foʻou ʻa e kakai fefiné ke tuitui ha vala maʻá e kau ngāue he temipalé. ʻI heʻena kumi faleʻi ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻá ne talaange ko ʻenau konisitūtoné “ko e lelei taha ʻeni kuó ne mamata aí” (Ngaahi Akonakí: Siosefa Sāmita, 519). ʻO ne pehē, “Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku mou fie maʻú. Fakahā ki he kau fafiné kuo tali ʻe he ʻEikí ʻenau feilaulaú, pea ʻoku ʻi ai Haʻane meʻa ʻoku lelei ange maʻanautolu. … ʻOku ou fakaafeʻi kotoa kinautolu ke fakataha mo au pea mo ha niʻihi tokosiʻi ʻo e kau tangatá … pea te u fokotuʻu ai e kau fafiné ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 14). Naʻe manatu ʻa ʻIlisa R. Sinou ki hono akoʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Fineʻofá “naʻe ʻi ai ha kautaha pehē pē ʻi he siasi he kuonga muʻá” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 8).

ʻĪmisi
Come Let Us Rejoice [Haʻu ke Tau Fiefia], tā valivali ʻe Walter Rane

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Suli B. Peki, naʻá ne hoko ko ha Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻa e ʻuhinga ʻo hono fokotuʻutuʻu ʻo fakatatau ki he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻo pehē:

ʻOku makehe ʻa e Fineʻofá he naʻe fokotuʻu ia ʻi he “sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí” [Siosefa Sāmita ʻi hono fakaʻaongaʻi ʻi he Sarah M. Kimball, “Auto-biography,” Woman’s Exponent, Sept. 1, 1883, 51]. … ʻOku tau ngāue ʻo fakatatau ki he lakanga fakataulaʻeikí—ʻoku ʻuhinga ia ʻoku tau fekumi, maʻu pea ngāue ʻo fakatatau mo e fakahaá; fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuni ʻi he ngaahi fakataha alēleá; pea tokangaʻi ʻa e fakafoʻituituí. ʻOku tau maʻu ʻa e taumuʻa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke teuteuʻi kitautolu ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá ʻaki ʻetau fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakavá. Ko ia ai, ʻoku tau hangē ko hotau ngaahi tuongaʻane ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeikí, ko ʻetau ngāué ko ha ngāue ʻo e fakamoʻui, ngāue tokoni, pea hoko ko ha kakai māʻoniʻoni. (Julie B. Beck, “Fineʻofá: Ko ha Ngāue Toputapu,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2009, 110)

Naʻe toe fakamamafaʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku fai ʻaki e ngāue ʻa e Fineʻofá e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí:

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita, ʻi heʻene kei hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi haʻane lea ki he Fineʻofá: “Lolotonga ʻoku teʻeki [fakanofo e] houʻeiki fafiné [ki he] Lakanga Fakataulaʻeikí, … ʻoku ʻikai ʻuhinga ia kuo teʻeki ʻoange ʻe he ʻEikí kiate kinautolu ha mafai. … Te mou lava ʻo lea ʻaki e mafaí, koeʻuhí he kuo tuku kiate kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻa e mafaí.” Naʻá ne toe pehē foki kuo foaki ki he Fineʻofá “ʻa e mālohi mo e mafai ke fai ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga lahi. Ko e ngāue ʻoku nau fakahokó ʻoku fai ia ʻaki e mafai fakalangi” [“Relief Society--An Aid to the Priesthood,” Relief Society Magazine, Jan. 1959, 4–5]. …

… Ko hai pē ʻoku ngāue ʻi ha tuʻunga pe uiuiʻi ne maʻu mei ha taha ʻokú ne maʻu e ngaahi kií, ʻokú ne ngāue ʻaki ʻe ia e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hono fakahoko hono ngaahi fatongia kuo vahe angé. (Dallin H. Oaks, “Ko e Ngaahi Kī mo e Mafai ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 50–51)

Konga 3

ʻOku tokoni fēfē e kakai fefiné mo e Fineʻofá ke aʻusia e ngaahi taumuʻa ʻa e ʻOtuá mo Hono Siasí?

Naʻe fakahoko ʻa e fuofua fakataha ʻa e Fineʻofá ʻi he ʻaho 17 ʻo Māʻasi 1842, ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Falekoloa Piliki Kulokula ʻo Siosefa Sāmitá, ʻi Nāvū, ʻIlinoisi. Naʻe fili ʻa ʻEma pea hikinimaʻi ia ko e palesiteni ʻo e kautaha foʻoú. Naʻe tuʻu ʻa Siosefa peá ne fakamatala ko hano fakahoko ʻeni ʻo e folofola ʻa e ʻEikí ko ʻEmá ko ha “fefine kuo fili, ʻa ia kuó u ui” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 25:3). Naʻe pehē ʻe he Palōfitá hili ha taimi nounou mei ai: “Kuo pau ke maʻu ʻe he kautahá ni ʻa e fakahinohinó ʻi he founga kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá—ʻo fakafou ʻiate kinautolu kuo ʻosi fokotuʻu ke takí—pea ʻoku ou maʻu ʻa e kií maʻamoutolu ʻi he taimí ni ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fiefia ʻa e kautahá ni pea tafe atu ʻa e ʻiló mo e potó ʻo kamata mei he taimí ni” (ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 17).

Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻEma Sāmita ʻe fai ʻe he kakai fefine ʻo e Siasí “ha meʻa mātuʻaki makehe” (“Joseph Smith’s Teachings about Priesthood, Temple, and Women,” Ngaahi Tefito ʻo e Ongoongoleleí, topics.ChurchofJesusChrist.org). ʻI hoʻo ako e ngaahi fakamatala ko ʻení, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e meʻa ʻoku makehe kiate koe fekauʻaki mo e ngaahi taumuʻa mo e misiona ʻo e Fineʻofá.

Naʻe manatu ʻa Sina D. H. ʻIongi, naʻá ne hoko ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá, ʻo pehē:

Ko e Fineʻofá … naʻe fuofua fokotuʻu ia … ke foaki atu ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino ki he masivá mo e faingataʻaʻiá: pea ke fakalotolahiʻi ʻa kinautolu ʻoku vaivaí, mo hiki hake e niʻihi ʻoku humú, pea ke fakatupulaki lelei ange, mo fakamālohia e ngaahi holi ke tokoni mo e manavaʻofa ʻa fefiné, koeʻuhí ke ne maʻu ha faingamālie ke maʻu ha mālohi fakalaumālie, mo e mālohi ke lavaʻi ha meʻa lelei ange ʻi he ngāue ki hono huhuʻi e faʻahinga ʻo e tangatá. (“First General Conference of the Relief Society,” Woman’s Exponent, Apr. 15, 1889, 172)

Naʻe akoʻi ʻe Sisitā Peki ʻo pehē:

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita naʻe fokotuʻutuʻu ʻa e kakai fefine ʻo e Siasí ni ke ʻoatu e “tokoni ki he masivá, faingataʻaʻiá, uitoú mo e paeá, pea mo hono fakahoko ʻo e ngaahi taumuʻa lelei kotoa pē” [ʻi he History of the Church, 4:567] pea “ʻikai ke tokoniʻi pē ʻa e masivá, ka ke fakahaofi e ngaahi laumālié” [ʻi he History of the Church, 5:25]. Naʻe toe fakaʻuhingaʻi ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou ʻa e ngāue tokoní ko hono “tokoniʻi ʻa e masivá, tokoniʻi ʻa e mahamahakí, tokoniʻi ʻa e veiveiuá, tokoniʻi ʻa e taʻeʻiló—tokoni ki ha meʻa pē ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi e … fiefiá mo e fakalakalaká. …” [Evidences and Reconciliations, arr. G. Homer Durham, 3 vols. ʻi he 1 (1960), 308]

… ʻOku tau akoako ʻi he Fineʻofá ke hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisi. ʻOku tau ako e meʻa te Ne finangalo ke tau akó, ʻoku tau fai e meʻa te Ne finangalo ke tau faí, pea tau aʻusia e meʻa ʻokú Ne finangalo ke tau aʻusiá. (Julie B. Beck, “What Latter-day Saint Women Do Best: Stand Strong and Immovable,” Ensign mo e Liahona, Nōv. 2007, 111, 109)

ʻĪmisi
Fakamoʻui ʻe Sīsū ha fefine ʻau toto

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo e ʻuhinga kuo pau ke mahino ai ki he houʻeiki tangatá mo e fefiné fakatouʻosi ʻa e ngaahi taumuʻa mo e mālohi ʻo e Fineʻofá:

ʻOku ʻi ai ha mālohi ʻi he kautahá ni [ʻo e Fineʻofá] kuo teʻeki ai fakaʻaongaʻi kakato ke fakamālohia e ngaahi ʻapi ʻo Saioné mo langa hake ʻa e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá—pea he ʻikai pē hoko ia kae ʻoua kuo fakatou mahino ki he houʻeiki fafiné mo e [kau tangata] lakanga fakataulaʻeikí ʻa e vīsone ʻo e Fineʻofá. (Spencer W. Kimball, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 165; tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he houʻeiki fafiné mo e tangatá fakatouʻosi ke mahino e vīsone ʻo e Fineʻofá mo ngāue fakataha ke tokoni ki hono aʻusia hono ngaahi taumuʻá?