‘Inisititiuti
Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Misiona Fakaepalōfita pea mo e Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá


“Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Misiona Fakaepalōfita pea mo e Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 23 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Misiona Fakaepalōfitá mo hono Fakapoongi ʻo Siosefa Sāmitá

ʻĪmisi
Tokoua ko Siosefá, tā valivali ʻe David Lindsley

Fakakaukau ki ha kakai ʻi he folofolá naʻa nau loto-fiemālie ke feilaulauʻi ʻenau moʻuí ke fai e finangalo ʻo e ʻEikí. Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he ngaahi feilaulau peheé fekauʻaki mo e fakamoʻoni mo e tui ʻa e kakai ko ʻení? ʻI hoʻo ako ki he misiona mo e fakapoongi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, fakakaukau ki he founga ʻoku tokoni ai ʻene ngaahi ngāué mo e tukufakaholó ki hoʻo moʻuí.

Konga 1

Ko e hā e ngaahi meʻa naʻe hoko ne iku ai ki hono tuku pōpula ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí?

“Kuo mālōlō ʻa Siosefa mo Hailame. Kafo ʻa [Sione] Teila. … ʻOku ou sai pē.” Ko e ngaahi kupuʻi leá ni ko ha konga ia ʻo e fekau ʻa Uiliate Lisiate ne ʻave kia ʻEma Sāmita mo e Kāingalotu kehe ʻi Nāvuú hili pē ha lau houa mei hono fakapoongi fakamamahi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ʻi he efiafi 27 ʻo Sune ʻo e 1844 (Willard Richards letter, Carthage Jail, June 27, 1844, Church History Library, Salt Lake City). Fakakaukauloto atu ki he ngaahi fakakaukau mo e ongo ne maʻu ʻe ʻEma mo e Kāingalotú lolotonga ʻenau lau e ngaahi leá ni.

Naʻe lau e tupulaki fakapolitikale mo fakaʻekonōmika ʻa e Kāingalotú ko ha palopalema ki he tukui kolo ofi aí. ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1844, naʻe fakaʻau ke fakalalahi ʻaupito e fakafepaki kia Siosefa Sāmita mo e Siasí. Naʻe faʻufaʻu ha niʻihi kuo nau mavahe mei he Siasí ke tafunaki e ngaahi fakakaukau fakafepaki ʻa e kakaí ki he Palōfitá. Ne aleaʻi ʻe ha kau tangataʻi fonua ʻi ʻIlinoisi ke tuli e Kāingalotú mei he vahefonuá, kae faʻufaʻu ha niʻihi kehe ke tāmateʻi e Palōfitá.

ʻI he ʻaho 10 ʻo Sune 1844, naʻe tuʻutuʻuni ai ʻe Siosefa Sāmita, ko ia naʻe pule-kolo ʻi Nāvuú, fakataha mo e fakataha alēlea ʻo e kolo ko Nāvuú ke fakaʻauha ʻa e Nauvoo Expositor mo e fale pulusi naʻe paaki aí. Ko e Nauvoo Expositor ko ha nusipepa fakafepaki ia ki he tui faka-Māmongá ʻa ia naʻá ne lauʻikoviʻi ʻa e Palōfitá mo ha Kāingalotu kehe pea mo feinga ke fulihi ʻa e Lao Fakakolo ʻo Nāvuú (Nauvoo Charter). Naʻe manavasiʻi e kau ʻōfisa ʻo e koló telia naʻa hoko ha fetāʻaki ko e tupu mei he pulusinga ko ʻení. Ko e ola ʻo e tuʻutuʻuni naʻe fai ʻe he pule-koló mo e fakataha alēlea ʻo e koló, ko hono fakahoko ʻe he kau maʻu mafai ʻo ʻIlinoisí ha ngaahi tukuakiʻi loi mo taʻe ʻuhinga ʻo e Palōfitá, hono tokoua ko Hailamé, pea mo ha kau ʻōfisa kehe ʻo e kolo ko Nāvuú ki he fakamoveuveu. Ne tuʻutuʻuni ʻe he kōvana ʻo ʻIlinoisí, Tōmasi Footi, ke hopoʻi ʻa e kau tangatá ni ʻi Kātesi ʻIlinoisi, ko e tuʻuʻanga ia ʻo e ʻōfisi ʻo e puleʻangá, peá ne palōmesi ange te ne maluʻi kinautolu. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa kapau ʻe ʻalu ki Kātesi, ʻe tuʻu fakatuʻutāmaki lahi ange ia ki heʻene moʻuí koeʻuhí ko e kau fakatanga naʻa nau fakamanamanaʻi iá. …

… ʻI he ʻaho 24 ʻo Suné, naʻe fepōpoakiʻaki ai ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita mo hona ongo fāmilí peá na heka atu mo ha kau ʻōfisa ʻo e kolo ko Nāvuú ʻo hangatonu ki Kātesi. (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 611–12)

Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení:

  1. &160#

  2. Ako ʻa e toenga ʻo e konga 1.

ʻI he fononga ʻa e Palōfitá ki Kātesí, naʻá ne toe kikiteʻi hono fakapoongi iá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:4.

“[Naʻe] tukulolo fiemālie pē ʻa [Siosefa mo Hailame] ki he kau ʻōfisa ʻo e vahefonuá ʻi Kātesí he ʻaho hono hokó. Hili hono tukuange ʻo e ongo tautehiná ʻi hano totongi maluʻi ʻi he tukuakiʻi ne faí, naʻe toe fakaʻilo loi kinaua ki he talisone ki he siteiti ʻo ʻIlinoisí, pea toe puke ai kinaua, ʻo tukupōpula ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí ke tali hopo. Naʻe pole ai ʻa ʻEletā Sione Teila mo Uiliate Lisiate, ko e ongo mēmipa pē ia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe ʻikai ngāue fakafaifekau he taimi ko iá, ke nau kaungā ō” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, 612).

ʻĪmisi
Tafaʻaki ki tuʻa ʻo e Fale Fakapōpula Kātesí

Konga 2

Ko e hā naʻe hoko ʻi he Fale Fakapōpula Kātesí?

Fakakakato ʻa e ʻekitivitī ko ʻení:

  1. &160#

  2. Lau ʻa e talanoa ko ʻení mei he Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní:

Naʻe tuai e ʻalu ʻa e taimí ʻi he hoʻatā ko iá ʻi he fale fakapōpula Kātesí. ʻI he vevela e ʻea ʻo e faʻahitaʻu māfaná, naʻe ʻikai ke tui ʻe he kau tangatá honau koté pea ne nau fakaavaava ʻa e luvá ke hū mai ha ʻea. Naʻe leʻo ha kau tangata ʻe toko valu … ʻi tuʻa ʻi he fale fakapōpulá, lolotonga iá ʻoku kemi ofi mai pē e toenga ʻo e kongakaú. Naʻe tangutu pē ha leʻo ʻe taha ʻi tuʻa ʻi he matapaá.

ʻĪmisi
Tafaʻaki ki loto ʻo e fale fakapōpula Kātesí

Naʻe feʻaluʻaki holo ʻa Sitīveni Makahema, Taani Sōnasi mo ha niʻihi kehe ʻi he fai e ngaahi ngāue maʻa Siosefá. ʻI he kotoa e kau tangata ne nau nofo ai ʻi he pō kimuʻá, ko Uiliate Lisiate pē mo Sione Teila ne na kei nofo mo Siosefa mo Hailamé. ʻI he konga kimuʻa ʻo e ʻaho ko iá, ne ʻomi fakafufū ʻe he kau ʻaʻahí ha meʻafana ʻe ua ki he ongo pōpulá—ko ha pekenene mahafu ono mo ha pekenene mahafu taha—telia naʻa ʻohofi kinaua. Naʻe tuku foki ʻe Sitīveni ha tokotoko kau fefeka naʻá ne ui ko e “meʻatā pauʻú.”

Ke fai ha fakafiemālie mo fakaʻaongaʻi e taimí, naʻe hiva ʻe Sione ha himi Pilitānia. …

[Hili ha taimi nounou mei hono hiva tuʻo ua ʻe Sione Teila e himí] naʻe fanongo e kau pōpulá ki he ngahaha ʻa e matapaá pea mo e pā longoaʻa ha fana ʻe tolu pe fā. Naʻe fakasiosio ʻa Uiliate he luvá ki tuʻa ʻo sio ki ha kau tangata ʻe toko teau, ne vali ʻaki honau matá ha pelepela mo ha efuefuʻi ʻone, ʻo nau hū fakamālohi ki he loto fale fakapōpulá. Naʻe toʻo ʻe Siosefa ha pekenene ʻe taha kae hamusi ʻe Hailame ʻa e taha. … Naʻe tataʻo ʻe he kau tangata ʻe toko faá ʻa e matapaá ʻi he lele hake ʻa e kau fakatangá he sitepú ʻo feinga ke teke fakamālohiʻi ke nau hū ki lotó.

Naʻe ongo mai ha fana mei he sitepú ʻi he fana ʻe he kau fakatangá ʻa e matapaá. … [Naʻe] hū mai ha foʻi mahafu ʻi he papá. Naʻe tau ia ʻi he fofonga ʻo Hailamé peá ne tafoki ʻo tō ki he tafaʻakí. Naʻe tau ha foʻi mahafu ʻe taha ʻi hono tuʻá. …

“ʻE Hailame!” Ko e tangi ia ʻa Siosefá. Naʻá ne puke maʻu ʻene pekenene mahafu onó, ʻo ne fakaava siʻisiʻi e matapaá peá ne fana tuʻo taha. Naʻe lahi ange e mahafu ne fana mai ki he lokí, pea naʻe fana tavale ʻe Siosefa ʻa e kau fakatangá lolotonga iá ne fakaʻaongaʻi ʻe Sione ha tokotoko ke tā ʻaki e ʻū ngutuʻi meʻafana mo e hele ne teke mai ʻaki e matapaá.

ʻĪmisi
ʻIkai Ha Tangata ʻE Toe ʻOfa Lahi Ange, tā valivali ʻe Casey Childs

Hili e fana hala tuʻo ua pe tolu ʻa Siosefá, naʻe lele ʻa Sione ki he luvá ʻo feinga ke kaka ʻi he matapā sioʻatá. Naʻe puna mai ha foʻi mahafu ʻo tau ʻi hono vaʻé, pea naʻá ne sīfā ai. Naʻe ongonoa hono sinó peá ne tau ʻi he matapā sioʻatá ʻo mafahi ai hono uasí ko e ʻosi hongofulu mā ono ia mei he nimá.

Naʻá ne kaikaila, “Kuo fanaʻi au!”

Naʻe heke ʻa Sione ʻi he falikí ki he lalo mohengá lolotonga iá ne kei fana mai pē ʻa e kau fakatangá. Ne tau ha mahafu ʻi hono alangá ʻo haeʻi ai ha konga hono kakanó. Ne toe tau ha mahafu ʻe ua ʻi hono fasiʻanimá mo e foʻi hui ʻi ʻolunga hake pē hono tuí.

Naʻe kikivi ʻa Siosefa mo Uiliate ke taʻomi ʻaki e kotoa hona iví ʻa e matapaá lolotonga iá ʻoku tā ʻe Uiliate ʻa e ʻū ngutuʻi meʻafana mo e hele ʻi muʻa ʻiate iá. Ne fakafokifā pē kuo lī ʻe Siosefa ʻene pekenené ki he falikí kae lele ki he luvá. ʻI heʻene kei tuʻu ʻi he matapā luvá, naʻe tau ha mahafu ʻe ua ʻi hono tuʻá. Naʻe puna mai mo ha foʻi mahafu ʻe taha mei tuʻa mei he luvá ʻo tau ʻi hono fatafatá ʻi hono lalo mafú.

Naʻá ne kalanga, “ʻE ʻEiki ko hoku ʻOtua.” Ne hingaki mai hono sinó kimuʻa pea naʻá ne tō ʻaki hono ʻulú ki tuʻa mei he luvá.

Ne lele fakavave atu ʻa Uiliate ʻo hū hono ʻulú ki tuʻa lolotonga iá ʻoku punakaki holo e ngaahi foʻi mahafú ʻi hono tafaʻakí. Naʻá ne sio hifo ki he fakapupunga mai ʻa e kau fakatangá ki he sino fetotoʻi ʻo Siosefá. …

Naʻe siʻi pekia ʻa Siosefa Sāmita, ko e palōfita mo e tangata kikite ʻa e ʻEikí. Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 602–605; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:1–2)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā hoʻo ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻi hoʻo fakakaukau ki he feilaulau naʻe loto-fiemālie ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita ke fai koeʻuhi ko ʻena fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí?

Konga 3

Kuo faitāpuekina fēfē ʻe he misiona fakaepalōfita ʻo Siosefa Sāmitá ʻeku moʻuí?

ʻI he fakahinohino ʻa e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, naʻe hiki ha fanongonongo ʻo e fakapōngí ʻo fakatatau mo e fakamatala siomata tonu ʻa ʻEletā Sione Teila mo ʻEletā Uiliate Lisiaté. ʻOku lekooti ʻa e fanongonongo ko iá he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Ako ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 135:3. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi lea pe kupuʻi lea ʻoku hā makehe kiate koé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Fakakaukau ki hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e ngaahi founga kuo tākiekina mo tāpuekina ai ʻe heʻene misiona fakaepalōfitá hoʻo moʻuí. Fakakaukau ke lekooti hoʻo ngaahi fakakaukaú ʻi hoʻo tohinoá.