‘Inisititiuti
Lēsoni 25 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Hokohoko ʻi he Kau Palesitenisií mo e Fononga Fakahihifó


“Lēsoni 25 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Hokohoko ʻi he Kau Palesitenisií mo e Fononga Fakahihifó,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 25 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

ʻĪmisi
Forging Onward, Ever Onward (Fakalaka Atu Ai Pē Ki Muʻa), tā fakatātā ʻa Glen S. Hopkinson

ʻOku siofi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e mavahe ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú.

Lēsoni 25 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Hokohoko ʻi he Kau Palesitenisií mo e Fononga Fakahihifó

Hili hono fanongonongo e pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá, naʻe aofangatuku ha fakamatala nusipepa ʻe taha ʻo pehē, “Ko e ngataʻanga eni ʻo e tui faka-Māmongá” (Weekly Herald, July 13, 1844, 220). Naʻe tui ha tokolahi mei tuʻa ʻe holofa e Siasí ʻi he pekia ʻa e Palōfita ko Siosefá. Pea naʻe fehuʻia ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí pe ko hai te ne tataki kinautolú. ʻI hoʻo ako e naunau fakalēsoni ko ʻení, kumi ki he founga ʻoku hokohoko atu ai ʻe he ʻEikí ke tataki Hono Siasí hili e pekia ʻa e palōfitá.

Konga 1

Ko hai ʻokú ne tataki e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he pekia ʻa e palōfitá?

Fakakakato ha taha ʻo e ngaahi fili ko ʻení ki he konga ko ʻení:

  1.  

  2. Ako ʻa e naunau ko ʻení, hili iá pea fakakato e ʻekitivitī fakalaulaulotó.

Naʻe nofoʻia ʻi Nāvū ha ongo fakamamahi ʻi he pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá. Lolotonga e taimi ko ʻeni ʻo e puputuʻú, ne pehē ʻe ha kakai ʻe niʻihi naʻa nau maʻu e totonu ke tataki e Siasí. Ko e taha ʻo e kakaí ni ko Sitenei Likitoni.

ʻI he taimi ne pekia ai ʻa Siosefá, naʻe kei ngāue fakafaifekau ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau ʻAposetolo kehé ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe toki maʻu ʻe Pilikihami ʻIongi ʻi he ʻaho 16 ʻo Siulai ʻo e 1844 ha tohi ne fakamatalaʻi ai hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailame Sāmitá.

Ko e taimi ne lau ai ʻe Pilikihami ʻa e tohí, naʻá ne ongoʻi hangē ka mafahí hono ʻulú. Kuo teʻeki ke ne ongoʻi ha fuʻu loto-mamahi pehē.

Naʻe vave ʻene fakakaukau ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kī kotoa pē ne fie maʻu ke maʻu ʻenitaumeni ai ʻa e Kāingalotú mo silaʻi kinautolu ki ʻitānití. Kapau he ʻikai ʻa e ngaahi kī ko iá, he ʻikai lava ʻo laka atu e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI ha kihiʻi taimi siʻi, naʻe manavahē ʻa Pilikihami naʻa kuo pekia ʻa Siosefa mo e ngaahi kií.

Hili iá, naʻe maʻu ʻe Pilikihami ha fakahā ʻo ne manatuʻi naʻe foaki ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kií ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne hapoʻi ʻaki hono laʻinimá hono tuí mo ne pehē, “Ko e ngaahi kī ki he puleʻangá ʻoku ʻi heni pē ia ʻi he siasí.” (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní., voliume. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 612)

ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻAokosi ʻo e 1844, naʻe fakatahataha mai e Toko Hongofulu Mā Uá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha fakataha alēlea. Lolotonga e fakataha ko ʻení, naʻe fakapapauʻi ʻe Sitenei Likitoni, ʻa ia kuó ne taʻefiemālie ki he kau maʻu mafai ʻi he Siasí pea ʻikai fie poupou ki aí, koeʻuhí kuo uiuiʻi ia pea fakanofo ke ne hoko ko ha tangata lea maʻa Siosefa Sāmitá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 100:9), ko hono fatongia ia ke “fakapapauʻi ʻoku puleʻi e siasí ʻi he founga totonú” (ʻi he History, 1838–1856 [Manuscript History of the Church], volume F-1, 295, josephsmithpapers.org).

Hili e fakaʻosi ʻe Sitenei ʻene leá, naʻe pehē ʻe Pilikihami ʻIongi:

ʻĪmisi
Palesiteni Pilikihami ʻIongi

Naʻe foaki ʻe Siosefa e kotoa ʻo e ngaahi kī mo e ngaahi mālohi kotoa pē ki [he] ʻulu [ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá] ʻoku kau ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló ʻa ia naʻá ne maʻu kimuʻa pea toki fakapoongi iá. (Brigham Young, ʻi he History, 1838–1856, volume F-1, 296, josephsmithpapers.org)

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fakatahataha mai e Kāingalotu ʻi Nāvuú ke fanongo ki he taukaveʻi ʻe Sitenei Likitoni hono tuʻunga fakatakimuʻá. Hili ʻene leá, naʻe lea nounou pē ʻa Pilikihami ʻIongi, ʻo ne taukapoʻi ko e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia naʻa nau maʻu fakataha e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kuo fakafoki mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ʻoku nau tataki e Siasí he taimi ní.

ʻI he fakafanongo ʻa ʻEmelī [Hoiti] ki he lea ʻa Pilikihamí, naʻá ne toe sio fakamamaʻu kiate ia ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ko Siosefa naʻe leá. Naʻá ne maʻu e fakafōtunga ʻa Siosefá, ʻa ʻene founga fakaʻuhingá pea aʻu pē ki he ongo hono leʻó. …

Hili ha taʻu ʻe fitu mei ai, naʻe lekooti ʻe ʻEmelī ʻene aʻusiá ʻene mātā e lea ʻa Pilikihami ki he Kāingalotú, ʻo ne fakamoʻoni ki he hangē tofu pē hono fōtungá mo e leʻó he tuʻunga malangá ko Siosefá. Ne tokolahi ha Kāingalotu ne nau tānaki ʻenau fakamoʻoní ki he fakamoʻoni [ʻa ʻEmilií] ʻi he ngaahi taʻu ne hoko aí, ʻo fakamatalaʻi ʻenau mamata ki hono hilifaki e pulupulu fakaepalōfita ʻo Siosefá kia Pilikihami he ʻaho ko iá. (Kau Māʻoniʻoní, 1:619–20)

Naʻe tohi ʻe Uilifooti Utalafi ʻo pehē, “Kapau naʻe ʻikai ke u mamata tonu kiate ia, he ʻikai ke lava ʻe ha taha ʻo fakalotoʻi au naʻe ʻikai ko Siosefa Sāmita naʻe leá, pea ʻe lava ke fakamoʻoni ki heni ha taha naʻe feohi pea mo e ongo tangatá ni” (ʻi he History of the Church, 7:236).

Naʻe mahino ki he Kāingalotú ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi he fakamatalaʻi ʻe Pilikihami ʻIongi kau ki hono foaki ʻo e ngaahi kī mo e mālohi fakaeʻaposetoló ki he Toko Hongofulu Mā Uá mo e fakamoʻoni fakapapau ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea hikinimaʻi ai e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko e kau taki ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he founga naʻe fakahaaʻi ai ʻe he Tamai Hēvaní Hono finangaló mo ʻEne ʻofa ki he Kāingalotú ʻaki hono fakahaaʻi kiate kinautolu ko Pilikihami ʻIongi mo e Toko Hongofulu Mā Uá te nau tataki e Siasí. Kuó ke ʻiloʻi fēfē nai ko kinautolu ʻoku nau tataki e Siasí he ʻaho ní kuo fili pea ui kinautolu ʻe he ʻOtuá?

Konga 2

Ko e hā ha founga ʻe lava ai ʻe he ʻEikí ʻo tataki kitautolu ʻi he hā ngali taʻepau ʻa e kahaʻú?

ʻI Sānuali ʻo e 1846, ʻi he uhouhonga ʻo e fakautuutu ʻa e fakatanga ki he Kāingalotú, naʻe fakamāʻopoʻopo ai ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá e ngaahi palani ke mavahe mei Nāvū ʻo fononga fakahihifo. Ne kikiteʻi ʻe Siosefa Sāmita ʻi he 1842, “ʻe hokohoko atu pē ʻa e Kāingalotú ʻo tofanga ʻi ha ngaahi meʻa faingataʻa lahi pea ʻe tuli kinautolu ki he ʻOtu Moʻunga Maká … [pea te nau] fokotuʻu ha ngaahi nofoʻanga mo langa ha ngaahi kolo lalahi pea … hoko ʻa e Kāingalotú ko ha kakai mālohi ʻi he lotolotonga ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 597–99).

ʻĪmisi
ʻOku siofi ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e mavahe ʻa e Kāingalotú mei Nāvuú.

ʻOku tataki ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e Kāingalotú ki tuʻa mei Nāvū.

Lolotonga e teuteu ʻa e Kāingalotú ke mavahe mei Nāvuú, naʻa nau ngāue foki ke fakakakato e Temipale Nāvuú. ʻI he fakaofiofi ke ʻosí, naʻe ʻaukolo mai ha Kāingalotú ʻe lauiafe tupu ki he temipalé he ʻaho mo e pō ke maʻu e ngaahi ouau ʻo e ʻenitaumení mo e silá. Naʻe pehē ʻe Sisitā Sala Lisi:

ʻĪmisi
Sala Lisi

He kapau naʻe ʻikai e tui mo e ʻilo kuo foaki mai kiate kimautolu ʻi he temipale ko iá ʻi he tākiekina mo e tokoni ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, ne mei hangē ʻemau fonongá ʻamautolu ko ha taha ʻoku taufā ʻi he fakapoʻulí. … Ka naʻa mau tui ki heʻemau Tamai Hēvaní pea mau falala kiate Ia mo ongoʻi ko Hono kakai fili kimautolu. (Sarah Rich, ʻi he Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 34)

Naʻe lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he Kāingalotu naʻa nau ʻi Nāvū ʻi he taimi ko iá ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Lōpeti D. Heili

Naʻe hoko ʻenau ngaahi fuakava mo e ʻEikí he Temipale Nāvuú ko hanau maluʻi lolotonga ʻenau fononga ki he hihifó, pea pehē kiate kitautolu takitaha he ʻahó ni mo e toenga ʻetau moʻuí. (Robert D. Hales, “Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Liahona, Fep. 2014, 4).

ʻI he fakalalahi ʻa e fakatangá, naʻe fakamāʻopoʻopo ai ʻe he Kāingalotú ʻenau ngaahi palaní pea kamata fononga atu e fuofua kulupu tokolahi ʻo e Kāingalotú ʻo fou atu ʻi ʻAiouā ʻi Fēpueli ʻo e 1846. Naʻa nau fehangahangai mo e momoko toho ʻo e ʻeá, siʻisiʻi ʻa e meʻakaí, mo e taʻemāú. ʻI he faʻahitaʻu failaú naʻe hohoko e ʻuhá, hake e ngaahi anovaí, mo e pelepelá, ʻo fakangatangata ai e fononga ʻa e Kau Māʻoniʻoní ki ha maile pē ʻe 300 (kilomita ʻe 483) ʻi ha ʻaho ʻe 131. Koeʻuhí ko e ngaahi toloi ko ʻení mo e siʻisiʻi ʻa e ʻū naunau tokoní, naʻe taʻofi ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e fonongá pea fokotuʻu ai ha feituʻu mālōlōʻanga naʻe ui ko e Nofoʻanga Fakafahaʻitaʻu Momokó. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe tupu tokolahi ʻa e Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó ki he kakai ʻe toko 7,000 tupu.

ʻĪmisi
Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó, tā fakatātaaʻi ʻe Greg K. Olsen

Naʻe puke ha tokolahi ʻi he fasi-manavá mo e momokó, pea naʻe poleʻi ai e tui ʻa ha niʻihi. Naʻe ngaohi ʻe he ngaahi tūkunga faingataʻa ko ʻení ke hoko e faʻahitaʻu momoko ʻo e 1846–47 ko e taha ia ʻo e ngaahi vahaʻataimi faingataʻa taha ʻi he moʻui ʻa Pilikihami ʻIongí. Naʻá ne ongoʻi “hangē ha tamai ki ha fāmili tokolahi ʻo e fānaú ʻoku nau takatakaiʻi [ia]” peá ne manatu kimui ange ki hono ngaahi fatongiá naʻe mafatukituki ia kiate ia ʻo hangē ha “toni ʻe uofulu-mā-nima hono mamafá” (“This Shall Be Our Covenant,” Revelations in Context [2016], 307–8; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 2, ʻIkai Ha Nima Taʻe Maʻa, 1846–1893 [2020], 40–44, 46–51).

ʻI he mafatukituki ko ʻení, naʻe tautapa ai ʻa Pilikihami ʻIongi ki ha fakahinohino mei he ʻEikí peá ne maʻu ha fakahā ʻoku kau ai e “Folofola mo e Finangalo ʻo e ʻEikí ʻo kau ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí ʻi heʻenau ngaahi fononga ki he Hihifó” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:1). ʻI hoʻo ako e ngaahi kongokonga ko ʻeni ʻo e fakahaá, fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi fakahinohino ʻa e ʻEikí mo e ngaahi talaʻofa ki he Kāingalotú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136:2, 8, 10–11, 21–22.

Naʻe ʻomi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ha fakamaama mahuʻinga ki he taimi ʻo e fakahaá ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 136. Naʻá ne pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi

Ko e tefitoʻi meʻa ki hano maʻu ha fakahaá ko ha tukupā ke fai e meʻa kotoa te tau lavá ʻaki hotau iví mo e fakakaukau leleí. ʻOku ʻuhinga ʻeni ki hono fie maʻu ke tau tokoni mo ngāué.

Ko ha founga mahuʻinga ʻo e feʻunga ke maʻu ha fakahaá ko e hokohoko atu ʻetau tokoní mo e ngāué. ʻOku ou fakatokangaʻi ʻi heʻeku ako e folofolá ko e lahi taha hono maʻu ʻe he fānau ʻa e ʻOtuá e fakahaá ʻa e taimi ʻoku nau fai ai ha ngāué, ʻo ʻikai ʻi he taimi ʻoku nau nofo noaʻia ai ʻi honau nofoʻangá ʻo tatali ki he ʻEikí ke Ne toki talaatu e fuofua meʻa ke faí.

Hangē ko ʻení, ʻoku mahuʻinga ke fakatokangaʻi ko e fakahā ko ia ne ʻiloa “ko e Folofola mo e Finangalo ʻo e ʻEikí ki he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí” (T&F 136:1) naʻe ʻikai ke ʻomi ia ʻi Nāvū ʻi hono palani ko ia ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau hiki mei Nāvū; … pea naʻe ʻikai ke ʻomi ia ʻi he kauvai fakahihifo ʻo e Vaitafe Misisipí. … Naʻe ʻomi e fakahā ke ne tataki e fehikitaki ʻa e Kāingalotú ʻi he tokaleleí ʻi he ʻaho 14 ʻo Sānuali 1847, ʻi he taimi ne ʻosi fononga ai e Kāingalotú ʻi ha meimei vahe tolu ʻe taha ki he ngaahi teleʻa he moʻungá. (Dallin H. Oaks, “ ʻI he Taimi pē ʻAʻana, ʻi He Founga pē ʻAʻana,” Liahona, ʻAokosi, 2013, 22, 24)

Kiʻi fakakaukau angé ki he founga ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai e ʻilo ko ʻeni meia Palesiteni ʻOakesí ki hoʻo ngaahi fehuʻi mo e fili te ne liliu ho kahaʻú.

ʻĪmisi
Kau Paioniá ʻOku Nau Hū Atu ki he Teleʻa Sōlekí, tā fakatātaaʻi ʻe King Driggs

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻEpeleli ʻo e 1847, naʻe mavahe ʻa Pilikihami ʻIongi mei he Nofoʻanga Fakafaʻahitaʻu Momokó mo e fuofua kulupu ʻo e Kāingalotú. Naʻa nau fononga maile ʻe 1,031 (kilomita ʻe 1,660) ʻi ha māhina ʻe fā pea nau tūʻuta ʻi he Teleʻa Sōlekí ʻi he ʻaho 24 ʻo Siulai ʻo e 1847. Naʻe lekooti ʻe Uilifooti Utalafi ʻi he taimi naʻe mamata ai ʻa Pilikihami ʻIongi ki he teleʻá, “naʻá ne tuʻu pē ʻo moʻutāfuʻua ʻi ha ngaahi miniti siʻi. … Hili ʻene mamata ki he meʻa hā maí ni, naʻá ne pehē mai leva, ‘Kuo feʻunga. Ko e feituʻu totonú ʻeni. Hoko atu’” (ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Uilifooti Utalafi [2004], 164). ʻI ʻOkatopá, ne fakafuofua ki ha Kāingalotu ʻe toko 1,700 nai kuo nau nofo ʻi ʻIutaá. Ka neongo iá, naʻe kei nofo pē ha toko 10,000 kehe ʻi he veʻe Vaitafe Mīsulí ʻi ʻAiouā mo Nepulasikā pea te nau fononga fakahihifo ʻi loto he taʻu ʻe nima ka hokó (vakai, “Sustaining a New First Presidency in 1847,” ChurchofJesusChrist.org).

Naʻe laka hake he taʻu ʻe tolú hili hono tataki ʻe he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Toko Uá ʻa e Siasí ʻi he ʻikai ke ʻi ai ha Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fakataha mai e Kau ʻAposetoló ʻi ha Fakataha Alēlea ʻi Palafu, ʻAiouā, ʻa ia ne kei nofo ai ha tokolahi ʻo e Kāingalotú. Naʻa nau fakataha mai ki ha kiʻi fale ʻakau siʻisiʻi ke aleaʻi hono toe fokotuʻutuʻu ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. “Naʻe taumalingi mai ha fakahā lahi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kinautolu kotoa naʻe ʻi aí,” pea naʻe hikinimaʻi ai ʻi he loto-taha ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Pilikihami ʻIongi, ʻa e ʻaposetolo pulé, ko e Palesiteni ʻo e Siasí (Autobiography of Bathsheba W. Smith, 12, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu e sipelá; vakai foki, Kau Māʻoniʻoní, 2:87–89, 92–95).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Fakakaukau ki he founga naʻe tataki ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ʻi heʻenau fononga ki he Teleʻa Sōlekí. Kuó ke ongoʻi fēfē hono tataki ʻe he ʻEikí hoʻo moʻuí? Ko e hā te ke lava ʻo tokanga taha ki ai ke maʻu ha fakahinohino lahi ange mei he ʻEikí?