‘Inisititiuti
Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá


“Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 19 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko Hono Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá

ʻĪmisi
taʻahine ʻokú ne sio ki ha laʻitā ʻo haʻane kui

Fakakaukau ki ha taimi naʻe fai ai ʻe ha taha ha meʻa maʻau naʻe ʻikai ke ke lava ʻo fai toko taha pē. Ko e hā e ongo naʻá ke maʻu ki he taha ko iá? ʻI hoʻo akó, fakakaukau pe ko e hā ha ongo ʻa e kau mēmipa kuo mālōlō ʻi ho fāmilí fekauʻaki mo koe ʻi haʻo fai ha meʻa maʻanautolu naʻe ʻikai lava ke nau fai maʻanautolu—ʻa hono fakahoko e ngaahi ouau ʻoku fie maʻu ki honau fakamoʻuí.

Konga 1

Ko e hā ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku pekia taʻe maʻu ha ʻilo ki he ongoongoleleí?

Fakatokangaʻi ange: Te ke lava ʻo fili ke mamataʻi e vitiō ko ʻení kae ʻikai lau e ʻuluaki konga ʻo e lēsoni ko ʻení, hili iá pea fakalaulauloto ki he ngaahi fehuʻi ʻi he fakaʻosinga ʻo e konga ko iá.

ʻI he taʻu 17 ʻa Siosefa Sāmitá, naʻá ne lotomamahi ʻi he mate fakafokifā hono taʻokete ko ʻAlaviní, ʻa ia naʻá ne ʻofeina lahí. Naʻe kole ʻe he fāmili Sāmitá “ha faifekau siasi Pelesipitiliane ʻi Palemaila Niu ʻIoké ke malanga ʻi hono meʻafakaʻeikí. Koeʻuhí naʻe teʻeki ai hoko ʻa ʻAlavini ko ha mēmipa ʻi he siasi ʻo e faifekaú, naʻe pehē ai ʻe he tangata malangá ni ʻi heʻene malangá he ʻikai ke lava ʻo fakahaofi ʻa ʻAlavini. Naʻe fakamatala ʻe he tehina ʻo Siosefa ko Uiliami Sāmitá ʻo pehē: ‘Naʻe mātuʻaki fakapapauʻi mālohi ʻe he [faifekaú] … kuo ʻalu ʻa [ʻAlavini] ki heli’” koeʻuhí he naʻe teʻeki papitaiso ʻa ʻAlavini (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 467.

Mahalo naʻe ongo fakamamahi e tali ʻa e faifekaú ki he pekia ʻa ʻAlaviní. Ka neongo ia, naʻe makatuʻunga ʻene akonakí ʻi he moʻoni ko ia kuo pau ke tali ʻe he kakai kotoa pē ʻa Kalaisi pea papitaiso kae toki fakahaofí (vakai, Sione 3:5).

ʻI Sānuali ʻo e 1836, hili ha taʻu ne laka hake he 12 mei he pekia ʻa ʻAlaviní, naʻe fakataha ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻene tamaí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi he Temipale Ketilani ne mei ʻosi hono langá. Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha meʻa-hā-mai ki he kahaʻú he lolotonga ʻa e fakatahá, ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 137:1, 5–8.

Naʻe “ofo” ʻa Siosefa ʻi heʻene mamata ki hono tokoua ko ʻAlaviní ʻi he puleʻanga fakasilesitialé he naʻe teʻeki ai papitaiso ʻa ʻAlavini. Hili ha taʻu ʻe fā mei ai, ʻi ʻAokosi 1840, naʻe kamata ke akoʻi ʻe he Palōfitá ki he Kāingalotú e tokāteline ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Kuo akoʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá e tokāteline ko ʻení ʻi he Fuakava Foʻoú kimuʻa pea toe fakafoki mai ia ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá (vakai, 1 Kolinitō 15:29).

ʻI ha tohi ʻe taha ʻa Vilate Kimipolo ki hono husepānití, naʻá ne faitohi kau ki he fiefia ʻa e Kāingalotú ʻi he tokāteline foʻou ne toe fakafoki mai ko ʻení:

Kuo fakaava ʻe Palesiteni Sāmita ha kaveinga foʻou mo nāunauʻia. … ʻOkú ne pehē ko ha faingamālie ia ʻo e siasi ko ʻení ke nau papitaiso maʻa honau kāinga kotoa pē kuo nau mate kimuʻa pea toki ʻomi ʻa e ongoongolelei ko ʻení. … ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau hoko ai ko e kau fakafofonga ʻo kinautolu, pea tau ʻoange ai kiate kinautolu ʻa e faingamālie ke tuʻu mai ʻi he ʻuluaki toetuʻú. ʻOkú ne pehē ʻe malangaʻi kiate kinautolu ʻa e ongoongoleleí ʻi he Fale Fakapōpulá. … Talu mei heʻemau maʻu e fakahinohino ko ʻení, mo e taʻetūkua hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá. Lolotonga e konifelenisí, ne faʻa ʻi ai ha kaumātuʻa ʻe toko valu ki he hongofulu ʻi he loto vaitafé he taimi tatau ʻo faipapitaiso. … ʻIkai ko ha tokāteline nāunauʻia ʻeni? (Vilate Kimball, ʻi he Janiece Johnson and Jennifer Reeder, The Witness of Women: Firsthand Experiences and Testimonies from the Restoration [2016], 181)

ʻOku ʻikai ha veiveiua naʻe ongoʻi ʻe he fāmili Sāmitá ha fiefia lahi ʻi hono papitaiso ʻo Hailame maʻa hono tokoua ko ʻAlaviní.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ʻokú ke pehē ʻokú ne ʻai e huhuʻi ʻo e kau pekiá ke hoko “ko ha tokāteline nāunauʻiá”? Ko e hā ʻoku akoʻi atu ʻe he tokāteline ko ʻení fekauʻaki mo e ʻulungaanga mo e finangalo ʻo e Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí?

ʻI he taʻu hono hokó ʻi he 1841, naʻe folofola ʻa e ʻEikí “ʻoku kau ʻa e ouaú ni ki hoku falé” pea ka hili e maau ʻa e faiʻanga papitaiso ʻi he temipalé, ʻe taʻofi leva hono fakahoko ʻe he Kāingalotú e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he vaitafé (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:29–34). Naʻe toe ʻoatu ʻe Siosefa Sāmita ha ngaahi fakahinohino lahi ange fekauʻaki mo e huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻi ha ongo tohi ʻe ua naʻá ne fai ki he Kāingalotú lolotonga ʻene kei toitoi koeʻuhi ko e ngaahi tukuakiʻi loí. ʻOku maʻu he taimí ni ʻa e kakano ʻo e ongo tohí ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127 mo e 128. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfitá ʻe toki fakamaʻu pē ha ouau ʻo e ongoongoleleí, hangē ko e papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻi māmani pea ʻi he langí, ʻi hano fai ia ʻaki e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo hono tauhi ʻo ha lekooti totonu ʻo e ouaú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 127:5–7; 128:1–9).

Konga 2

Ko e hā mo ha toe meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ʻi he vīsone naʻá Ne ʻoatu kia Palesiteni Siosefa F. Sāmitá?

Hili e pekia ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, naʻe hokohoko atu hono fakahā ʻe he ʻEikí e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo ʻEne palani ke huhuʻi e kau pekiá ʻi he “ʻotu lea ki he ʻotu lea” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 98:12). Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he 1918 ha vīsone naʻá ne fakahā ha ngaahi moʻoni lahi ange kau ki hono huhuʻi ʻo e kau pekiá. ʻOku lekooti ʻa e meʻa-hā-mai ko ʻení ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e founga naʻe teuteuʻi ai ʻa Siosefa F. Sāmita ke ne maʻu e meʻa-hā-mai tuʻu-ki-muʻa ko ʻení:

Lolotonga e moʻui ʻa Palesiteni Sāmitá, naʻe mole ʻene tamaí [ʻi hono taʻu 5], ʻene fineʻeikí [ʻi hono taʻu 13], tokoua ʻe taha, ongo tuofāfine, uaifi ʻe toko ua, mo e fānau ʻe toko hongofulu mā tolu. Naʻe maheni lelei mo e mamahí mo e mole ʻo e ngaahi ʻofaʻangá. …

Naʻe mātuʻaki fakamamahi kiate ia ʻa e [taʻu 1918]. Naʻá ne tengihia siʻi kau tō-tau ʻo e Tau Lahi ʻa Māmaní ʻa ia naʻe fakautuutu ʻo laka ʻi he toko 20 miliona ne fakapōngí. ʻIkai ngata aí, naʻe mafola ʻi māmani ha mahaki fakaʻauha (flu) ʻo mole ai siʻa moʻui ʻa ha kakai ʻe toko 100 miliona.

Naʻe toe mole foki meia Palesiteni Sāmita ha kau mēmipa mahuʻinga … ʻe toko tolu ʻi he fāmilí. Naʻe mate fakafokifā ʻa ʻEletā Hailame Meki Sāmita ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko hono foha lahí ka ko ʻeku kui tangatá, ʻi ha pā ʻo e ʻapenitikí.

Naʻe tohi ʻe Palesiteni Sāmita: “ʻOku ʻikai ke u lava ʻo lea—[ʻoku ongonoa] ʻi he mamahi! … ʻOku kafo hoku lotó; mo holituʻu ki ha moʻui! … ʻOi! Naʻá ku ʻofa ai! … ʻOku ou fakafetaʻi ki he ʻOtuá koeʻuhí ko ia, ʻaki hoku lotó kotoa! Kae … ʻOi! Naʻá ku fie maʻu ia! Naʻa mau fie maʻu kotoa ia! Naʻe ʻaonga lahi fau ki he Siasí. … Ka ko ʻeni, … ʻOi! Ko e hā ʻaʻaku ʻe lava ʻo fai! … ʻOi! ʻOtua tokoni mai kiate au! …”

Ko ia, ʻi he ʻaho 3 ʻo ʻOkatopa 1918, ne maʻu ʻe Palesiteni Sāmita ʻi he hili ʻene foua e mamahi lahi ʻi he lauimiliona kuo pekia ʻi māmani ʻi he taú mo e mahakí, pea pehē ki he kau pekia ʻi hono fāmilí, ha fakahā fakalangi ʻoku ʻiloa ko e “meʻa-hā-mai ʻo e huhuʻi e kau pekiá.” (M. Russell Ballard, “Ko e Meʻa-Hā-Mai ʻo e Huhuʻi ʻo e Kau Pekiá,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2018, 72)

Naʻe maʻu ʻe Siosefa F. Sāmita ʻene meʻa-hā-mai fakalangí lolotonga ʻene fakalaulauloto ki he feilaulau fakalelei ʻa e Fakamoʻuí mo hono lau ʻo e fakamatala ʻa e ʻAposetolo ko Pitá ki he ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié hili hono Tutuki Iá(vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:1–11).

ʻĪmisi
tā valivali ʻo Siosefa Filitingi Sāmita, Hailame Meki Sāmita, mo Siosefa F. Sāmita

Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo hono foha ko Hailamé mo e mokopuna ko Siosefá.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:30, 33–34, 57, pea fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Palesiteni Sāmita fekauʻaki mo e founga naʻe malangaʻi ai e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié.

ʻI ha tūkunga ʻe taha, naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻoku uiuiʻi foki mo e kakai fefine faivelengá ke malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he maama tataliʻanga ʻo e ngaahi laumālié (vakai, Gospel Doctrine, 5th ed. [1939], 461).

Konga 3

ʻE tokoni fēfē e kau atu ki he ngāue ke huhuʻi e kau pekiá ke u ʻunu ke ofi ange ki he Fakamoʻuí?

Naʻe akonaki ʻa ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻo pehē:

Kuo pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī: “ʻOku ou tui ko e ngāue fakafofonga maʻá e kau pekiá ʻoku ofi taha ki he feilaulau fakafofonga ʻa e Fakamoʻuí Tonu ʻo laka hake ʻi ha toe ngāue ʻoku ou ʻiloʻi. …” [“Excerpts from Recent Addresses of President Gordon B. Hinckley,” Ensign, Jan. 1998, 73]

Ko ʻetau vēkeveke ke huhuʻi ʻa e kakai pekiá pea mo e taimi mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻoku tau fakaʻaongaʻi ke fakahoko ʻaki iá, ko hono fakahā ia ʻo ʻetau fakamoʻoni fekauʻaki mo Sīsū Kalaisí. Ko ha fakamatala mālohi ia ʻoku lava ke tau fai ʻo kau ki Hono ʻulungāngá pea mo Hono misiona fakalangí. …

ʻI hono ʻiloʻi ʻetau ngaahi kuí pea fakahoko maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko maʻanautolu peé, ʻoku tau fakamoʻoni ai ki he taʻefakangatangata e tokoni ʻa e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. (D. Todd Christofferson, “The Redemption of the Dead and the Testimony of Jesus,” Ensign, Nov. 2000, 10)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, aleaʻi

Fakalaulauloto mo Aleaʻi ʻi hoʻo Teuteu ki he Kalasí

ʻOku hoko fēfē ʻa e kau atu ki he ngāue ʻo hono huhuʻi ʻo e kau pekiá ko hano fakahaaʻi ʻo hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí?

Kapau te ke lava, kole ki ha mēmipa ʻo e fāmilí pe kaungāmeʻa ke vahevahe ʻene aʻusia ʻi hono fakahoko e hisitōlia fakafāmilí. Fai ha ngaahi fehuʻi fekauʻaki mo e founga ke kamataʻi ai iá pe ko e founga ke fakahoko lelei ange ai e hisitōlia fakafāmilí. ʻAlu mateuteu ki he kalasí ke vahevahe ha niʻihi ʻo e meʻa kuó ke akó.