2016
Ko e Fiefia ʻo e Ngāue ʻi he Hisitōlia Fakafāmilí
Fēpueli 2016


Ko e Fiefia ʻo e Ngāue ki he Hisitōlia Fakafāmilí

Mei ha lea ko e, “Our Father’s Plan Is about Families,” naʻe fai ʻi he Konifelenisi ʻa e RootsTech Family History ʻi Sōleki Siti, ʻIutā, ʻi he ʻaho 14 ʻo Fēpueli, 2015. Vakai ki he RootsTech.org ke ʻilo lahi ange fekauʻaki mo e konifelenisi lahi ʻa e Roots Tech ki he 2016.

ʻOku mahino ʻi he talaʻofa ʻa ʻIlaisiaá ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki he ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻiate kitautolú pea mo e toʻu tangata ʻe muiaki mai ʻiate kitautolú.

ʻOua naʻa teitei ngalo ko hono fakahoko ko ia ʻo e hisitōlia fakafāmilí—mo e ngaahi ouau ʻo e temipalé—ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ngāue ʻo e fakamoʻuí pea ʻoku tāpuakiʻi e moʻui ʻo kinautolu ʻoku kei moʻuí ʻi heʻenau kau ʻi he ngāue toputapú ni maʻá e kau pekiá. ʻOkú ne fakamālohia ʻetau tuí mo ʻetau tukupā ki he ongoongoleleí, tokoniʻi kitautolu ke tau matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí, toe vāofi ange hotau fāmilí, mo fakamālohi hotau ngaahi uōtí mo e ngaahi siteikí.

ʻOku ou fie fakamamafaʻi ʻa e “kumi, ʻave, mo akoʻi” ʻa e hisitōlia fakafāmilí. Ko e kumí, ʻoku mau fakaʻuhinga ia ko hono ngāue ʻaki e uepisaiti ʻo e FamilySearch pe ko e kiʻi tohi Ko Hoku Fāmilí: Ngaahi Talanoa ʻOkú ne Fakatahatahaʻi Kitautolú1 ke maʻu e hingoa ʻe taha pe lahi ange hoʻo ngaahi kuí pe ko honau hakó. Hili iá pea ʻave ʻa e ngaahi hingoá ni ki he temipalé, pe vahevahe ia mo ha niʻihi kehe ke nau lava ʻo ʻave kinautolu. (ʻAlu ki he temipalé mo ho fāmilí, ʻo ka faingamālie.) Ko hono fakaʻosí, akoʻi ho fāmilí pea akoʻi leva ʻa e niʻihi kehé ke fakahoko e meʻa tatau.

ʻĪmisi
Tree from the FamilySearch logo

Tā fakatātaaʻi ʻe Brad Teare; tā ʻo e ʻatá ʻe Welden C. Andersen, Alexander Borges, mo e Les Nilsson

ʻOku fekauʻaki e palani ʻetau Tamaí mo e ngaahi fāmilí, ʻo fakataipe ʻaki ha fuʻu ʻakau kaukaua. Ke moʻui mo tupu ha fuʻu ʻakau, ʻokú ne fie maʻu ha ngaahi aka mo e vaʻa fakatouʻosi. ʻOku fie maʻu foki ke tau fehokotaki ki hotau ngaahi aká—ʻetau mātuʻá, ngaahi kuí mo e ngaahi kui kehé—kae pehē foki ki hotau ngaahi vaʻá—ʻetau fānaú, makapuná, mo e ngaahi hakó. ʻOku fakaʻaongaʻi ʻe ha ngaahi potufolofola lahi ʻa e fakatātā ʻo ha fuʻu ʻakau mo hono ngaahi aká mo e vaʻá ke fakafofongaʻi ʻaki e fāmilí (vakai, ʻĪsaia 11:1; Sēkope 5).

Ko e Misiona ʻo ʻIlaisiaá

Naʻe kikite ʻa e palōfita ko Malakaí, ʻi he tohi fakamuimuitaha ia ʻo e Fuakava Motuʻá, ki ha taimi ʻe foki mai ai ʻa e palōfita ko ʻIlaisiaá ki he māmaní “ʻi he teʻeki ai ke hoko ʻa e ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí … [ke] liliu ʻa e loto ʻo e mātuʻá ki he fānaú, pea ko e loto ʻo e fānaú ki heʻenau mātuʻá, telia naʻá [Ne] haʻu ke tāʻi ʻaki ʻa māmani ʻa e malaʻiá” (Malakai 4:5–6).

ʻI he taimi naʻe hā ai ʻa e ʻāngelo ko Molonaí ki he kiʻi talavou taʻu 17 ko Siosefa Sāmitá ʻi he 1823, naʻá ne lau ʻa e ngaahi veesi tatau pē mei he tohi ʻa Malakaí kae ʻi ha fakalea kehe. Naʻe pehē ʻe Molonai ʻi he pō ko ia ʻo Sepitemá:

“Vakai, te u fakahā kiate kimoutolu ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí, ʻi he nima ʻo ʻIlaisiā ko e palōfitá, ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke hoko ʻa e fuʻu ʻaho lahi mo fakamanavahē ʻo e ʻEikí.

“… Pea te ne tō ʻi he loto ʻo e fānaú ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ki he ngaahi tamaí, pea ʻe liliu ʻa e loto ʻo e fānaú ki heʻenau ngaahi tamaí. Ka ne ʻikai ke pehē ia, ʻe fakaʻauha ʻo ʻosiʻosingamālie ʻa e māmaní kotoa ʻi heʻene hāʻele maí” (Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:38–39).

Naʻe lea tuʻo fā ʻaki ʻe he ʻāngelo ko Molonaí ʻa e ngaahi lea ʻa Malakaí ki he talavou ko Siosefá.

Fakakaukau angē kapau ko e meʻa pē ia naʻa tau ʻilo ʻo kau ki he palōfita maʻongoʻonga ko ʻIlaisiaá ʻa e meʻa ne ʻilo ʻe Siosefa Sāmita mei he Tohi Tapú. ʻOku tau ʻilo mei he tohi folofola ko iá naʻe lolotonga moʻui ʻa ʻIlaisiā ʻi ha taimi faingataʻa, ʻi he meimei taʻu ʻe 900 kimuʻa hono ʻaloʻi ʻo Kalaisí. Naʻe pule ʻa ʻĒhapi mo Sisipeli ko ha tuʻi mo e kuini faiangahala ʻi ʻIsileli, ʻo kau ai ʻena tuʻutuʻuni ke hū ʻa e taha kotoa pē ki he ʻotua loi ko Pealí pea fakapoongi e kau palōfita ʻa e ʻEikí.

Ko ha palōfita fisifisimuʻa ʻa ʻIlaisiā. ʻOku tali ʻe he kau Kalisitiane mo e kau Siu ʻi he funga māmaní ʻa e fakamatala ʻa ʻIlaisiā he Fuakava Motuʻá.

ʻOku hiki ʻi he folofolá ʻa e mana hono fakahaofi e moʻui ʻa ʻIlaisiaá mo ʻene haofakiʻi ha fefine uitou mei he hongé pea fokotuʻu hono fohá mei he maté (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 17). ʻOku fakamatalaʻi ʻe ʻIlaisiā ʻa e founga hono fakapapauʻi ange ʻe “ha kihiʻi leʻo-siʻi” kiate ia ʻoku ʻikai ke ne tuenoa ʻi heʻene līʻoa ki he ʻEikí (vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:4–14). Ko hono fakaʻosí, naʻe liliu ʻa ʻIlaisiā pea ʻave ki he langí ʻo ʻikai ke ne aʻusia ʻa e maté (vakai, 2 Ngaahi Tuʻi 2:7–12).

ʻĪmisi
The apostles Peter, James and John witnessing the transfiguration of Christ. Christ is surrounded by light. Moses and Elias (Elijah) appear as transfigured beings surrounded by the same light. Peter, James and John are shielding their eyes from the brightness of the light.

Konga naʻe toʻo mei he The Transfiguration, tā ʻe Carl Heinrich Bloch

Ngata pē ʻi he fakahā ʻi onopōní ʻoku fakahā mai ai ʻa e fatongia kakato ʻo ʻIlaisiaá. Ko e palōfita fakamuimui taha ia naʻá ne maʻu ʻa e mālohi fai-sila ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí ki muʻa he kuonga ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne hā mo Mōsese ki he Fakamoʻuí pea mo Pita, Sēmisi, mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí (vakai, Mātiu 17:1–4; Maʻake 9:2–5). Ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻa e hā ʻa ʻIlaisiā kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he 1836 ʻi he Temipale Ketilaní. Naʻá ne toe fakafoki mai ai e ngaahi kī ʻo e mālohi ki he fai-silá, ki hono silaʻi ʻo e ngaahi fāmilí ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ko hono fakakakato ʻeni ʻo e kikite ʻa Malakaí (vakai, T&F 110:13–16). Koeʻuhí naʻe fekauʻi mai ʻa ʻIlaisiā ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení, ʻoku lava ke maʻu ʻe he kakai moʻuí mo e kau pekiá fakatouʻosi ʻa hono kakato ʻo e fakamoʻuí.

ʻOku fakahoko e misiona ʻo ʻIlaisiaá ʻe he meʻa ʻoku faʻa ui he taimi ʻe niʻihi ko e laumālie ʻo ʻIlaisiaá, ʻa ia ne akoʻi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, “ko ha hāsino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoni ki he natula fakalangi ʻo e fāmilí.”2 Ko hono ʻuhinga ia ʻoku tau faʻa ui ai e ngaahi fakahā ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní fakataha mo e hisitōlia fakafāmilí mo e ngāue fakatemipalé ko e laumālie ʻo ʻIlaisiaá.

ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e ngaahi Fuakavá ʻo kau kiate kinautolu kuo nau ʻosi pekiá “ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa kinautolu pe fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu.” (T&F 128:18). ʻOku ʻuhinga ʻeni ki he hā? ʻOku tau maʻu ʻa e talí ʻi he folofolá:

“Pea ko ʻeni, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e ngaahi tuofāfine ʻofeina lahi, tuku ke u fakahā papau kiate kimoutolu, ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻoku kau ki he kau pekiá mo e kakai moʻuí ʻa ia ʻoku ʻikai lava ke tukuange noaʻia ia, ʻo kau ki hotau fakamoʻuí. He ʻoku ʻaonga pea ʻoku kau lahi ʻa honau fakamoʻuí ki hotau fakamoʻuí, ʻo hangē ko e lea ʻa Paula ʻo kau ki he ngaahi tamaí—ʻoku ʻikai lava ke fakahaohaoaʻi ʻa kinautolu taʻekau ai ʻa kitautolu—pea ʻoku ʻikai lava foki ke fakahaohaoaʻi ʻa kitautolu taʻekau ai ʻa hotau kau pekiá” (T&F 128:15; toki tānaki ʻa e fakamamafá).

ʻOku ʻuhinga e “ʻoku ʻaonga honau fakamoʻuí mo mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí” ʻoku fefalalaʻaki mo fehokotaki ʻa e fakamoʻui ʻo e fāmili kakato ʻo e tangatá—hangē ko e ngaahi aka mo e ngaahi vaʻa ʻo ha fuʻu ʻakau.

Fakahoko ha Fakataha Fakatohihohoko Fakafāmili

ʻOku totonu ke fakamuʻomuʻa taha ʻa e ngaahi tukupā mo e ngaahi fakaʻamu ʻa e fāmilí. Te nau maluʻi ʻa hotau ikuʻanga fakalangí. Ke kamata ʻa e ngaahi fāmilí ʻi heʻenau ngāue ki he hisitōlia fakafāmilí, ʻoku ou fakatukupaaʻi kinautolu ke nau fakahoko e meʻa ʻoku ou ui ko ha “Fakataha Fakatohihohoko Fakafāmili.” ʻOku totonu ke toutou fakahoko ʻeni. ʻE lava ke ʻomi ʻe he taha kotoa ki he ngaahi fakataha ko ʻení e ngaahi hisitōlia fakafāmili lolotongá, ngaahi talanoá, mo e ngaahi taá, kau ai e ngaahi koloa tauhi ʻofa ʻa e ngaahi kuí mo e mātuʻá. ʻE lava ʻo fakaʻaongaʻi e kiʻi tohi Ko Hoku Fāmilí ke tokoni ki hono hiki e ngaahi fakamatala fakafāmilí, ngaahi talanoá, mo e ngaahi taá, ʻa ia ʻe lava ke toki fakahū ki he ʻAkau Fakafāmilí ʻi he FamilySearch.org.

Neongo iá, he ʻikai lava ke fakahoko tuʻo taha pē ʻeni. ʻOku fie maʻu ʻa e ngāue faivelenga ʻi he kotoa ʻo e moʻuí. Ko kinautolu ko ia ʻoku nau fekumi ki ha founga lelei ange ki hono tauhi ʻe he fāmilí e ʻaho Sāpaté, ko ha founga lelei ʻaupito hono fakavavevaveʻi ʻo e ngāue toputapú ni.

ʻĪmisi
Family in Thailand doing family history with a laptop computer.

Ko ʻapi ʻa e senitā ʻo e hisitōlia fakafāmilí. ʻOku fie maʻu ke tau tokoniʻi hotau toʻu tupú ke fakatupulaki ha ʻofa ki he ngāué ni. Kuo ʻosi fakatafoki ʻe he tokolahi hotau toʻu tupú honau lotó ki heʻenau ngaahi tamaí. ʻOku vēkeveke hotau kakai kei talavoú ke ʻilo ki he moʻui ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí—ʻa e feituʻu ne nau omi mei aí mo e anga ʻenau moʻuí. ʻOku aʻu ʻo fuʻu fiefia lahi ha niʻihi hono fai ʻo e ngāué ʻo ʻikai ke nau fakatokangaʻi e taimí pea nau lotomamahi he taimi ʻoku pau ke nau tuku aí.

ʻOku saiʻia ʻa e kakai kei talavoú he ngaahi talanoá mo e ngaahi taá, pea ʻoku nau lava eni ʻo ngāueʻaki ʻenau taukei he tekinolosiá ke paotoloaki e ngaahi manatu ko iá ʻi he ʻAkau Fakafāmilí ʻi he FamilySearch.org. ʻE lava ke nau ʻilo ha mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku nau fie maʻu e ngaahi ouau fakatemipalé fakafou ʻi ha “tokoni-fakalēkooti” ʻoku tuku mai ʻi he FamilySearch.org.3

ʻOku malava ʻo fakahoko ʻa e ngaahi tokoni lēkootí ni fekauʻaki mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí tuʻunga ʻi he fakahokohoko fakamotuʻalea ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí fakaemāmani lahí. ʻE tokoni atu ʻa e ngaahi lēkōtí ni—pea ʻoku nau laumiliona—ke ke ʻilo lahi ange ki hoʻo ngaahi kui ʻoku teʻeki ke ke ʻiloʻi ʻenau fehokotaki mo ho fāmilí pea ʻoku nau fie maʻu ke fakahoko ange maʻanautolu ʻa e ngaahi ouau ʻoku fakahoko ʻi he temipalé. ʻOku ʻi ai e ngaahi lēkooti kehe ʻi he funga māmaní mo ha fakahinohino fakatekinolosia ʻi he ngaahi uepisaití ʻo kau ai ʻa e Ancestry.com, Findmypast.com, mo e My Heritage.com, ʻa ia ʻoku malava ʻo hū taʻe-ha-totongi ki ai e kāingalotu ʻo e Siasí.

Neongo ko ʻapi ʻa e senitā ʻo e hisitōlia fakafāmilí, ʻe hokohoko atu hono fokotuʻu ʻe he Siasí ha ngaahi senitā hisitōlia fakafāmili ʻe lava ai e ngaahi fāmilí ʻo ʻiloʻi fakataha ʻenau ngaahi kuí mo hū ki he ʻInitanetí kapau ʻoku ʻikai maʻu ʻi ʻapi.

ʻE lava ʻe he kāingalotu moʻui taau kotoa pē ʻo e Siasí ʻoku taʻu 12 pe motuʻa ange ʻo maʻu ha lekomeni temipale fakangatangata ke fakahoko e papitaiso maʻá e kau pekiá hili ha ʻinitaviu mo e taha pe toko ua ʻo e kau taki faka-siasí. ʻOku kau heni mo e kau ului foʻoú kotoa.

Ko ha meʻa fakafiefia hano maʻu ha lekomeni kuo ʻosi fakamoʻoniʻi ke ke lava ai ʻo ʻalu ki ha temipale pē. ʻOku maʻu foki ʻe he lekomení ha maluʻi toputapu. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka (1924–2015) ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

“ʻOku ʻikai mo ha ngāue te ne maluʻi lahi ange ʻa e Siasí ni ka ko e ngāue fakatemipalé mo e fekumi ʻi he hisitōlia fakafāmilí ʻa ia ʻokú ne poupouʻí. ʻOku ʻikai mo ha ngāue te ne toe fakamaʻa ange ʻa e laumālié. ʻOku ʻikai mo ha ngāue ʻoku tau fai te ne ʻomi ha mālohi lahi ange kiate kitautolu. ʻOku ʻikai mo ha toe ngāue ʻe fie maʻu ki ai ha tuʻunga moʻui anga māʻoniʻoni ange.

“ʻOku hanga ʻe heʻetau ngaahi ngāue ʻi he temipalé ʻo ʻufiʻufi mo maluʻi kitautolu fakafoʻituitui pea ʻi heʻetau hoko ko ha kakaí ʻaki ha paletuʻa.”4

Ko Hotau Fatongia ki Heʻetau Ngaahi Kuí

Ko ha meʻa fakafāmili ʻa e hisitōlia fakafāmilí, ka ʻoku ʻikai fehangahangai e kau mēmipa kotoa ʻo e fāmilí mo e tūkunga tatau. Ko e tokolahi ʻo ʻetau ngaahi kuí ne nau pekia teʻeki mali pe ʻi ai ha fānau. Ne vete mali ha niʻihi, pea toutou mali ha niʻihi. Ko e tokolahi ne ʻi ai ʻenau fānau naʻe faingataʻaʻia fakaesino pe mate kei siʻi. Ko e tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ai hono talanoa.

ʻOku fie maʻu ʻe he laumālie kotoa pē, ʻa e moʻui mo e pekia, ʻoku nau haʻisia ki heʻenau ngaahi ngāué ʻa e tāpuaki ʻo e ngaahi ouau toputapu ʻo e temipalé, pea ʻe lava ke tau tokoni ki he kau mēmipa hotau fāmilí ke nau maʻu ia. ʻOku tatau ai pē pe ʻokú ke tāutaha, māmālohi ho husepānití pe uaifí, pe ʻokú ke māmālohi pe teʻeki ke kau ki he Siasí, te ke lava foki mo koe ʻo tokoni ki hono fakamoʻui ʻo e ngaahi laumālié. ʻOku ʻikai ha toe ngāue mahuʻinga, kakato, pe nāunauʻia ange.

ʻĪmisi
The resurrected Jesus Christ preaching to the spirits of the just in the Spirit World (Paradise). Christ and those He is teaching are dressed in white. The image illustrates the vision of LDS Church president Joseph F. Smith wherein he saw the Lord visit the just, but not among the wicked.

Tā fakatātā ʻa Robert Barrett

Ko hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí ʻa e ʻulu ʻo e ngāué ni. Hili ʻEne pekiá, naʻá Ne fakaava ʻa e matapā ki he fale fakapōpulá ne tuku ai ʻa e kau pekiá:

“Naʻá ne fokotuʻutuʻu haʻane kau ngāue, peá ne fili ha kau talafekau, ʻo fakakofuʻi ʻaki ʻa e mālohi mo e mafai, pea tuʻutuʻuni ke nau ʻalu atu ʻo ʻave ʻa e maama ʻo e ongoongoleleí kiate kinautolu naʻe ʻi he fakapoʻulí, ʻio ki he ngaahi laumālie kotoa pē ʻo e tangatá. …

“Pea naʻe ʻalu atu ʻa e kau talafekau naʻe fili ke talaki fakahā ʻa e ʻaho ʻo e ʻaloʻofa ʻo e ʻEikí pea fakahā ʻa e tauʻatāiná ki he kau pōpula ʻa ia naʻe nofo haʻisiá; ʻio kiate kinautolu kotoa pē te nau fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea tali ʻa e ongoongoleleí.” (T&F 138:30–31).

ʻOku faingofua pē ʻetau pōpoakí, ka ʻoku mahuʻinga. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fakamatalaʻi mālie ia pe ha tokāteline faingataʻa. Ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko ha loto mafesifesi mo ha laumālie fakatomala, pea mo ha tukupā ke muimui ki hotau Fakamoʻuí.

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou palōmesi atu kapau te ke sio fakalaka atu ʻi he ngaahi haʻi ʻo e taimí mo e moʻui fakamatelié pea tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku fie maʻu tokoní, ʻe tāpuakiʻi koe ʻaki ʻa e vāofi mo e fiefia ange ho fāmilí pea ʻe foaki ʻa e maluʻi fakalangí maʻanautolu ʻoku faivelenga ʻi Heʻene ngāué

ʻOku mahino ʻi he talaʻofa ʻa ʻIlaisiaá ʻoku ʻi ai hotau fatongia ki he ngaahi toʻu tangata kimuʻa ʻiate kitautolú pea mo e toʻutangata ʻe muiaki mai ʻiate kitautolú. Fakatauange ʻe mātuʻa, toʻu tupú, mo e fānaú ke mou maʻu ʻa e fiefiá pea ke fai tāpuekina kimoutolu ʻi he tapa kotoa pē hoʻomou moʻuí ʻi hoʻomou fuesia e fatongia kuo ʻoatu mei he langí ke kau ʻi he ngāue toputapu maʻá e kau pekiá.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Ki ha fakamatala ki he kiʻi tohi Ko Hoku Fāmilí, ʻalu ki he familysearch.org/campaign/myfamily.

  2. Russell M. Nelson, “A New Harvest Time,” Ensign, May 1998, 34.

  3. ʻOku fakahaaʻi ʻe he konga ʻo e Tokoni Fakalēkōtí ʻa e “ngaahi ola ʻo ha fekumi lahi [ʻa e FamilySearch] kuo tānaki kau ki hoʻo ngaahi kuí” (familysearch.org/blog/en/give-research-boost-record-hints/).

  4. Boyd K. Packer, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní,” Liahona, ʻOkatopa 2010, 35.