2016
Tokoni ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní
Fēpueli 2016


Tokoni ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní

ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he akó, fāmilí, mo e ngāué pea pehē foki ki he ngaahi meʻa fakalaumālié.

ʻĪmisi
illustration of a young man writing with a window behind him.

Tā fakatātaaʻi ʻe Red Hansen

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he tapa kotoa ʻo ʻetau moʻuí. Naʻá ku ako ʻeni ʻi ha founga fakapotopoto ʻi heʻeku hoko ko ha tokotaha ako ʻunivēsiti ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí–Hauaiʻí.

ʻI he taimi ko iá, ne u ngāue pea fonu ʻeku taimitēpile fakakalasí. Ne ʻi ai foki haʻaku kiʻi pēpē mo hoku uaifí ke tokangaʻi. ʻI he lahi e ngaahi fie maʻu ki heʻeku taimi-tēpilé, naʻe ʻikai ke u maʻu ai ha taimi feʻunga ke ako. Naʻá ku lotu he ʻaho kotoa pē ke maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ku fie maʻu ha fakahinohino ke tokoni ke u fakaʻaongaʻi lelei taha ʻa hoku taimí. Naʻá ku fie maʻu ha tokoni ke mahino ʻa e nāunaú kae pehē ki hono manatuʻi ia ʻamui he lotonga e ngaahi siví.

Ko e Tokoni Fakalangi ki ha Sivi Fakaako

ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga e kalasí, ne hiki ʻe he palōfesá ha ngaahi seti founga solova fakafika (equations) faingataʻa ʻi he palakipoé ke fakamahinoʻi ha meʻa. Naʻe ʻikai fekauʻaki e ngaahi foungá ni ia mo e kalasi ko iá, ka naʻá ne lea nounou ʻo kau kiate kinautolu. Hili ha ngaahi miniti siʻi ne tamateʻi ʻe he palōfesá e palakipoé.

Ko ʻeku kalasi hokó ko e saienisi fakakomipiutá pea ne mau sivi he ʻaho ko iá. Naʻe ʻi he siví ʻa e ngaahi seti founga solova fakafika ko ia ʻi he kalasi kimuʻá! Ko e meʻa ʻoku fakaofo moʻoní he ne teʻeki ke mau ako ki he ngaahi meʻá ni ʻi heʻemau kalasi saienisi fakakomipiutá. Ne u manatuʻi kotoa e ngaahi meʻa ko iá mei he kalasi ko ia ʻe taha ne u ʻalu ki aí, pea ne u lava ʻo tali e palopalemá.

ʻI he fakatonutonu ʻe he palōfesa komipiuta fakasaienisí e siví, naʻá ne ʻosi fakapapauʻi naʻe ʻikai tali ʻe ha taha ia ʻo tonu e fehuʻi ko iá, ko ia naʻá ne fakahalaki ai ʻa e sivi ʻa e tokotaha kotoa pē. Ka ʻi hono fakafoki mai ʻeku pepá, naʻá ku fakahaaʻi kiate ia naʻe tonu ʻa e tali naʻá ku hiki ʻi he pepá. Naʻe fakafiefia moʻoni ia.

Naʻe tokoniʻi au ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ke u fakaʻaongaʻi lelei hoku faingamālie ako kotoa pē ʻi he ʻunivēsití. Ne u lava ʻo maʻu ha ngaahi maaka māʻolunga pea maʻu ha ngaahi sikolasipi, ʻa ia naʻe tokoni ke totongi ʻeku akó.

Ko ha Fakahinohino ʻi he Moʻuí

ʻI he ofi ke ʻosi ʻeku akó, ne palani ha tokolahi hoku kaungāmeʻá ke hoko atu ʻenau akó pea maʻu ha mataʻitohi M.A. Ne u saiʻia he akó peá u fie fai e meʻa tatau, ka ne talamai mahino ʻe he Laumālié naʻe kakato hoku misiona ʻi Hauaiʻí. Kuo taimi ke u foki ki ʻapi ki Hongo Kongo.

Ne u muimui mo hoku uaifí ki he ueʻi ko iá. Ne ʻikai mahino kiate au he taimi ko iá ʻa e ʻuhinga ne tataki ai au mei hono hoko atu ʻeku akó. Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku tau muimui ki he Laumālié ʻo ʻikai ʻiloʻi ʻa e fakaikiiki kotoa pē. Neongo naʻe ʻikai ke u ʻilo mo hoku malí ʻa e meʻa ʻe hokó ʻi heʻema kumi ngāue mo ha nofoʻangá, ne faitāpuekina kimaua pea vave hono maʻu ha ola lelei.

ʻI heʻeku manatu ki aí, ʻoku mahino ʻa e ʻuhinga ne fuʻu mālohi ai hono fakalotolahiʻi kimaua ʻe he Laumālié ke ma foki ki Hongo Kongó. Naʻe mahuʻinga ʻaupito ke fakamālohia au mo hoku fāmilí ʻi he Siasí ʻi he lotolotonga ʻo e kau mēmipa ʻi aí. Naʻá ku hoko ko ha pīsope, ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī fakasiteikí, pea ko ha palesiteni fakasiteiki kimuʻa pea ui au ko ha Fitungofulu Fakaʻēliá. Hili ʻeku mālōlō mei heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí, ne u lava ʻo maʻu ha mataʻitohi M.A. Ne tokoni e ngaahi aʻusia ko iá ke teuteuʻi au ki hoku uiuiʻi lolotongá.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ko e fekumi pea muimui ki he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e founga lelei taha ke maʻu pē ke palani mo moʻui aí. Ne ʻosi foaki kiate koe ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he taimi naʻe hilifakinima ai koe ko ha mēmipa ʻo e Siasí, pea kapau te ke fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoaki ko iá, ʻe hoko ia ko ha tokoni lahi ʻi he meʻa kotoa pē te ke faí.