2016
ʻOku fakakaukau ha niʻihi ʻo hoku kaungāmeʻá ʻoku fakamole taimi ʻa e ʻalu ki he lotú. Te u tokoniʻi fēfē kinautolu ke nau ʻilo ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga?
Fēpueli 2016


Ngaahi Fehuʻi mo e Talí

“ʻOku fakakaukau ha niʻihi ʻo hoku kaungāmeʻá ʻoku fakamole taimi ʻa e ʻalu ki he lotú. Te u tokoniʻi fēfē kinautolu ke nau ʻilo ʻe lava ke hoko ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga?”

ʻE lava ke tokoni ha fakafehoanaki ki ho kaungāmeʻá. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange ʻoku hangē pē ko e fie maʻu ʻe ho sinó ke kai, inu mo mohé pea fie maʻu ke ako ho ʻatamaí, ʻoku fie maʻu foki ke fafanga ho laumālié. ʻOku tokoni e ʻalu ki he lotú ke ke fafangaʻi ho laumālié.

ʻOkú ke fai ʻeni ʻaki hono ako e ongoongoleleí mo maʻu e sākalamēnití, fakafoʻou ʻa e ngaahi palōmesi toputapu kuó ke fai mo e Tamai Hēvaní. ʻOku tokoni ʻa e fakamanatu mo e toe fakatukupā ko ʻení ke ke maʻu ʻa e tāpuaki kuo talaʻofa maí ke “ʻiate [koe] maʻu ai pē ʻa hono Laumālié” (T&F 20:77). ʻOku fakamālohia hoʻo tuí pea tokoni ke ke anga faka-Kalaisi ange ʻi hoʻo maʻu Hono Laumālié.

Te ke lava foki ʻo talanoa ki ho kaungāmeʻá fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki kehe ʻokú ke maʻú. Te ke lava ʻo fakamatalaʻi ange kiate kinautolu ʻa e nonga ʻokú ke maʻu ʻi he lotú, vahevahe ha meʻa ʻoku ʻaonga naʻá ke ako ʻi he lotú, fakamatala ki ha faingamālie naʻá ke maʻu ke ngāue tokoni, pe fakamoʻoni ʻoku tokoni e ʻalu ki he lotú ke ʻai e ʻaho Sāpaté ke fakafiefia (vakai, ʻĪsaia 58:13–14).

Mahalo ko e founga mālohi taha ke tokoniʻi ho kaungāmeʻá ko hono fakaafeʻi kinautolu ke nau haʻu ʻo mamata maʻanautolu pē. ʻI heʻenau kau ki he houalotu sākalamēnití mo e ngaahi houalotu kehé mo koé, te nau lava ke ongoʻi ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ako ʻa e ongoongoleleí, pea vakai ki he ngaahi tāpuaki ʻi he moʻui ʻa e kāingalotú.

Tuku ke Tataki e Laumālié

ʻE lava ke ke fai hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e ʻalu ki he lotú. ʻE lava ke ke fakamatalaʻi ʻa e founga ʻokú ne ʻai ke ke ongoʻi leleí mo e makehe ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ako ki aí. ʻI hoʻo fai hoʻo fakamoʻoní, ʻe tokoniʻi koe ʻe he Laumālié ke ke ʻilo e meʻa ke lea ʻakí, pea ʻe ʻiloʻi ʻe ho kaungāmeʻá ʻoku moʻoni ʻa e meʻa ʻokú ke lea ʻakí. Ko e lahi ange e meʻa ʻoku nau ʻiloʻí, ko e lahi ange ia ʻenau tokangá. Te ke lava foki ʻo fakaafeʻi kinautolu ke haʻu ki he lotú mo koe.

Mikaele M., taʻu 13, ʻIutā, USA

Fakaafeʻi Kinautolu ki he Lotú

ʻOku faingataʻa ke maʻu ha kaungāmeʻa ʻoku nau pehē ʻoku fakamole taimi e ʻalu ki he lotú, neongo te tau lava ʻo ongoʻi fiefia maʻanautolu ʻi heʻetau tokoniʻi kinautolu ke nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa kuo teuteu ʻe he Tamai Hēvaní maʻanautolu takitahá. ʻE lava ke tau tokoniʻi kinautolu ʻaki hano fakaafeʻi kinautolu ki he lotú ke nau lava ʻo ongoʻi ʻa e fiefia ʻo e ʻi ha falelotu kuo fakatapuí pea mo tui te nau lava ʻo ongoʻi ʻofa ki he Tamai Hēvaní pea ʻiloʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻi he ʻalu ki he lotú.

ʻOsikā Y., taʻu 19, Monakasi, Venesuela

Tokanga Taha ki he Sākalamēnití

ʻOku mahuʻinga e ʻalu ki he lotú he ko e feituʻu ia ʻe lava ke tau fakafoʻou ai ʻetau fuakava ʻi he papitaisó mo e kotoa ʻetau ngaahi fuakavá ʻi he sākalamēnití. ʻOku talaʻofa mai e ʻEikí ʻe ʻiate kitautolu maʻu pē ʻa Hono Laumālié ʻo kapau te tau moʻui taau ke maʻu ʻa e sākalamēnití mo fakahoko ʻetau tafaʻaki ʻo e fuakavá. ʻOku mahuʻinga ki heʻetau moʻui fakaʻahó e maluʻi, fakahinohino, mo e fakafiemālie ʻoku tau maʻu mei he Laumālié. He ʻikai lava ke maʻu e ngaahi tāpuaki makehe ko ʻení ʻi ha toe founga kehe ka ko e ʻalu pē ki he lotú mo hono maʻu e sākalamēnití.

Taiana R., taʻu 16, ʻOlikoni, USA

Ke ke Loto-toʻa

ʻE lava ke ke tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻaki pē e talanoa, fakaafeʻi, ʻoange ha folofola kiate kinautolu, pe ko hono fakaafeʻi e ongo faifekaú ki honau ʻapí. ʻOua naʻá ke mā. Fiefia he mahalo te nau kau ki he Siasí.

Tēvita H., taʻu 12, Niu Mekisikou, USA

Fai Hoʻo Tafaʻakí

ʻOku ʻikai fakamole taimi e ʻalu ki he lotú ʻo kapau te ke kau longomoʻui mo feinga ke ako mo mahino ʻa e meʻa ʻoku fakamatalaʻí pe akoʻí. ʻE lava ke ke ongoʻi ʻa e Laumālié, pea ko e taimi ʻe niʻihi te ke feʻiloaki ai mo ha kakai foʻou.

ʻĪteni H., taʻu 15, ʻIutā, USA

Tuku Ke Ulo Hoʻomou Māmá

ʻI heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku tau ulo atu ʻaki e ngaahi meʻa ne tau ako ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Tā ha sīpinga lelei pea fakahaaʻi ki ho kaungāmeʻá ʻokú ke fiefia ʻi he ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu ʻo fakafou ʻi he ʻalu ki he lotú pea ʻe lava ke ke akoʻi kiate kinautolu ʻoku taau ʻa e ʻalu ki he lotú.

Sōana R., taʻu 20, Sulikao ti la Sia, Filipaini

Tauhi ʻa e Tūkufua ʻOku Taʻengata

ʻI heʻetau ʻiloʻi ko e Siasí ko e puleʻanga ia ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻoku tau ō ki he lotú he Sāpate kotoa pē ke laka atu ki he haohaoá, pea ki he puleʻanga fakasilesitialé. ʻI he ʻalu ki he lotú he Sāpate kotoa pē, ʻoku tau ofi ange ai ki he Tamai Hēvaní ʻi hono fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakavá (maʻu ʻo e sākalamēnití), pea vakaiʻi kitautolu ke ʻiloʻi ʻa e tuʻunga fakalaumālie ʻoku tau ʻi aí.

ʻĒseta M., taʻu 17, Vahefonua Kasaí, Lepapulika Fakatemokālati ʻo Kongokoú