2016
Toe Malí: Ko ha Fononga ʻi he Faʻa Kātaki mo e ʻOfa
Fēpueli 2016


Toe Malí: Ko ha Fononga ʻi he Faʻa Kātaki mo e ʻOfa

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Noaue.

ʻOku fie maʻu ke liunga ua ʻa e faʻa kātakí ʻi he fāmili ko ia ʻoku fakatahaʻí. Ka ʻe lava foki ke ne liunga ua e lahi ʻo e ʻofá.

ʻĪmisi
Photo of Heidi Eljarbø Morrell Andersen family.

Ne ʻikai hoko e vete-malí ko ha konga ʻo ʻeku leá ka ne taʻeʻoua ʻene hoko moʻoni kiate aú. Ne u ongoʻi mā ʻi ha taimi fuoloa koeʻuhí ko e tafaʻaki kovi ʻo e foʻi leá he taimi kotoa ne fai mai ai ha fehuʻi ʻo kau ki hoku tuʻunga malí. “Kuó u vete-mali.” Hangē naʻe faingataʻa ke u lea leʻolahi ʻaki e ngaahi foʻi leá—ʻo hangē ia naʻá ku lea ʻaki ha ngaahi lea koví.

Ka neongo ia, ko e tuʻunga ia ne u ʻi ai ʻi he moʻuí, pea naʻá ku faingataʻaʻia ke tali ia. Ne faʻa pehē mai hoku kaungāmeʻá, “Te ke maʻu ha taha.” Ka naʻe ʻikai ke u tokanga ki ai pea ʻikai ha holi ke toe mali. Ne ʻosi feʻunga pē hono fakafemoʻuʻekinaʻi au heʻeku fānau ʻe toko faá.

Ka ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha, ne ʻikai ha ʻamanaki pe palani ki he kahaʻú, ne u feʻiloaki ai mo ʻAnefini, pea ne u ʻohovale ʻi heʻema fetuʻutaki leleí pea fakaʻau ke u fiefia ange ʻi heʻema feohí. Naʻá ne poto, talavou mo saiʻia ke vaʻinga. ʻI he taimi naʻá ne kole mali mai aí, ne ʻikai ke u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa ʻe hoko he kahaʻú, ka naʻá ku ʻilo naʻá ku fie maʻu ha kahaʻu mo ia. Naʻá ma kumi taimi ʻo hangē ko e fakalea ʻa ʻAnefiní ke “fakatokaleleiʻi e ngaahi meʻa ne tokakoví,” pea naʻá ma mali ʻi he Temipale Sueteni Sitokihoumí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1997.

ʻOku ʻikai tatau e ʻuluaki hoko ko ha ongomeʻa mali foʻou ʻi he taʻu meimei 40 mo e fuofua taimí. Ne fakaʻofoʻofa tatau pē e feʻofaʻakí, pea mo e tatau pē ʻa hono fakaofo ʻo ha vā fetuʻutaki foʻoú, ka ko ʻeni ne ʻi ai ha ongo hoa kuo veteʻi, kulī talangataʻa, manupuna longoaʻa mo ha fānau ʻe toko hiva mei he taʻu 3 ki he 17. Ne u monūʻia ne feʻunga pē e ongo foʻou ʻo ʻema feʻofaʻakí ke ma lava ʻo fehangahangai mo e ngaahi pole ʻo e ngaahi ʻaho ʻoku hanga mai mei muʻá.

Ko e Kī ki he Mahinó

Ne pehē mai ʻa ʻAnefini he ʻaho ʻe taha, “Hangē ʻoku ʻikai ke tatau maʻu pē ʻeta fakakaukaú kau ki ha meʻá.” ʻE hoko ia ʻi hono fakahoko e ngaahi ʻulungaanga ʻo hono fai ha ngaahi meʻa ʻi he founga pē ʻaʻaú ʻi ha taʻu ʻe fāngofulú. Naʻá ku taʻu 19 ʻi heʻeku fuofua malí, pea naʻe faʻu ai ha ngaahi founga ngāue mo e tukufakaholo pau ʻi he fonongá. Ne u ʻiloʻi mo ʻAnefini ne sai pē ia pea lelei ange ke lahi e ngaahi fakakaukaú. Naʻe ʻikai ke ʻuhinga ia ne tonu e taha kae hala e taha ko eé. ʻOku fakafōtunga ʻe he ngaahi fakakaukaú e ngaahi meʻa ʻi he moʻuí, pea ne hoko e fakaʻapaʻapá mo e fakafanongó ko e ongo foʻi lea mahuʻinga ke mahino e tokotaha kehé.

Naʻá ma feinga ke maʻu e mahino ki he founga ʻe lava ke fakatahaʻi ai ʻemau moʻuí—ʻa e feituʻu ke nofo aí, founga ke tokoniʻi ai e tuʻunga fakaʻekonōmika ʻo e fāmilí, pea ko e fē e ngaahi tukufakaholo ʻo e ngaahi ʻaho mālōlō ke tauhí. Naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ke fakaleleiʻi he fonongá ka ʻi heʻeku toe vakai ki aí, hangē ʻoku ngali laulaunoa ia he ʻahó ni. Ko e meʻa naʻá ma fakataumuʻa ki aí ko e uouangatahá mo e ʻofa ʻi ʻapí.

Naʻe faingataʻa ʻaupito kiate au ke toe ʻi ai ha faʻē ʻe kau mai ki homau fāmilí. Ko e mali ko ia ne veteʻi ʻe ʻAnefiní ko ha faʻē lelei pea ʻokú ne tokanga ki he lelei ʻene fānaú. Naʻe palani ʻa e ngaahi ʻaho mālōloó mo e fakaʻosinga ʻo e uiké mo ia, pea naʻe ʻi ai e taimi ne u ongoʻi ai naʻe ʻikai haʻaku leʻo.

Kae mahalo ne faingataʻa ange e liliu ko ʻení kia ʻAnefini, ne hiki ki ha ʻapi mo ha fānau ʻe toko fā naʻe taʻu hongofulu tupu ha toko ua—ko ha fānau ne longomoʻui ange ʻi he meʻa ne angamaheni ki aí pea naʻe kehe hono ʻohake iá mei he meʻa naʻá ne fie maʻú.

Ngaahi Hala Kehekehe, Ngaahi Tali Tatau

Ne ʻi ha efiafi ʻe taha, ne fuʻu fuoloa e poʻulí peá u fuʻu helaʻia, ne poleʻi au ʻe ʻAnefini ki ha kiʻi sivi IQ. Naʻá ne tangutu hifo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tēpile ʻi he loki kaí pea kamata faʻu ha founga fakafika ke tali ʻaki ʻe ngaahi fehuʻí. Naʻá ku ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e tēpile ʻo tā ha ngaahi fakatātā ke solova ʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻoku ʻomí. ʻI heʻema ʻosí, naʻá ma fakafehoanaki ʻema tali ki he ngaahi fehuʻí, ʻo ʻiloʻi ai ne ma maʻu ʻa e ngaahi tali tatau pē. Ko e taimi ia ne u ʻiloʻi ai ne tatau pē ʻa e siví mo ʻema moʻui fakatahá.

Tuku ke u fakamatala: ʻOkú ne fai ha ngaahi meʻa ʻi ha founga ʻe taha, peá u fai ia ʻi ha founga ʻe taha. Ka ʻoku tatau pē ʻema taumuʻá, neongo ʻe kehekehe ʻa e foungá. ʻOku hangē hono aʻusia e taumuʻa ko iá ko e sivi IQ: ʻokú ne fai ʻa e ngaahi foungá peá u tā e ngaahi fakatātaá, ka ʻokú ma kei maʻu pē ʻa e tali tatau.

ʻOku ou ʻilo he ʻikai te u teitei lava ʻo fai ʻene ngāue ko ha loeá, pea ʻoku ou ʻiloʻi pau te ne faingataʻaʻia ʻi heʻeku ngāue ko ha tokotaha faʻu tohi mo tā valivalí. Ko e fakapulipulí ke fakakaukau ʻokú ne kiʻi talavou ʻi he taimi ʻoku kehe ai e meʻa ʻoku ne faí meiate aú kae ʻikai ʻita. ʻE lava ke hoko e faikehekehé ko ha aʻusia ako fakafiefia ʻo kapau te ke tuku ke hoko ia. Naʻá ku talaange kia ʻAnefini ʻi ha ʻaho ʻe taha, “Kapau te ke lava ʻo akoʻi mai ha ngaahi meʻa mahalo te u lava ʻo akoʻi atu ha meʻa, ʻe ʻi ai e ʻaho te ta SAI ai.” Kuo pau ke ma fakatou akoʻingofua, pea ko ha founga ia ʻoku hokohoko atu. Kuo hoko ʻa e fakaʻapaʻapá ko ha foʻi lea mahuʻinga.

Kapau ne faikehekehe lahi e Fineʻeikí mo e Tangataʻeikí, ʻe lava ke kehekehe lahi ai pē mo e fānaú. Ne mau ngāue fakataha ke fehangahangai mo e ngaahi palopalema fakaʻahó ʻo hangē ko e ngaahi ʻulungaanga maʻumeʻatokoni kehekehé, valá, taimi mohé, mo e ngaahi ngāue fakaʻapí. Ne fuoloa e taimi ne pehē ai e fānaú, “ko e meʻa ia ʻaʻaku” mo e “meʻa ia ʻa koe” pea ʻikai fakakaukau ne fakafiefia hono fakatahaʻi kinautolú.

Ne talamai ʻe he lahi tahá ʻoku sai pē ia he ʻe vavé ni pē haʻane mavahe mei ʻapi pea naʻá ne fie maʻu ke u fiefia; hangē ne ʻikai saiʻia e ongo tamaiki fefine hokó; pea mavahe e taha ʻo e tamaiki tangatá mei hono lokí ʻo mohe ʻi he seá he taimi kotoa ne haʻu ai he fakaʻosinga ʻo e uiké ʻa hono ongo tokoua mei hoku mali hono uá. Kuo teʻeki ke ne lāunga ai, ʻofa ke faitāpuekina ia.

Ko hono Fakaʻatā ha Feituʻu Moʻonautolu ʻOku tau ʻOfa Aí

ʻOku ʻi ai maʻu pē ha feituʻu maʻanautolu ʻokú ke ʻofa aí. Naʻá ma toe fokotuʻutuʻu e loki hoko mai ki he lotofalé ko ha feituʻu hūfangaʻanga ʻa e mātuʻá pea ʻai e ngaahi loki ʻo e fānaú ʻi ʻolunga. Naʻe hoko ʻa e t.v. ʻe uá mo e falekaukau ʻe uá ko ha meʻa ne fie maʻu kae ʻikai ko ha meʻa pē ke saiʻia ai. Naʻe mahuʻinga foki ki homau fāmilí ke ʻi ai ha ngaahi ʻaho he taʻu kotoa pē maʻá e ongomātuʻa toki mali foʻoú.

Naʻe tomuʻa palani e fakaʻosinga ʻo e uiké mo e ngaahi meʻa kehé; ʻa e kaí, vaʻingá, pea naʻe pau ke feʻunga e ngaahi ʻekitivitií mo e tokolahi taha ʻo e fānaú. Naʻe nofo ʻa e fānau ʻe toko nima ʻa ʻAnefiní mo ʻenau faʻeé he lolotonga e uiké, pea naʻá ku fie maʻu ke fakaʻapaʻapaʻi ʻa ʻene fakaʻamú mo fakapapauʻi foki ʻoku fiefia ʻa e fānaú ʻi heʻenau ʻaʻahi mai ki heʻenau tamaí. Naʻe pau ai ke u fakalongolongo fekauʻaki mo ha ngaahi meʻa fakamatalili īkí pea tokanga taha ki he ngaahi meʻa mahuʻinga angé kae lava ke nau fiefia ʻi heʻenau ʻaʻahi maí. Naʻá ku fakaʻaongaʻi ʻa e faʻa kātakí mo e ʻofá—pea kātaki lahi ange, ʻo makehe mei he poto lahi he huá.

Ne hoko e ngaahi pongipongi Sāpate moveuveú ko ha ʻahiʻahi moʻoni. Naʻá ma feinga ke fokotuʻu ha ʻātakai ʻaki ha ngaahi fasi fakaʻofoʻofa lolotonga hono taki tahataha mai e fānaú mei he ongo falekaukaú kimuʻa pea hoko e taimi maʻu meʻatokoni ifo ʻo e pongipongí. Ka naʻe kei hoko hono ʻomi e taha kotoa ki tuʻa pea fakaheka ʻi he vēní ke aʻu kei taimi ki he lotú ko ha ʻahiʻahi lahi ki hono tauhi e laumālie ʻo e Sāpaté he Sāpate kotoa pē. ʻI he taimi ne mau foki ai ki ʻapí pea maʻu ha maʻumeʻatokoni efiafi leleí, ne mau fiemālie feʻunga ke mau vaʻinga fakataha.

ʻOku ʻi ai ha fakapotopoto lahi ʻi he ngaahi polokalama mo e ngaahi lēsoni ʻoku akoʻi kiate kitautolu ʻi he siasí. ʻOku mahuʻinga e taimí mo e ngāué ʻi he lotu fakafāmilí, efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, mo hono aleaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Kuo ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e fiefiá mo tokoni ke mahino lahi ange kiate kimaua ʻa hono mataʻikoloa ʻaki mo e mahuʻinga ʻo e fāmilí.

Kuo mau fakahoko ha ngaahi tukufakaholo foʻou lahi pea tauhi ha niʻihi mei heʻemau moʻui kimuʻá. ʻI he faʻahitaʻu māfana kotoa pē ʻokú ma ʻave e tokolahi taha ʻo e fānaú ʻe ala lavá ki he Temipale Sitokihouma Suētení. ʻOku mau nofo ʻi ha feituʻu faiʻanga kemi ʻi he faka-tonga ʻo e temipalé. Kuo hoko ia ko ha tukufakaholo ʻoku mau fiefia ai pea ko ha meʻa kuo fakahoko ʻe he fānau kuo malí maʻa honau fāmilí.

ʻI he omi ʻema fānaú he taimí ni ʻo kumi faleʻi kau ki he teití mo e malí, ʻoku ou talaange kiate kinautolu ʻoku ʻikai mahuʻinga pe ʻoku saiʻia ha taha ke lele fakamālohisino pea saiʻia e tahá ʻi he hulohula pāleí. Ko e meʻa mahuʻinga tahá ke maʻu e loto vēkeveke tatau pē ke ngāue maʻa hotau Fakamoʻuí pea fakapapau ke feinga ki he taumuʻa ko ia ke hoko ko ha fāmili taʻengatá.

ʻĪmisi
Photo's of Heidi Eljarbø Morrell Andersen family. The parents are helping small children use a bubble blowing kit.

Puhi pula mo ha toko tolu ʻo homa makapuná. Kuo lalahi ʻema fānaú pea hiki atu, ka ʻoku nau ʻiloʻi ʻoku talitali lelei maʻu pē kinautolu ʻi heʻenau ʻaʻahi maí.

Liunga Ua e Faʻa Kātakí, Liunga Ua ʻa e Ngaahi Tāpuakí

ʻI heʻeku fetaulaki mo ha ngaahi hoa-mali ʻoku nau maʻu ha faingamālie ke toe malí, ʻoku ou fiefia maʻanautolu, ʻo fiefia he ʻoku nau maʻu ha hoa mo e kaungāmeʻa fafale ke feohi mo ia. Ka ʻoku ou manatuʻi foki ne ʻikai fakafiefia pe fakalata ʻa e ngaahi fuofua taʻu hono fakatahaʻi ha fāmili ʻe uá. ʻOku maʻu ia ʻi ha totongi, pea hili ha ngaahi ʻaho, ʻoku tau fifili pe ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke matuʻaki faingataʻá.

ʻI he ʻaho ní, ʻoku hoko ʻema ongo tama fefine ne ʻikai ke na feohi lelei ʻi heʻena kei taʻu hongofulu tupú ko ha ongo faʻē pea ʻokú na saiʻia ʻi hono fakafehoanaki ʻa e ngaahi fakamatalá ʻi he maʻumeʻatokoni efiafi fakafāmilí pea aʻu ʻo na mālōlō fakataha ki he fale fakafāmilí. Kuo meili ha ngaahi tohi fakalotolahi ki he fānau tangata ʻoku ngāue fakafaifekaú, pea kuo feʻaʻahiʻaki e niʻihi ʻo ʻema fānaú ʻi heʻenau nofo mulí. ʻOku nau fiefia ʻi heʻenau fakataha ki ha maʻumeʻatokoni lahi ʻi he ʻaho mālōloó pea fiefia ʻi he taimi ʻoku fanongonongo ai hano fāʻeleʻi ʻo ha fakafotu pe ʻilamutu foʻoú.

Ko au pē mo ʻAnefini ʻoku ʻi ʻapi he taimi ní. ʻOku ʻi ai haʻama kulī ʻoku fiefia mo ha kiʻi manupuna foʻou. Kuo toutou ʻaʻahi mai e fānaú ki honau lokí ʻi he vahaʻataimi ʻo ʻenau akó mo hono maʻu e ʻapi foʻoú. ʻOku nau ʻiloʻi ʻoku talitali lelei maʻu pē kinautolu pea ʻe fafangaʻi mo ʻofaʻi kinautolu ʻi heʻenau ʻaʻahi maí.

ʻOku fie maʻu ke liunga ua e ʻofá mo e faʻa kātakí ʻi hono fakatahaʻi ha fāmili ʻe uá. Kuo lahi e feimeʻatokoní mo e fō ke taá, ka ʻoku feʻunga pē ia. ʻOkú ma ʻofa ʻi homa fāmili tokolahí. ʻOku liunga ua e ngaahi tāpuaki maʻongoʻongá ʻi hono maʻu ha kakai tokolahi ange ke ʻofaʻí.

Pea ʻoku kei tupu pē homau fāmilí. ʻOku ʻi ai ha toʻu tangata foʻou ʻo ha fanga kiʻi pēpē fakaʻofoʻofa, pea ko homa makapuna kotoa kinautolu!