2016
Ko e Lēsoni ʻo e fuʻu ʻĀpele Tongá
Fēpueli 2016


Ngaahi manatú

Ko e Lēsoni ʻo e fuʻu ʻĀpele Tongá

ʻOku nofo ʻa e taha naʻá ne faʻú ʻi Seni Hōsē ʻOtu Filipainí.

ʻOku tau hangē tofu pē ko e fua ʻo e fuu ʻāpele Tongá ʻi ha matangi mālohi.

ʻI he ʻaho 23 ʻo Sune, 2009, naʻe aʻusia ʻe he ʻOtu Filipainí ha afā lahi. ʻI he hoʻatā ko iá, ne tuku mai ai ha fakatokanga matangi mālohi ki homau feituʻú. Ne mau fanongo ʻi he toenga ʻo e ʻaho ko iá ʻo aʻu ki he poʻulí ki ha meʻa ʻoku patō ʻi he funga ʻato homau falé. ʻI he ʻeke mai ʻe hoku fohá pe ko e hā, ne u talaange kiate ia ko ʻemau fuʻu ʻāpele Tongá ʻoku lolotonga puhi ʻe he matangí.

Ne u fakaʻiseʻisa ʻi he ʻikai ke u toli e fua melie ʻo e fuʻu ʻāpele Tongá ʻi ha ʻaho kimuʻa, ʻo hangē ko ia ne u palani ki aí. Ka naʻe talamai ʻe heʻeku faʻeé ke tukunoaʻi he ʻoku teʻeki ke momoho hono fuá.

ʻI he 5:00 pongipongi ne u lue atu ai ki tuʻa ke u sio ki he fuʻu ʻakaú, mo manavasiʻi pē ki haʻaku vakai ki he fuá kotoa ʻi he kelekelé. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo sio ki he fuʻu ʻakaú—naʻe kei fakapoʻuli pē ʻa tuʻa—ka naʻá ku sio ki ha ngaahi fua iiki ʻe fā ʻi homau toumuí.

ʻI he hili ha houa ʻe taha mei ai ne u toe vakaiʻi e fuʻu ʻakaú. Naʻá ku fiefia heʻeku sio ki ha ngaahi foʻi fua fōlalahi, lanu engeenga-lanu mata ʻoku kei tautau pē ʻi he ngaahi vaʻá. ʻI heʻeku tufi e ngaahi fua ne ʻosi nganganá, ne u fakatokangaʻi ha ongo foʻi fua ʻe ua ʻoku pala lanu melomelo e konga ki laló. Ko e taha naʻe ʻileʻila lanu ʻuliʻuli pea ko e taha naʻe ʻikai ke fuolelei pea tungotunga.

Ne u ʻamanaki au ʻe ngangana ʻa e ngaahi fua fōlalahi angé; ne liunga ua honau lalahí ʻi he meʻa ne u tufí. Ka naʻa nau kei tāupe pē ʻi he fuʻu ʻakaú.

ʻĪmisi
illustration of yellow fruit

Tā fakatātā ʻa Allen Garns

ʻI heʻeku fakakaukau fekauʻaki mo e aʻusia ko iá, naʻá ku pehē leva ʻoku tau hangē tofu pē ko e ongo faʻahinga ko ʻeni ʻe ua ʻo e fuaʻi ʻāpele Tongá—ʻa e niʻihi ne ʻosi nganganá mo e niʻihi ne kei tāupe peé. ʻOku tau lava ʻo tō ʻi he taimi ʻoku faʻaki mai ai ʻa e ngaahi matangi ʻo e ʻahiʻahi ʻo e moʻuí ʻo kapau ʻoku ʻikai ke tau piki maʻu ki he ʻakau ʻo e moʻuí, ʻa hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí (vakai, 1 Nīfai 8:10; 11:8–9, 20–23).

Ko e ngaahi fua ko ia naʻe ngangana mei heʻemau fuʻu ʻāpele Tongá ne nau mahakiʻia, ʻo ʻikai ke nau lava ʻo matuʻuaki ʻa e matangí. Ne hao e niʻihi ko ia ne kei tautau ʻi he fuʻu ʻakaú koeʻuhí ne nau moʻui lelei mo mālohi. Kapau he ʻikai ke tau tauhi kitautolu ke tau moʻui lelei mo mālohi fakalaumālie—ʻi heʻetau ako mei he folofolá mo e kau palōfita moʻuí, ʻo tauhi e ngaahi fekaú, tokoni ki he niʻihi kehé—te tau ala tō foki mo kitautolu ʻi he taimi ʻe faʻaki mai ai e filí mo ʻene konga kaú.

Ko e taimi pē ne ʻikai ke toe maʻu ai ʻe he fuaʻi ʻāpelé ha mālohi mei he fuʻu ʻāpele Tongá, ne ʻikai lava ke matuʻotuʻa. ʻOku pehē pē mo e taimi ʻoku tau fakamavaheʻi ai kitautolu meia Kalaisí, ʻa e vaine moʻoniá, ʻoku tuʻu ʻa ʻetau fakalakalaka fakalaumālié (vakai, Sione 15:1; 1 Nīfai 15:15).

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku fie maʻu kitautolu ke tau talia ʻa e matangí. Ko e ngaahi ʻahiʻahí ko e konga ia ʻo e moʻui fakamatelié, pea ʻe tokoni ʻa e laumālie loto fakatōkilaló ke tau tali ʻa e finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he loto-fakatōkilaló ke fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, fakamolemoleʻi e niʻihi kehé, pea fakangaloki ʻa e ngaahi fai koví.

ʻOku vakavakaō ʻa e loto-fakatōkilaló mo e faʻa kātakí. Kapau ʻoku tau faʻa kātaki ʻi hotau ngaahi ʻahiʻahí, kapau te tau piki ki heʻetau tuí ʻo kiʻi fuofuoloa atu, ʻe haʻu pē ʻa e ngaahi tali ʻoku tau fekumi ki aí. ʻE faifai pē pea ʻe fakanonga ʻe he Fakamoʻuí ʻa e matangí. ʻE hoko mai ʻa e melinó mo e fakahaofí. Kapau ʻe hokohoko atu ʻetau talangofua mo faivelengá, he ʻikai ha meʻa ʻe lava ke ne fakamavahevaheʻi kitautolu mei he ʻofa ʻa e ʻOtuá (vakai, Loma 8:38–39).