2016
Ko e Taimi ʻoku Mavahe ai ha Fānau mei he Siasí
Fēpueli 2016


Ko e Taimi ʻoku Mavahe ai ha Fānau mei he Siasí

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

ʻE lava ke tau tali ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku tāpuekina ʻetau fānaú ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí, pea naʻa mo e taimi ʻoku nau ngāue ʻaki ai ia ke fononga ʻi he hala ʻoku ʻikai ke tau loto ki aí.

ʻĪmisi
illustration of a woman standing behind a tree by a church building

Ngaahi tā fakatātā ʻa Iker Ayestaran

Ne ʻosi atu ha ngaahi uike talu mei he hiki ʻeku tama fefine lahí ki ha kolo foʻou, pea ko e Sāpate kotoa pē naʻe ʻikai te ne ʻalu ai ki he lotú, naʻá ku maʻu ʻa e hohaʻa tatau. Te ne toe foki nai ki he lotú? Naʻá ku feinga tūkuingata ke ne foki: fakalotolahi, ʻoatu e ʻuhingá, fakakolekole, fafangu maʻu pē ia, lotu, ʻaukai, pea aʻu ʻo telefoni ki heʻene pīsopé. Koeʻuhí ne ma nofo vāmamaʻo ʻaki ha maile ʻe 2,000 (km ʻe 3,220), naʻe faingataʻa ke u ʻalu mo ia, ka naʻe aʻu ʻou feinga ʻo fai ia!

Naʻá ku fakakaukau maʻu pē kapau te u lava ʻo kiʻi fulihi e tūkungá, ʻe lava ʻe heʻeku tama fefiné ʻo toe fakakake ʻene moʻui fakalaumālié. Naʻá ku ongoʻi ne u fie maʻu pē ke fokotuʻu ʻi hono ʻalungá e tokotaha totonú—ʻa ʻene faiako ʻaʻahí, pīsopé, ha kaungāmeʻa pe mēmipa ʻo e fāmilí—ke talaange pe fakahoko ʻa e meʻa ko ia te ne fakafoki mai iá. Ka naʻe ʻikai ha ʻutu ʻe hakea. Naʻá ku hohaʻa lahi, pea fonu hoku lotó ʻi he ongoʻi halaia mo e mamahi he kuó u tōnounou ʻi hoku fatongia fakaemātuʻá.

ʻOku ʻi ai ha tokolahi ʻoku nau aʻusia e meʻa tatau mo au. ʻI he taimi ʻoku mavahe ai ʻa e fānaú mei he hala ʻo e ongoongoleleí, ʻoku faʻa faingataʻa ʻaupito ki he mātuʻa ʻoku kei tui faivelengá ke nau matuʻuaki. Naʻe loto mamahi lahi ha faʻē ʻe taha ʻi ha ngaahi fili ʻa ʻene tama fefiné ʻo ne pehē ai naʻe ongo fakamamahi ke toe mānava. Naʻe vahevahe ʻe ha tamai naʻá ne ongoʻi kuo fakasītuʻaʻi ia ʻe heʻene fānaú mo ʻene tōʻonga moʻuí. Naʻe hohaʻa ha faʻē kei talavou telia naʻa fehuʻia ʻe heʻene fānau īkí e Saisí ʻo nau mavahe ai ʻi ha ʻaho.

ʻOku tau matuʻuaki fēfē nai e ngaahi ongo fakamamahí ni ʻi he taimi ʻoku fili ai ha mēmipa ʻo e fāmilí ke mavahe mei he Siasí? ʻOku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻe lava ke tau fai.

Ako mei he Niʻihi Kehe Kuo Nau Faingataʻaʻiá

Naʻe fefaʻuhi ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi fāmili angatonu taha ʻi he folofolá mo ha fānau angatuʻu. Naʻe maʻu ʻe Selaia mo Līhai ha fānau ne nau siʻaki ʻa e ngaahi akonaki ʻenau mātuʻá (vakai, 1 Nīfai 2:8–12). Naʻe pehē pē mo ʻĀtama mo ʻIvi (vakai, Sēnesi 4:8). Naʻa mo ʻetau mātuʻa fakalangí, naʻá na mamahi he taimi ne fili ai e vahe tolu ʻe taha ʻo ʻena fānau fakalaumālié ha hala ʻe tahá (vakai, T&F 29:36). ʻOku kau ʻi he palani ʻo e fiefiá ʻa e tauʻatāina ke filí. Pea ʻoku ʻuhinga ia ʻoku aʻu pē ʻo fili ha kau mēmipa ʻo ha fāmili angatonu ke siʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. ʻE lava ke tau maʻu ha fakanonga mei he ngaahi talanoa ʻo e ngaahi fāmili faingataʻaʻia ʻi he ngaahi folofolá. ʻOku tau maʻu ha mahino lelei ange ʻo e tauʻatāina ke filí mo e manavaʻofa, pea ʻe lava ke tokoni ʻa e mahino ko iá ke fakamoʻui kitautolu mo tau laka atu ki muʻa.

ʻIloʻi ko ʻEtau Fānaú ko e Fānau Foki Kinautolu ʻa e ʻOtuá

ʻI he taimi ne kamata fakafehuʻia ai ʻe hono foha taʻu hongofulu tupú ʻene tuí, ne kamata ke lomekina ha faʻē ʻe taha ʻi he ongoʻi halaiá mo e tōnounoú. Lolotonga ʻene fakakaukau ki ha founga naʻe mei lelei ange ai hono fatongia fakaemātuʻá, naʻá ne maʻu ha ongoʻi ʻaloʻofa: “ʻOku ʻikai ko ha tama pē ia ʻaʻau. ʻOku lahi ange ʻeku ʻofa ʻiate iá ʻiate koe, pea ʻoku ʻikai ke u ongoʻi halaia koeʻuhí ko ia pe ko ha taha ʻo ʻeku fānau kuo ʻauheé.” Mei he momeniti ko iá, naʻe lava ʻa e faʻē ko ʻení ʻo tukuange ʻa e ongoʻi halaiá pea tukutaha leva ʻene tokangá ki he fakaʻofoʻofa ʻa ʻene tama tangatá ka ko e foha ʻo e ʻOtuá.

Tokanga ki he Lavameʻá

ʻOku faingataʻaʻia e mātuʻá he taimi ʻe niʻihi koeʻuhí ʻoku ʻikai ke mahino kakato kiate kinautolu ʻa e akonaki ko ia “ʻoku ʻikai ha lavameʻa te ne lava ʻo fetongi huhuʻi ha fehālaaki ʻi he ʻapí.”1 ʻOku ʻikai faingofua hono fakaʻuhingaʻi ʻo e lavameʻá mo e tōnounoú. Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Sione K. Kāmeki, ko ha mēmipa kimuʻa ʻo e kau Fitungofulú, “koeʻuhí naʻe fakataumuʻa ʻa e lea ko ʻení ke ueʻi fakalaumālie ʻa e mātuʻá ke nau tokangaekina pe nofo mo ʻenau fānaú, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ke pehē ʻe he mātuʻa kuo nau tuku taimi, ngāue tōtōivi, mo feilaulau ʻi honau ngafa fakaemātuʻá, kae ʻikai pē ke nau utu e tāpuaki ne totonu ke nau maʻú, kuo nau tōnounou.”2 ʻOku fie maʻu ke tau fakafiefiaʻi ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei ʻo ʻetau fānaú mo e ngaahi taimi fakafiefia ʻoku tau ʻinasi aí. ʻOku totonu ke tau tali ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻoku tāpuekina ʻaki e kau mēmipa hotau fāmili ʻa e tauʻatāina ke filí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku nau fakaʻaongaʻi fēfē ia.

Liliu ʻa ʻEtau Ngaahi ʻAmanakí

Lolotonga ʻetau fakaʻamu ke muimui e kau mēmipa hotau fāmilí ʻi he ngaahi hala kuo tau filí, kuo pau ke nau fili maʻanautolu pē ke maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe ʻEletā Kāmeki ke ʻoua te tau fakafisingaʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení, mahalo ʻoku fie maʻu e mātuʻá ke “fulihi ʻenau ngaahi ʻamanaki, mo e touʻanga lolotongá, ʻo tali ʻa e meʻa kotoa pē ʻi honau anga totonú kae ʻikai ko e hokohoko atu ʻi he faingataʻá.”3

Naʻe ongoʻi loto-foʻi mo loto-mamahi ha faʻē ʻi heʻene ʻiloʻi he ʻikai ʻalu ʻene tama tangatá ʻo ngāue fakafaifekau. Naʻe faifai pē peá ne ʻiloʻi ʻoku fie maʻu ke ne tukuange ʻa e fakakaukau ko ia kuo pau ke ʻalu ʻene tama tangatá ʻo ngāue fakafaifekaú kae lava ke ne fiefia. Naʻá ne pehē, “Ne u toki lava ʻo ʻiloʻi, ʻoku ʻikai ko au ʻoku mahuʻingá.” “Ko e moʻui ʻa e kiʻi tamasiʻi takitaha ʻoku ʻaʻana ia. ʻOku ou hoko pē ko ʻenau faʻē. ʻOku ʻikai ʻaʻaku ʻa kinautolu.”

Ma‘u ha ʻIlo

ʻOku maʻu ʻe he mātuʻa tokolahi ʻa e fakafiemālié mo tauhi ʻenau fakakaukaú ʻi he lotu, ako folofola, mo e ʻalu ki he temipalé. Naʻe vahevahe ʻe ha mātuʻa ʻe taha hono akoʻi ia ʻe haʻane aʻusia ʻi he lotú ke ne manatuʻi ʻa e pelepelengesi ʻene tamá ki he Tamai Hēvaní, ʻa ia naʻe tokoni ke tokoni ke toʻo ʻene mamahí. ʻOku ʻomi ʻe he lotú ha ngaahi fakakaukau ke tokoni ki he meʻa ke faí mo lea ʻakí. ʻOku tokoni foki ia ke tau maʻu ʻa e fiemālié.

ʻOku talamai ʻe he folofolá ha ngaahi talanoa ʻo kau ki ha kakai ne nau fai ha ngaahi fili hala pea mo e founga ne matuʻuaki ʻaki ia ʻe he kau mēmipa ʻo e fāmilí. Naʻe vahevahe ʻe ha mātuʻa ʻe taha, “Ko ha meʻa lelei ia ʻa e ʻikai fonu e folofolá ʻi ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo ha ngaahi fāmili haohaoa he naʻa tau mei lotosiʻi ke feinga!” ʻOku toe fakapapauʻi mai kiate kitautolu ʻe he talanoa ʻo ʻAlamā ko e Siʻí ʻoku fanongoa ʻa e lotu māʻoniʻoni ʻa e mātuʻá (vakai, Mōsaia 27:14). ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he talanoa fakatātā ʻo e foha maumau koloá ʻa e fiefia ʻoku tau ongoʻi ʻi he taimi ʻoku foki mai ai ha taha naʻe hē (Luke 15:20–24).

ʻOku lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻalu ki he Temipalé ke tau maʻu ha ngaahi ʻilo ʻoku ʻaongá ke tau matatali ʻaki e ngaahi palopalema fakafāmilí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sione A. Uitisou (1872–1952) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻOku ou tui ko e tokotaha ʻoku femoʻuekiná … ʻe lava ke ne veteki … lelei mo vave ange ʻa e ngaahi palopalemá ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi ha toe feituʻu ange.” “ʻE hoko mai ʻa e fakahaá ʻi he ngaahi taimi taʻeʻamanekina tahá … ʻi loto pe ʻi tuʻa ʻi he temipalé, ʻa e fakaleleiʻanga [ki] he ngaahi palopalema ʻokú ne fakafeʻātungiaʻi [ʻetau moʻuí].”4 ʻI he ʻalu ʻa e mātuʻá ki he temipalé, ʻe lava ke ongo ange ki hona lotó mo e ʻatamaí ʻa e melino ʻokú na kumiá.

Hokohoko Atu ke Fakahaaʻi e ʻOfá

Naʻe ʻikai ke toe veiveiua e ʻofa ʻa Līhai mo Selaia ʻia Leimana mo Lēmiuelá ʻo hangē pē ko ʻena ʻofa ʻia Samu, Nīfai, Sēkope mo Siosefá. Neongo ʻe faingofua ange ke feohi mo e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻoku tau tui mo maʻu e tōʻonga moʻui tataú, ʻoku kei mahuʻinga pē ke tau ako ke fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehe ʻoku ʻikai ʻofá.

Naʻe vahevahe ʻe ha fefine ʻe taha ʻa e aʻusia hono kei ʻofaʻi ia ʻe hono fāmilí ʻi he ʻikai ke ne toe ʻalu ki he lotú heʻene kei siʻí. ʻI hono fāmili Siasi tokolahí, naʻe fakafiefiaʻi ʻa e ngāue fakafaifekaú ʻi ha founga fakahāhā. Naʻe teuteuʻi e holisi ʻo e lotofale ʻo ʻene kui fefiné e ngaahi tā ʻo e kau faifekau kotoa pē ʻi he fāmilí. Naʻá ne pehē, “ko e uho ia ʻo e māmani homau fāmilí.” Naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai pē ke ʻalu ia ʻo ngāue fakafaifekau, peá ne ongoʻi ʻe tatau ai pē pe ko e hā ha lelei te ne fai ʻi he māmaní, he ʻikai pē ke ne maʻu ha totonu ke hā ʻi he holisi ʻo ʻene kui fefiné.

ʻI hono taʻu 30, naʻá ne fakakaukau ai ke ne ngāue ʻi he Kau Ngāue Tokoni (Peace Corps) ʻa e ʻIunaiteti Siteití. Naʻá ne fononga ki Matakasikā pea līʻoa kotoa hono iví ke tokoni ai. Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻá ne ʻilo kuo fakakau ʻe heʻene kui fefiné hono taá ʻi he holisí. ʻI he ʻosi ʻene ngāue faka-Pisikoá, naʻe feʻiloaki fiefia mo loʻimataʻia ʻa e kui fefiné mo hono mokopuná. Naʻe fakamatala ʻene kui fefiné ʻo pehē, “Ko e ngāue tokoní ko e ngāue tokoní.” ʻE tatau ai pē pe ʻoku ʻi ai ha holisi ngāue fakafaifekau ʻi hotau ʻapí, ʻoku kei lahi pē e ngaahi founga te tau lava ai ʻo fakahaaʻi ki he mēmipa kotoa hotau fāmilí ʻoku ʻofaʻi mo fakamahuʻingaʻi kinautolu.

ʻĪmisi
illustration of a woman walking toward her parents. There are trees in the background.

Pikitai ki he ʻAmanaki Leleí

ʻI heʻetau hokohoko atu hono ʻofaʻi ʻa kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻi honau tuʻunga totonú, te tau kei lava pē ʻo piki maʻu ki he ʻamanaki lelei te nau toe foki mai ʻo moʻui ʻaki e ongoongoleleí. ʻOku faʻa foki pē ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí hili ha vahaʻataimi ʻo ʻenau ʻauheé. Hangē ko e foha maumau koloá, ne nau ʻiloʻi ne ʻomi ʻe heʻenau moʻui kimuʻá ha ngaahi pōpoaki mo e tefitoʻi moʻoni lelei, pea nau toe tali ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga ko iá. Ko hono moʻoní, kuo talaʻofa mai ʻe he kau palōfitá ko e kau mēmipa ko ia ʻo e fāmilí ʻoku silaʻi ki heʻenau mātuʻá te nau ongoʻi ʻa e takiekina honau ohi haké pea te nau toe foki mai ha ʻaho.5 ʻOku ʻomi ʻe he talaʻofa peheé ha ʻamanaki lelei maʻa hotau ngaahi ʻofaʻangá.

Tauhi-maʻu ha Fakakaukau Taʻengata

Kuo pau ke tau manatuʻi ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻe hoko ki hotau ngaahi ʻofaʻangá. Naʻe vahevahe ʻe ha tamai ʻo ha kau toʻu tupu angatuʻu kuó ne ʻilo neongo ʻoku ʻikai moʻui angatonu hono ngaahi fohá he taimí ní, ʻoku totonu ke ʻoua naʻá ne pehē ʻoku tuʻunuku mai e fakatuʻutāmakí. ʻOku fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa, ko e Tokoni Ua ʻi he kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻoku tau faʻa tui he taimi ʻe niʻihi kuo ʻosi hiki e fakaʻosinga ia ʻo e talanoá, ka ko hono moʻoní, ʻoku tau kei ʻi he ngaahi vahe pē ʻi he vaeuaʻangamālié.6 ʻOku kehe ʻaupito e lau taimi ʻa e ʻOtuá meiate kitautolu, pea ʻoku ʻikai ke tau ʻilo ʻa e ikuʻanga ʻo e talanoa ʻo e tokotaha kotoa pē.

Kapau ne tau ʻilo ʻe faifai pea ʻe foki mai e kau mēmipa hotau fāmilí, te ne liliu nai ʻetau angafaí ʻi heʻetau ngaahi talanoá he ʻahó ní? ʻOku ou tui kuo pau ke tau moʻui mo ha nonga, ʻofa, mo e mahino lahi ange. ʻI heʻetau feinga ke fakaleleiʻi e ikuʻanga ʻetau talanoá, ʻoku tokoni ke tau manatuʻi te tau lava pē ʻo fili ke tau tokoni ki hotau ngaahi ʻofaʻangá mei ha feituʻu ʻo e melino mo e ʻofa kae ʻikai ko e ʻita mo e ilifia. Hangē ko ia ne tohi ʻe Paulá, “He naʻe ʻikai foaki ʻe he ʻOtuá kiate kitautolu ʻa e laumālie ʻo e manavasiʻí; ka ko e mālohi, mo e ʻofa, mo e loto fakapotopoto.” (2 Tīmote 1:7). Hangē ko e tapou ʻa ʻEletā Kāmekí: “ʻOua ʻaupito naʻá ke teitei loto foʻi. Kapau ʻoku hangē ʻoku ʻikai lava ke ke tokoniʻi hoʻo tama fefiné pe tama tangatá he taimí ni, te ke kei lava ʻo feinga pē mo kei ʻofaʻi kinautolu. … ʻOua naʻá ke tukulolo ki he ngaahi ongoʻi halaiá mo e siva ʻa e ʻamanakí. Fekumi ki ha tokoni fakalaumālie mo e melino. Mālohi mo loto-toʻa. Te ke ikunaʻi ia.”7

Kuo teʻeki foki hoku ʻōfefiné ki he lotú. Ka ʻoku mahino ʻema taumuʻá; ʻokú ma fakatou feinga ke ma vāofi. ʻOkú ma faʻa talanoa maʻu pē, pea ʻoku ou ʻilo ʻoku tokoniʻi ia ʻe heʻene tupu hake ʻi he Siasí ke angalelei, fakapotopoto mo faʻa fakakaukau. Neongo he ʻikai ʻaupito ke u teitei fili ke ne foua e hala ʻokú ne lolotonga fonongaʻiá, ʻoku ou houngaʻia ko e ngaahi lēsoni ʻokú ma ako ʻi he fonongaʻangá. Pea kuó u maʻu ʻa e nongá ʻi heʻeku tali hotau tuʻunga makehe ko ia ʻi heʻeta fononga ki ʻapí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. David O. McKay, ʻi he Conference Report, Apr. 1964, 5; toʻo mei he J. E. McCulloch, Home: The Savior of Civilization (1924), 42.

  2. John K. Carmack, “When Our Children Go Astray,” Ensign, Feb. 1997, 9.

  3. John K. Carmack, “When Our Children Go Astray,” 9.

  4. John A. Widtsoe, “Temple Worship,” The Utah Genealogical and Historical Magazine, vol. 22 (1921), 63–64, ʻi he David B. Haight, “Temples and Work Therein,” Ensign, Nov. 1990, 61.

  5. Vakai, “Hope for Parents of Wayward Children,” Ensign, Sept. 2002, 11.

  6. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “See the End from the Beginning,” Liahona, May 2006, 42–45.

  7. John K. Carmack, “When Our Children Go Astray,” 10, 13.