2016
Ko e Tūʻuta Hao ʻi he ʻAlotāmakí
Fēpueli 2016


Pōpoaki ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí

Ko e Tūʻuta Hao ʻi he ʻAlotāmakí

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf
ʻĪmisi
Product Shot from February 2015 Liahona
ʻĪmisi
illustration of an airplane landing on a runway.

Image © iStock/Thinkstock

Ne ʻikai ke fuʻu fuoloa mei heni, naʻá ma mātā mo hoku uaifí, ko Halieta ʻi ha malaʻevakapuna e fakatōtō lelei hifo ʻa e ngaahi vakapuná. Ko ha ʻaho havilivili, pea fepāleaki holo ʻe he matangi mālohí ʻa e vakapuná ʻi heʻene fakaofi maí ʻo tupunga ai ʻa e aafe mo tohopo holo ʻa e vaká lolotonga ʻene fakatōtō hifó.

ʻI heʻema vakai atu ki he fefāingaʻaki ʻa natula mo e mīsiní, ne u manatu ki he taimi ne u akoako puna aí mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ne u akó—peá u toki akoʻi kimui ai ki he kau pailate kehé ʻi he ako ngāué.

Ne u faʻa talaange kiate kinautolu, “ʻOua naʻá ke fakafepaki lolotonga ʻa e matangí.” “Nonga pē; ʻoua ʻe fuʻu hohaʻa. Tokanga taha ki he laini he vaeuaʻanga mālie ʻo e halanga-vakapuná. Kapau te mou mavahe mei he hala ne mou taumuʻa ki aí, fakapotopoto mo tokanga ʻaupito. Falala ki he meʻa ʻe malava ʻe hoʻomou vakapuná. Hoko atu pē kae ʻoua kuo tolona ʻa e loá.”

ʻOku mahino ki he kau pailate taukeí he ʻikai ke nau lava maʻu pē ʻo puleʻi e ngaahi meʻa ʻoku hokó. He ʻikai ke nau lava ʻo taʻofi e ʻalotāmakí. He ʻikai ke nau lava ʻo taʻofi ʻa e ʻuhá pe sinoú. He ʻikai ke nau lava ʻo taʻofi e angi ʻa e havilí pe liliu hono huʻungá.

Ka ʻoku mahino foki kiate kinautolu ko ha fehalaaki ke ilifia ʻi he ʻalotāmakí pe matangi mālohí—kae tautautefito ki haʻane fakasīkakaʻi kitautolu. Ko e founga ke tūʻuta malu ai ʻi he taimi ʻalotāmakí ko e feinga ʻi he lelei taha ʻe ala lavá ke nofo ʻi he halanga totonu mo tokamālié.

ʻI heʻeku vakai atu ki he tō hifo ha vakapuna pea toe fakatōtō hifo ha vakapuna ʻe taha, ne u manatu ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ne u ako mei he ngaahi taʻu ne u hoko ai ko ha pailaté, ne u fifili pe ʻoku ʻikai koā ha lēsoni heni ki heʻetau moʻui fakaʻahó.

He ʻikai ke tau lava maʻu pē ʻo puleʻi e ngaahi matangi mālohi ʻoku tau fehangahangai mo ia ʻi he moʻuí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai hoa e ngaahi meʻa ia ʻoku hokó mo ʻetau fie maʻú. Mahalo pē ʻoku tau faʻa ongoʻi matangia mo luluʻi kitautolu ʻe he ʻalotāmaki ʻo e taʻefiemālié, veiveiuá, manavaheé, loto-mamahí pe loto-hohaʻá.

ʻI he ngaahi taimi peheé, ʻoku tau faʻa fihia ngofua ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku fehālākí pea hoko leva ʻetau ngaahi faingataʻá ʻia ko e meʻa ʻoku tau fakakaukau lahi taha ki aí. Ko e ʻahiʻahí ke tukutaha leva e tokangá ia ki he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá kae ʻikai ko e Fakamoʻuí pea mo ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoní.

Ka ʻoku ʻikai ko e founga lelei taha ia ke tau foua hotau ngaahi faingataʻaʻia ʻi he moʻuí.

ʻOku ʻikai ke toe kehekehe ʻa e tokanga taha ʻa e pailate taukeí ki he loto-mālie ʻo e halanga vakapuná mo e tōʻanga totonú kae ʻikai ko e matangí, mo e totonu ko ia ke tukutaha ʻetau tokangá ki he uho ʻo ʻetau tuí—ʻa hotau Fakamoʻuí, ʻEne ongoongoleleí, pea mo e palani ʻa ʻetau Tamai Hēvaní—pea mo ʻetau taumuʻa taupotu tahá—ke tau foki hao ki hotau ikuʻanga fakalangí. ʻOku totonu ke tau falala ki he ʻOtuá pea ke tuki-mo-nonofo ʻetau tokangá ʻi he halanga ʻo e moʻui faka-ākongá. ʻOku totonu ke tukutaha hotau matá, lotó, mo e ʻatamaí ki hono moʻui ʻaki e founga ʻoku tau ʻilo ʻoku totonú.

ʻI heʻetau fakahaaʻi ʻetau tui mo falala ki he Tamai Hēvaní ʻaki ʻetau tauhi loto-fiefia ʻEne ngaahi fekaú te Ne ʻomi ai ʻa e fiefiá mo e lāngilangí kiate kitautolu. Pea kapau te tau nofo ʻi he halá, te tau ikunaʻi ha faʻahinga faingataʻa pē—ʻo tatau ai pē pe ʻoku mālohi fēfē—pea foki hao hake ki hotau ʻapi fakalangí.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, ʻe tatau ai pē pe ʻoku ʻaoʻaofia pe tafitonga ʻa e langí, ʻoku tau tomuʻa fekumi ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá mo ʻEne māʻoniʻoní, he ʻoku tau ʻilo kapau te tau fai pehē, te ne tokonaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fie maʻú (vakai, Mātiu 6:33).

He toki lēsoni mahuʻinga ia ki he moʻuí!

Ko e lahi ange ʻetau moʻunofoa ʻi hotau ngaahi faingataʻá, hotau ngaahi faingataʻaʻiá, ʻetau loto-veiveiuá, ʻetau manavasiʻí, ko e faingataʻa ange ia e ngaahi meʻa ʻe hoko maí. Ka ko e lahi ange ʻetau tokanga taha ki hotau ikuʻanga fakalangí pea mo e fiefia ʻo e muimui ʻi he hala ʻo e ākongá—ʻOtua ʻofá, ʻo tokoni ki hotau kaungāʻapí—ʻoku ngalingali ʻe ngaholo ange ai ʻetau folaú ʻi he ngaahi taimi faingataʻa mo ʻalotāmakí.

Siʻoku kaungāmeʻa, neongo ai pē pe ʻoku fītaʻa fēfē ʻa e ngaahi matangi ʻo ʻetau moʻui fakamatelié, ʻe kei tofa pē ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e hala lelei taha ke tau tūʻuta hao ai ʻi he puleʻanga ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.