‘Inisititiuti
Lēsoni 16 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Temipale Ketilaní mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí


“Lēsoni 16 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Ko e Temipale Ketilaní mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 16 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 16 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Ko e Temipale Ketilaní mo e Ngaahi Kī ʻo e Lakanga Fakataulaʻeikí

ʻĪmisi
ʻOku Hā Mai ʻa Kalaisi ʻi he Temipale Ketilaní, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Naʻe hoko e fekau ʻa e ʻOtuá ke langa “ha fale ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119) ko ha konga mahuʻinga ia ʻo hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí. Naʻe loto-fiemālie e fuofua kāingalotu ʻo e Siasí ke foaki e meʻa kotoa naʻa nau maʻú ke maʻu e tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻo hono “fakakoloaʻiaʻi … ʻaki ʻa e mālohi mei ʻolunga” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:32). ʻI hoʻo akó, fekumi ki he ngaahi tāpuaki naʻe tupu mei he loto-fiemālie ʻa e Kāingalotú ke feilaulau ke langa e Temipale Ketilaní.

Konga 1

Ko e hā te u lava ʻo ako mei he ngaahi feilaulau ʻo e fuofua Kāingalotú ke langa e Temipale Ketilaní?

ʻI ha fakahā ne foaki mai he ʻaho 27 mo e 28 ʻo Tīsema, 1832, naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí e Kāingalotú ke nau langa ha temipale ʻi Ketilani, ʻOhaiō.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:119.

Naʻe tohi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e fekau ko ʻení ʻo pehē: “Ko e folofola ʻeni ʻa e ʻEikí kiate kimautolu, pea kuo pau, ʻio, ʻi he tokoni mai ʻa e ʻEikí, kuo pau ke mau talangofua: pea makatuʻunga ʻi heʻemau talangofuá, kuó Ne talaʻofa mai ʻaki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga: ʻio, naʻa mo ha ʻaʻahi mai mei he langí ke fakalāngilangiʻi kimautolu ʻaki Haʻane ʻi ai tonu” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 480).

ʻĪmisi
ʻIlisa R. Sinou

Naʻe manatu ʻa ʻIlisa R. Sinou ʻa ia naʻe nofo ʻi Ketilani lolotonga hono langa e temipalé ʻo pehē:

ʻĪmisi
Sisitā ʻIlisa R. Sinou

Naʻe fuʻu toko siʻi ʻa e Kāingalotú, pea ko honau tokolahi tahá naʻe fuʻu masiva; pea ka ne ʻikai e fakapapau kuo folofola ʻaki ʻe he ʻOtuá, mo fekau mai ʻoku totonu ke langa ha fale ki Hono huafá, … ʻe hoko ha feinga ke langa e Temipale ko iá, ʻi he ngaahi tūkunga ʻo e taimi ko iá, ke pehē ʻe he taha kotoa ʻoku kau ki aí ko ha meʻa fakavalevale. …

ʻI he siʻisiʻi ʻa e naunau tokoní tuku kehe ʻenau malava ke fakakaukau mo ngāue mālohí, fakataha mo ʻenau falala taʻeueʻia ki he ʻOtuá, naʻe ngāue ʻa e kakai tangata, kakai fefine, pea naʻa mo e fānaú ʻaki honau tūkuingatá; … ne fakaivia kinautolu ʻe he fakakaukau te nau kau atu ʻi he tāpuaki ʻo ha fale kuo langa ʻaki e fakahinohino ʻa e Fungani Māʻolungá, pea tali ʻe Ia. (ʻI he Eliza R. Snow, an Immortal [1957], 54, 57)

Naʻe toe ʻi ai foki ha faingataʻa ʻe taha naʻá ne fakatuaiʻi e fakalakalaka ʻo hono langa e temipalé:

Naʻe hoko e faʻahitaʻu failau mo e māfana ʻo e 1834 ko ha ongo faʻahitaʻu faingataʻa ki hono langa ʻo e temipalé koeʻuhí ko e konga lahi taha ʻo e kakai tangata ʻi he tukui koló ne nau fononga mo Siosefa Sāmita ki Mīsuli ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí. … ʻI he mavahe ʻa e kakai tangatá, naʻe hoko atu ʻe he kakai fefiné ʻa e ngāué. Naʻe tā maka ha niʻihi, kae tataki ʻe he niʻihi e fanga pulú mo toho e maká, pea tuitui, lalanga, mo niti ha niʻihi ke ngaohi ha vala maʻá e kau ngāué. (Lisa Olsen Tait and Brent Rogers, “A House for Our God,” Revelations in Context [2016], 170)

Ke tokoni ki he Kāingalotú ʻi heʻenau ngāue ke langa ha temipalé, naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia “Siosefa Sāmita mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ha meʻa-hā-mai fakaofo, ʻa ia ne nau mamata ai ki he fakaikiiki ʻo e palani ki he temipalé. Naʻe fakamatalaʻi kimui ange ʻe Feletiliki G. Uiliamisi, ko e Tokoni Ua ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē:

Naʻe maʻu ʻe Siosefa [Sāmita] ʻa e folofola ʻa e ʻEikí ke ne ʻave hono ongo tokoní, [Feletiliki G.] Uiliamisi mo [Sitenei] Likitoni, pea ʻomi ki he ʻao ʻo e ʻEikí, pea te Ne fakahā kiate kinautolu ʻa e palani pe sīpinga ʻo e fale ke langá. Naʻa mau tūʻulutui ai, ʻo ui ki he ʻEikí, pea naʻe lava ke mau mamata ki he falé, ʻa ia ko au naʻá ku muʻaki fakatokangaʻí. Hili ia pea mau toki mamata fakataha ki ai. ʻI he hili ʻo ʻemau vakai lelei ki he tafaʻaki ki tuʻá, naʻe hangē naʻe haʻu ʻa e falé ʻi ʻolunga ʻiate kimautolú. (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 313)

ʻĪmisi
Temipale Ketilaní, tā fakatātaaʻi ʻe Walter Rane

Ko e taha ʻo kinautolu naʻe feilaulau lahi ke langa e Temipale Ketilaní ko ha papi ului ko Sione Tena:

“Naʻe maʻu [ʻe Sione] ha ongo ʻi ha misi pe ko ha mata meʻa-hā-mai ʻi he poʻulí, … kuo pau ke [ne] ʻalu leva he taimi pē ko iá ki he Siasi” ʻi Ketilaní. Naʻá ne fakatau atu ʻene koloá—ko ha ngaahi faama ne tupulaki, ko ha hōtele, mo e ngaahi ngoueʻanga fuaʻiʻakau— fakaheka hono fāmili tokolahí mo e niʻihi ʻo e ngaahi kaungāʻapí ki ha ʻū saliote ʻi he pongipongi Kilisimasí, pea nau fononga mamaʻo atu ʻaki e kilomita ʻe valugeau ke tūʻuta ki Ketilani ʻi ha ʻaho Sāpate ʻi Sānuali ʻo e 1835.

Naʻe fuʻu fie maʻu moʻoni ia. Naʻe ʻi ai ha mōkesi ʻi he tuʻuʻanga ʻo e temipalé naʻe fie maʻu ke totongi pea, fakatatau ki he ngaahi lipooti ʻe niʻihi, naʻe faʻa lotua ʻe he Palōfita masivesiva ko Siosefá mo ha niʻihi ʻo e kau tangatá ha tokoni.

Naʻe ʻikai toe momou ʻa Sione Tena. Naʻá ne nō atu ki he Palōfitá ha paʻanga ʻe ua afe peá ne ʻave mo ia ʻa e tohi aleapau ki he totongi noó, nō atu ki he kōmiti temipalé ha paʻanga ʻe taha mano tolu afe, fakamoʻoni ʻi ha aleapau ki he paʻanga ʻe tolu mano mo e Palōfitá mo ha niʻihi kehe ki ha koloa naʻe fakatau mai ʻi Niu ʻIoke, pea fai mo ha “ngaahi tokoni fakapaʻanga lahi” ki hono langa ʻo e temipalé. (Leonard J. Arrington, “The John Tanner Family,” Ensign, Mar. 1979, 46)

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni e ʻuhinga ʻoku loto-fiemālie maʻu ai pē ʻa e Kāingalotu ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke feilaulau ke langa ha temipalé mo moihū ki he ʻEikí ʻi he ngaahi fale māʻoniʻoni ko ʻení:

ʻĪmisi
Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni

Kuo fai maʻu pē ha feilaulau ʻi hono langa ʻo ha temipale pe ʻalu ko ia ki he temipalé. ʻOku ʻi ai ha niʻihi taʻefaʻalaua kuo nau ngāue pea faingataʻaʻia kae lava ke nau maʻu mo honau fāmilí ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá.

Ko e hā nai ʻoku loto-fiemālie ai ha tokolahi ke foaki lahi kae lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé? ʻOku ʻiloʻi ʻe kinautolu ʻoku mahino ki ai ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ʻoku maʻu mei he temipalé, ʻoku ʻikai ha feilaulau ia ʻe fuʻu lahi, pe totongi ʻe fuʻu mamafa, ha faingataʻa ʻe fuʻu tōtuʻa, kehe pē ke maʻu e ngaahi tāpuaki ko iá. Thomas S. Monson, “Ko e Temipale Māʻoniʻoní—ko ha Maama ki he Māmaní,” Ensign pe Liahona, Mē 2011, 92)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā te ke lava ʻo ako mei he tā sīpinga mo e feilaulau ʻa e fuofua Kāingalotú ʻi hono langa ʻo e Temipale Ketilaní?

Konga 2

ʻE lava fēfē ʻe he ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ne ʻomi ʻe he kau talafekau fakalangí ʻi he Temipale Ketilaní, ʻo tāpuekina ʻeku moʻuí he ʻahó ni?

Naʻe fakapale ʻe he ʻOtuá e feilaulau ʻa e Kāingalotú ke langa e Temipale Ketilaní ʻaki hano taumalingi mai ha ngaahi fakahā fakalaumālie ʻi he ngaahi ʻaho kimuʻa pea hili e fakatapuí (vakai, Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 245–47, 257–60).

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he Kāingalotu tokolahi naʻe ʻi ai ha kakai fakalangi lolotonga e ouau fakatapuí.

Naʻe manatu ʻa ʻIlisa R. Sinou ʻo pehē: “ʻE lava pē ke fakamatalaʻi ʻa e ngaahi ouau ʻo e fakatapui ko iá, ka he ʻikai ke lava ʻe ha lea fakamatelie ʻo fakamatalaʻi ʻa e ngaahi fakahā fakalangi ʻo e ʻaho fakangalongataʻa ko iá. Naʻe hā ʻa e kau ʻāngeló ki ha niʻihi, pea ongoʻi ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe ʻi aí naʻe ʻi ai ʻa e langí, pea naʻe fakafonu ʻa e loto kotoa pē ʻaki ʻa e ‘fiefia taʻefaʻalaua pea fungani lelei’” [vakai, 1 Pita 1:8].

ʻI he fakataha ʻa e Palōfitá ʻi he efiafi ko iá mo ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻe toko 400 nai ʻi he loto temipalé, “naʻe ongona ha longoaʻa ʻo hangē ha tuʻoni matangi mālohí, ʻa ia naʻá ne fakafonu ʻa e Temipalé, pea naʻe tuʻu fakataha ʻa e fakatahaʻangá he taimi pē ko iá, ʻi hono ueʻi kinautolu ʻe he mālohi taʻe ʻiloá ni.” Fakatatau ki he fakamatala ʻa e Palōfitá, “naʻe kamata ke lea ha niʻihi ʻi ha ngaahi lea kehekehe mo kikite; ne mamata ha niʻihi ki ha ngaahi meʻa-hā-mai nāunauʻia; pea naʻá ku mamata ki he Temipalé kuo fakafonuʻaki ia ha kau ʻāngelo, pea naʻá ku fakahā ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ki he fakatahaʻangá” (Ngaahi Akonaki: Siosefa Sāmita, 355).

Naʻe hoko e fakahā fakalaumālie mahuʻinga tahá ʻi ha uike ʻe taha hili hono fakatapui ʻo e temipalé, ʻi he Sāpate Toetuʻú ko e ʻaho 3 ʻo ʻEpeleli 1836. Lolotonga e lotu ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ʻi he temipalé, naʻe fakahā ha meʻa-hā-mai kiate kinaua, pea naʻe hā mai ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá Ne folofola kuó Ne tali e temipalé pea talaʻofa ke lilingi mai ha ngaahi tāpuaki ki he Kāingalotú (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:1–10).

ʻĪmisi
Meʻa-Hā-Mai ʻi he Temipale Ketilaní, tā fakatātaaʻi ʻe Gary E. Smith

Naʻe muimui mai ʻi he ʻaʻahi ko ʻení ʻa e hā mai ʻa e kau talafekau fakalangi naʻa nau foaki e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fie maʻu ke fakahoko ʻaki e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Te ke lava ʻo fakaʻilongaʻi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení pe ko hai naʻe hā mai kia Siosefa mo ʻŌlivá pea ko e hā e ngaahi kī naʻa nau foaki ki he nima ʻo e ongo taki ʻo e Siasí:

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:11.

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

Naʻe maʻu ʻe Mōsese ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki mai ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne tataki ʻa ʻIsileli mei ʻIsipite ki he fonua ko Kēnaní. Ko hono fatongia ia ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení ke haʻu ʻo fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ko iá ki he tānaki ʻo onopōní. (Joseph Fielding Smith, Church History and Modern Revelation [1953], 2:48)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:12.

“Naʻe moʻui ha tangata naʻe ui ko ʻIlaiase ʻi he māmani fakamatelié ʻi he ngaahi ʻaho ʻo ʻĒpalahamé, ʻa ia naʻá ne foaki ʻa e kuonga fakakospeli ʻo ʻĒpalahamé kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele. … ʻOku ʻikai ha fakamatala pau ki he ngaahi fakaikiiki ʻo ʻene moʻui fakamatelié pe ngāue fakafaifekaú” (Bible Dictionary ʻi he pulusinga faka-Pilitānia ʻa e Siasí ki he Tohi Tapú, “Elias”).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī e ʻuhinga naʻe hā ai ʻa ʻIlaiase ʻi he Temipale Ketilaní ʻo pehē:

ʻĪmisi
ʻEletā Pulusi R. Makongikī

ʻOku ʻomi ʻe ʻIlaiase ʻa e “ongoongolelei ʻo ʻĒpalahamé,” ʻa e fuakava faka-ʻĒpalahame maʻongoʻongá ʻa ia ʻe maʻu ai ʻe he kakai faivelengá ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo e tupulaki taʻengata, ʻa e ngaahi talaʻofa ʻoku fakafou ʻi he mali fakasilesitialé ʻa e tokolahi honau hako taʻengatá ʻo tatau mo e ʻoneʻone ʻi he matātahí pe ko e ngaahi fetuʻu ʻi he langí. (Bruce R. McConkie, “The Keys of the Kingdom,” Ensign, May 1983, 22)

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 110:13–16.

Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita ʻo pehē:

ʻĪmisi
Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita

Ko e mālohi faisila naʻe foaki kia ʻIlaisiaá, ko e mālohi ia te ne haʻi ʻa e husepānití ki he uaifí, pea mo e fānaú ki heʻenau ngaahi mātuʻá ki taimi mo ʻitāniti. Ko e mālohi tuʻuloa ia ʻi he ngaahi ouau kotoa pē ʻo e Ongoongoleleí. … ʻOku haʻi pe silaʻi ʻi he mālohi ko ʻení e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku kau ki he fakamoʻuí, pea ko e misiona ia ʻo ʻIlaisiaá ke haʻu, ʻo fakafoki mai ia. (Joseph Fielding Smith, Elijah the Prophet and His Mission [1957], 5)

Naʻe fakahoko ʻe he hā mai ʻa e palōfita ʻo e Fuakava Motuʻá ko ʻIlaisiaá, ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe he ʻEikí ʻi he palōfita ko Malakaí pea toe fakaongo mai ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻia Molonai ʻi he taimi naʻá ne fuofua hā mai ai ʻi he loki mohe ʻo Siosefá he ʻaho 21 ʻo Sepitema ʻo e 1823.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 2 (vakai foki, Malakai 4:5–6).

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku tāpuekina ai koe ʻe he ngaahi kī mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe foaki ʻe Mōsese, ʻIlaiase, mo ʻIlaisiā ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ʻŌliva Kautele ʻi he Temipale Ketilaní? Ne mei kehe fēfē nai hoʻo moʻuí kapau naʻe ʻikai fakafoki mai e ngaahi kī ko ʻeni ʻo e lakanga fakataulaʻeikí?