‘Inisititiuti
Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Tauhi Faivelenga lolotonga e Fakafepakí mo e Faingataʻá


“Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí: Sīsū Kalaisi: Tauhi Faivelenga lolotonga e Fakafepakí mo e Faingataʻá,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó (2019)

“Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí,” Ngaahi Fakavaʻe ʻo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí - Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 17 Naunau Teuteu ki he Kalasí

Tauhi Faivelenga lolotonga e Fakafepakí mo e Faingataʻá

ʻĪmisi
Pō Momoko ʻi Mīsulí, tā valivali ʻe Joseph Brickey

ʻOku tau maʻu kotoa ha ngaahi aʻusia ʻokú ne siviʻi ʻetau tuí. Ko e taha ʻo ʻetau ngaahi pole ʻi he moʻuí ko e tauhi loto-toʻa mo taʻeueʻia ki he ʻOtuá ʻi heʻetau fehangahangai mo e ngaahi taimi faingataʻa ko iá. ʻI hoʻo ako e naunau ko ʻení, kumi ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ʻo tokoni ke fakahinohinoʻi koe lolotonga e ngaahi ʻahiʻahi ʻo e tuí.

Konga 1

Ko e hā e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotú ʻi Ketilani, ʻOhaiō, ʻi he konga kimui ʻo e 1830 tupú?

“Naʻe vaivai ʻa e tui ʻo ha niʻihi ʻo e kau tangata mālohi taha ʻi he Siasí,” ko e lau ia ʻa Pilikihami ʻIongi ki he palopalema naʻe tofuhia ai e Siasí ʻi he 1837 (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 366). ʻI he taʻu pē kimuʻa aí, naʻe fiefia e Kāingalotú ʻi he melino mo e taumalingi mai ʻa e fakahaá ʻi hono fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní. Ka ʻi he ngaahi māhina hili ʻa e fakatapuí, naʻe kamata ke hā ʻi he Kāingalotú ha “laumālie ʻo e fakamahamahalo” ʻa ia naʻe angamaheni ke maʻu ʻe he fonuá. Naʻe tohi ʻe Hiipa C. Kimipolo ʻo pehē, ko Ketilaní “ne hangē ne ʻunu ki he tuʻumālie lahi pea ngali ne fakapapau e taha kotoa ke hoko ʻo koloaʻiá; ʻi heʻeku ongoʻí, ko ha koloaʻia faʻu pē ia ʻe he tangata pe sioloto pē ki ai. Ne iku e fakatuʻumālie ko ʻení ke tui ai ha Kāingalotu tokolahi kuo hokosia e taimi ke fakakoloaʻi ai kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki e ngaahi koloa ʻo e māmaní, pea ʻi heʻenau tui peheé, ne langaki ai kinautolu ke fuʻu ngāue lahi, ʻo lahi fau ne iku ʻalu ai ha toko ua ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ko Laimani E. Sionisoni mo Sione F. Poinitoni ki Niu ʻIoke ʻo fakatau mai ha koloa $20,000, peá na kau atu ki he pisinisi fefakatauʻakí, peá na nō ha paʻanga lahi meia Poli Vose mo e Kāingalotu kehe ʻi Positoní mo e ngaahi feituʻu takatakai aí, ʻa ia ne ʻikai pē ke na teitei totongi fakafoki” (ʻi he Orson F. Whitney, The Life of Heber C. Kimball [1888], 111–12).

Ne kamata ke mafola ʻi ha niʻihi tokolahi ʻo e Kāingalotú e ʻulungaanga ʻo e hikisia, fefakaangaʻaki, mo e hē mei he moʻoní. Naʻe manatu ʻa ʻIlisa R. Sinou ʻo pehē:

Ko e tokolahi ʻo kinautolu ko ia naʻe faʻa loto fakatōkilalo mo faivelenga ʻi hono fakahoko ʻo e ngaahi fatongia fakaʻahó … naʻe kamata ʻeni ke nau loto fiemeʻa, pea hīkisia honau lotó. Pea ʻi he inu ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻofa mo e laumālie ʻo e māmaní, naʻe mahuʻi leva ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mei honau lotó. (ʻI he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 365)

Neongo ʻa e ngaahi fakangalingali ʻo e tuʻumālié, ka naʻe lahi e ngaahi kavenga fakapaʻanga ne fuesia ʻe he Siasí hili e fakamole ki hono langa ha temipale mo hono fakatau mai ha kelekele ʻa ia ne tupu ai e fakautuutu e moʻua paʻanga ʻa e Siasí ʻo aʻu ki ha tahamano tupu lahi. ʻI he taimi ko ʻení ʻi Ketilani pea mo Mīsuli, ne faingataʻa ki he Kāingalotú ke nau muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí ke toe maʻu mai ha kelekele lahi ange mo langa ha ngaahi nofoʻanga foʻou ʻi Hihifo Mamaʻo pea ʻi he Vahefonua Siakisoní. ʻI ha feinga ʻa Siosefa Sāmita ke fakamaʻamaʻa e ngaahi mafasia fakapaʻanga ki he Siasí, naʻá ne fokotuʻu ai mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ha kiʻi pangikē siʻisiʻi naʻe ui ko e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní. Naʻe fakatau mai ʻe ha Kāingalotu tokolahi ha ngaahi ʻinasi ʻi he pangikē foʻoú, ʻo kau ai ʻa Siosefa. Naʻe tui ha kāingalotu tokolahi te nau aʻusia ha kahaʻu tuʻumālie mo koloʻia kapau te nau faivelenga.

ʻĪmisi
Paʻanga ʻe nima ʻi he pangikē Ketilaní

Ka koeʻuhí ko e mafola ʻo ha tō lalo fakaʻekonōmika lahi ʻi he kamataʻanga ʻo e 1837, naʻe tāpuni ai ha ngaahi pangikē lahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití. Ne hoko e hohaʻa fakaʻekonōmika fakafonuá fakataha mo e fakafepaki lahi mei he kau tangataʻi fonua ʻe niʻihi ne ʻikai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasí, ke tupu ai e ʻikai ola lelei e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní hili ia ha māhina nai ʻe fitu mei hono fakaavá. Naʻe meimei ke mole e meʻa kotoa ʻa e kau fakahū paʻanga ʻe toko uangeau ʻi he pangikeé, ka ko e mole lahi tahá ko Siosefa Sāmita.

Neongo ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú naʻa nau tali ia ʻi he tui, ʻo tauhi maʻu ki heʻenau fakamoʻoní lolotonga e vahaʻataimi ko ʻeni ʻo honau siviʻí, ka ne tukuakiʻi ʻe ha tokolahi kehe, ʻo kau ai ha kau taki ʻe niʻihi ʻo e Siasí, ʻa Siosefa Sāmita ki heʻenau ngaahi palopalema fakapaʻangá. Naʻe pehē ʻe ha niʻihi ko ha palōfita ia kuo hinga pea naʻa nau fie fokotuʻu ha Palesiteni foʻou ʻo e Siasí ke fetongi ia.

Konga 2

Ko e hā te u lava ʻo fai ke u kei mālohi maʻu ai pē mo tuʻu maʻu ʻi hono siviʻi ʻeku tuí?

ʻĪmisi
mape ʻo e fakatokelau hahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1837, naʻe tokoni ʻa Tōmasi B. Maasi, ʻa ia naʻe hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki hono tataki ʻo e Siasí ʻi Mīsulí. Hili hono ʻilo ʻe Tōmasi naʻe kamata ke fakaangaʻi ʻe ha kau mēmipa ʻe niʻihi ʻo e kōlomú ʻa Siosefa Sāmita mo kamata ke nau fefakakikihiʻakí, naʻá ne fononga ai ki Ketilani, ʻOhaiō, ʻo ʻamanaki atu ke fakatahatahaʻi e Toko Hongofulu Mā Uá.

ʻI he fononga ʻa Tōmasi ki Ketilaní, naʻá ne ʻilo ai kuo uiuiʻi ʻe he Palōfitá ha ongo mēmipa ʻe toko ua ʻo e kōlomú ke na ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Naʻe tui ʻa Tōmasi ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomú, ko hono fatongia ia ke uiuiʻi kinaua ki he ngāue fakafaifekaú. ʻI he tūʻuta ʻa Tōmasi ʻi Ketilaní, naʻá ne vahevahe ʻene ngaahi hohaʻá mo Siosefa Sāmita, pea naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha fakahā mo ha faleʻi maʻa Tōmasi (vakai, Revelations in Context [2016], 55–57).

ʻI hoʻo lau e ngaahi folofola ʻa e ʻEikí kia Tōmasí, fakakaukau pe ko e hā ha faleʻi mo ha ngaahi moʻoni mei he potufolofola ko ʻení ʻe lava ke ne tokoniʻi ha taha naʻe fefaʻuhi mo ʻene tuí. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi ʻa e meʻa ʻokú ke maʻú.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 112:10, 12–15.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, fakalaulauloto

Fakalaulauloto ke Teuteu ki he Kalasí

Ko e hā e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku lekooti ʻi he fakahā ko ʻení te ne tokoniʻi koe ke ke kei mālohi maʻu ai pē mo tuʻu maʻu lolotonga hono ʻahiʻahiʻi hoʻo tuí?

Konga 3

ʻE teuteuʻi fēfē nai kitautolu ʻe he faingataʻá ki ha niʻihi ʻo ʻetau ako mahuʻinga tahá?

Ne feinga ha niʻihi ʻo kinautolu ʻi Ketilani ne mavahe mei he Siasí ke fakapoongi ʻa Siosefa Sāmita. Naʻe fakatokanga ange ʻa e ʻEikí ʻi ha fakahā ke ne mavahe mo Sitenei Likitoni lolotonga e poʻulí, peá na fononga ki Hihifo Mamaʻo, Mīsuli ʻo tūʻuta ʻi Māʻasi ʻo e 1838. Lolotonga e faʻahitaʻu māfana mo e fakatōlau ʻo e taʻu ko iá, ne iku e taʻefemahinoʻaki mo e fefusiaki ʻi he vahaʻa ʻo e kakai ʻo Mīsulí mo e kāingalotu ʻo e Siasí ki ha fetauʻaki ʻi he fakatokelau ʻo Mīsulí. Naʻe ʻoatu ʻe he kōvana ʻo Mīsulí ha tuʻutuʻuni ke tuli fakamālohi e Kāingalotú mei he vahefonuá, ʻi haʻane fakafalala ki ha ngaahi lipooti fakalahi ʻo e fetāʻaki ko ʻení. Hili pē ha taimi nounou mei heni ʻi Nōvema ʻo e 1838, naʻe puke pōpula, tukuakiʻi loi ki he talisone fakafepaki ki he siteití, pea faifai pē ʻo tuku pōpula ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi he Vahefonua Kelei, Mīsulí.

ʻĪmisi
tā ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií

Tā fakahisitōlia ʻo e Fale Fakapōpula Lipetií ʻi Lipetī, Mīsuli.

Naʻe uesia lahi ʻe he nofo pilīsoné ʻa Siosefa. Ne faʻa fakasiosio mai e kau fakatangá ʻi he luvá ke siofi pe kapekape mai kiate ia. Ko e meʻa pē naʻe faʻa maʻu ke nau kai mo e kau pōpula kehé ko ha konga mā koane. Ko e kauʻi mohuku naʻa nau fakaʻaongaʻi ke mohenga ʻakí talu mei Tīsemá kuo lafalafa ia pea naʻe taʻefakafiemālie ki he mohé. Ko e taimi te nau tafu ai ha afi ke feinga ke fakamāfanaʻi kinautolú, naʻe ʻahuina e lokí ʻo nau mei fulutāmakia ai. …

Talu mei hono maʻu ʻe Siosefa ʻa hono uiuiʻi fakalangí mo ʻene vilitaki atu lolotonga ʻene fehangahangai mo e filí, ʻo faifeinga ke ne talangofua ki he ʻEikí mo tānaki fakataha e Kāingalotú. Ka neongo e tupulaki e siasí ʻi he ngaahi taʻu kuohilí, ne hangē ne teuteu pē ia he taimí ni ke holó.

Kuo tuli ʻe he kau fakatangá ʻa e Kāingalotú mei Saione ʻi he Vahefonua Siakisoní. Ne hoko e fekeʻikeʻi ʻi loto ʻi he siasí ke māvahevahe ai e siasí ʻi Ketilani pea puke leva ʻe kinautolu ne moʻua ki ai e siasí ʻa e temipalé. Pea ʻi he hili ko ʻeni ʻa e tau fakalilifu mo honau ngaahi kaungāʻapí, naʻe movete ʻa e Kāingalotú ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e Vaitafe Misisipí, ne nau loto-siʻi pea ʻikai hanau ʻapi nofoʻanga. …

[Naʻe ongoʻi ʻe Siosefa] ko e Kāingalotú ko ha kakai lelei ia naʻa nau ʻofa ki he ʻOtuá. Ne ʻikai tuha mo kinautolu ʻa hono tuli mei honau ngaahi ʻapí ʻo tā fakamamahi pea liʻaki ke maté. (Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní,voliume. 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 [2018], 426–27)

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, tā ʻe Greg K. Olsen

ʻI ha faitohi ʻa Siosefa ki he kau taki ʻo e Siasí mo e Kāingalotu ʻi ʻapí, naʻá ne tangi lahi ʻi he faʻa lotu ʻo pehē, “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? … ʻE fēfē hono fuoloa ʻo e taʻofi ho toʻukupú, pea ʻafio ʻa ho fofongá… mei he ngaahi langi taʻengatá ki he ngaohikovia ʻo ho kakaí pea mo hoʻo kau tamaioʻeikí, pea ongo ki ho telingá ʻa ʻenau ngaahi tangí?” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:1–2).

Fakakaukau ki ha taimi naʻá ke fefaʻuhi ai mo e faingataʻá peá ke tangi ki he ʻOtuá ki ha tokoni. ʻI hoʻo ako e ngaahi lea ko ʻeni naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kia Siosefa ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií, fakakaukauloto ʻoku folofola atu ʻaki ia ʻe he ʻEikí kiate koe. Fakakaukau ke fakaʻilongaʻi e ngaahi kupuʻi lea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku makehe kiate koé.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, ako

Ako ke Teuteu ki he Kalasí

Lau ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 121:7–10 mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 122:7–9.

ʻĪmisi
fakaʻilonga, lekooti

Lekooti Hoʻo Ngaahi Fakakaukaú

Lekooti ʻi hoʻo tohinoá pe ʻi he konga ʻoku fakaʻatā atú e ngaahi lea mo e tefitoʻi moʻoni naʻe ongo kiate koe mei he ngaahi potufolofola ʻi ʻolungá. Mateuteu ke vahevahe e meʻa kuó ke akó ʻi he kalasí. Ko e hā ha founga kuó ke aʻusia ai maʻau e moʻoni ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií?