‘Inisititiuti
31 ʻE ʻOsi Fēfē Nai ʻEni?


“ʻE ʻOsi Fēfē Nai ʻEni?” vahe 31 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 31: “ʻE ʻOsi Fēfē Nai ʻEni?”

Vahe 31

ʻĪmisi
Matapā ki he Fale Fakapōpulá

ʻE ʻOsi Fēfē Nai ʻEni?

Naʻe manavahē ʻa Litia Naiti telia naʻa ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku hoko ʻi heʻene fanongo ki he kaikaila longoaʻa mei he ʻapitanga ʻi Mīsulí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻalu ʻa e palōfita ki ai ke fai ha alea melino. Ka ko e longoaʻa naʻá ne fanongo ki aí ne ongo mai ia ʻo hangē ha takanga ulofi ʻoku nau fiekaia ki ha meʻa ke kaí.

ʻI he tailiili ʻa Litiá naʻá ne sio fakamamaʻu ai ki tuʻa he luvá, naʻá ne sio ki hono husepānití ʻokú ne lele mai ki fale. Naʻe talaange ʻe Niueli, “Fai haʻo lotu ʻo hangē kuo teʻeki ke ke fai pehē kimuʻá.” Naʻe puke pōpula ʻe he kau sōtiá ʻa e palōfitá.

Naʻe ongoʻi vaivai ʻa Litia. ʻI he pō kimuʻá, naʻe tukituki mai ha ongo sōtia tutuku he matapaá, ʻa ia naʻá na kau ʻi he fetauʻaki ʻi he Vaitafe Pikopikó, ko ʻena fekumi ki ha feituʻu ke na toitoi ai. Naʻe fakapapau ʻe he kau sōtia Mīsulí ke tauteaʻi ʻa e Kāingalotu ne nau kau ʻi he taú, ko ia ʻe hoko hono tokoniʻi e ongo tangatá ke tuʻu ai hono fāmilí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakasītuʻaʻi kinaua pea naʻá ne fūfuuʻi ai kinaua ʻi hono ʻapí.

Naʻá ne fifili leva he taimí ni pe ʻoku malu feʻunga nai ʻa e ongo tangatá. ʻE pau ke toe ʻalu ʻa Niueli ʻi he pō ko iá ki hono fatongia leʻó. Kapau ʻe hū mai e kau sōtiá ki he koló lolotonga e mavahe [ʻa Niuelí] ʻo nau maʻu ʻa e ongo tangatá ʻokú na toitoi ʻi hono ʻapí, te nau tamateʻi kinaua. Pea ko e hā nai ha meʻa te nau fai kiate ia mo e fānaú?

ʻI he ʻamanaki ke mavahe ʻa Niueli ʻi he pō ko iá, naʻá ne fakatokanga ange kia [Litia] ke ne tokanga. Naʻá ne pehē ange, “ʻOua te ke hū ki tuʻa. ʻOku takai holo ʻa e kau kaihaʻá.”

ʻI he taimi pē naʻe mavahe ai ʻa Niuelí, naʻe kamata ke lotu ʻa Litia. ʻI he taimi naʻá ne haʻu ai mo Niueli mei he hihifó hili hono fakatapui e temipalé, naʻe ʻi ai hona ʻapi pea kuo ʻi ai ʻeni mo ʻena fānau ʻe toko ua. Naʻe fiemālie e moʻuí kimuʻa pea toki kamata e ʻoho ʻa e kau fakatangá. Naʻe ʻikai ke ne loto ke veuki e meʻa kotoa.

Naʻá ne kei lava pē ʻo fanongo ki he kaikaila ʻa e kakai Mīsulí mei he mamaʻó. Naʻe hoko ʻa e longoaʻá ke taʻefiemālie ai hono kakanó, ka naʻe tokoni ʻa e lotú ke ne maʻu ai ha nonga. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe pule ʻa e ʻOtuá ki he ngaahi langí. ʻE tatau ai pē pe ko e hā e meʻa ʻe hokó he ʻikai pē liliu ʻa e moʻoni ko iá.1


ʻI he pongipongi hokó, ko hono ʻaho 1 ʻo Nōvema, 1838, naʻe foki mai ai ʻa Niueli ki ʻapi ʻi ha kiʻi taimi nounou. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Siaosi Hinikolo ki he kau tau ʻa e Kāingalotú ke nau fakataha mai ki he loto koló. Naʻe tuʻu laine ʻa e kau sōtia Mīsulí ʻi tuʻa ʻi honau ʻapitangá ʻo mateuteu ke laka ki Hihifo Mamaʻo.

“ʻE ‘osi fēfē nai ʻeni?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Litiá. “ʻOku kafo hoku lotó ʻi he tailiili ʻi he manavaheé, ka ʻoku kei fakahā mai pē ʻe he Laumālié ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa.”

Naʻe pehē ʻe Niueli ʻi heʻene toʻo hake ʻene meʻafaná, “Ko e fakangofua pē ia ʻe he ʻOtuá. Nofo ā, pea ʻofa ke maluʻi koe ʻe he ʻOtuá.”2

Lolotonga e fakataha ʻa e kau tau ʻa e Kāingalotú ki he loto koló, naʻe taki mai ʻe Seniale Lūkasi ʻene kau taú ki he toafa tokalelei ʻi he fakatonga-hahake ʻo Hihifo Mamaʻó pea tuʻutuʻuni ke nau tuʻu mateuteu ke taʻofi ha faʻahinga fakafepaki pē mei he Kāingalotú. ʻI he hoko ʻa e hongofulú ʻi he pongipongi ko iá, naʻe taki mai ʻe Siaosi ʻene kau taú mei he loto koló pea fokotuʻu kinautolu ʻo ofi ki he laine ʻo e kau sōtia Mīsulí. Naʻá ne ʻalu leva kia Seniale Lūkasi ʻo toʻo ʻa e heletaá mo e meʻafaná mei hono letá, peá ne ʻoange ia ki he senialé.3

Naʻe ʻomi ʻe he kau Mīsulí ha tesi faitohi ʻo fokotuʻu ia ʻi muʻa honau lainé. Naʻe foki ʻa Siaosi ki heʻene kau tangatá ʻo tuʻutuʻuni ki he Kāingalotú ke nau ʻalu tahataha ki he tesí ʻo tukulolo ʻenau meʻataú ki ha ongo sōtia kalake Mīsuli.4

Koeʻuhí naʻe takatakaiʻi kinautolu pea ne nau fuʻu tokosiʻi ʻaupito, naʻe ʻikai ai ha toe fili ʻa Niueli mo e Kāingalotú ka ke talangofua pē. ʻI he aʻu ki he taimi ke tukulolo ai e meʻafana ʻa Niuelí, naʻá ne lue atu ki he tesí ʻo ne sio fakamamaʻu kia Seniale Lūkasi. Naʻá ne pehē ange, “Tangataʻeiki, ko ʻeku meʻafaná ko e koloa fakataautaha pē ia ʻaʻaku. ʻOku ʻikai ha totonu ʻa ha taha ke ne faʻao ia meiate au.”

Naʻe pehē ange ʻe he senialé, “Tuku ki lalo hoʻo meʻataú ka ʻikai te u fekau ke fanaʻi koe.”

Naʻe loto-ʻita pē ʻa Niueli mo tukuange ʻene meʻafaná peá ne foki leva ki hono tuʻuʻangá.5

Hili hono huʻi e meʻatau ʻa e Kāingalotu kotoa pē, naʻe ʻikai leva ke lava ʻe he koló ʻo maluʻi kinautolu. Naʻe taki atu leva ʻe Seniale Lūkasi ʻa e kau tau ʻa e Kāingalotú ki Hihifo Mamaʻo ʻo tuku pōpula kinautolu ʻi he loto koló.

Naʻá ne tuʻutuʻuni leva ki heʻene kau taú ke nau faʻao ʻa e koló.6


Ne ʻikai mole ha taimi lahi ʻa e kau sōtia Mīsulí ke nau hae ʻa e ʻū falé mo e tēnití, ʻo hua ʻa e ʻū toloá mo e talamú ko e kumi ʻa e meʻataú mo e ngaahi koloa mahuʻingá. Naʻa nau ʻave ʻa e ʻū mohengá, valá, meʻakaí mo e paʻangá. Ko e niʻihi ne nau tafu afi ʻaki ʻa e ʻū potuʻi ʻakau naʻe langa ʻaki e falé, ʻaá mo e feleokó. Ko e niʻihi ne nau fanaʻi ʻa e fanga pulú, sipí mo e puaká pea tuku pē kinautolu ke nau mate ʻi he veʻehalá.7

ʻI he ʻapi ʻo e fāmili Naití, naʻe mateuteu pē ʻa Litia ʻi he taimi naʻe fakaofi mai ai ha kau sōtia ʻe toko tolu ʻi he matapaá. Naʻe tuʻutuʻuni mai ha toko taha ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai ha kau tangata ʻi he falé?”

Naʻe tali ange ʻe Litia ʻi heʻene tuʻu ʻi he matapaá, “ʻOku mou lolotonga puke ʻemau kau tangatá.” Kapau te ne tuku ia ke hū mai ki loto, te ne maʻu ʻa e ongo tangata naʻe fufuuʻi [ʻe Litiá].

Naʻe fehuʻi ange ʻe he sōtiá, “ʻOku ʻi ai haʻo meʻatau ʻi he falé?”

Naʻe pehē ange ʻe Litia, “Naʻe ʻalu pē hoku husepāniti ʻoʻoku mo ʻene meʻafaná.” Naʻe kamata ke tangi ʻa ʻene fānaú ʻi mui ʻiate ia, he naʻá na ilifia ʻi he sio ki he tangata foʻoú. Naʻe feinga ʻa Litia ke ne lotolahi, peá ne tafoki hake ki he tangatá. Naʻá ne kaila ange ʻo pehē, “ʻAlu ki mamaʻo! ʻOku ʻikai ke ke sio mai ki he ilifia ʻeku fānau valevalé?”

Naʻe pehē ange ʻe he tangatá, “Ka ʻoku ʻikai nai ha kau tangata pe meʻatau ʻi he falé?”

Naʻe pehē ange ʻe Litia, “Ne u ʻosi talaatu ʻoku puke pōpula hoku husepānití ʻi loto kolo, pea naʻe ʻalu pē ia mo ʻene meʻafaná.”

Naʻe ngungulu pē ʻa e tangatá mo ʻalu fakaʻita atu mo e niʻihi kehé.

Ne toe foki ʻa Litia ki hono falé. Naʻá ne tetetete, ka naʻe puli atu ʻa e kau sōtiá pea naʻe malu ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi hono falé.8


Naʻe fanongo ʻa Hiipa Kimipolo ki ha leʻo angamaheni naʻe ui hono hingoá, lolotonga hono leʻohi ia mo e toenga ʻo e kau tau ʻa e Kāingalotú ʻi he loto koló. ʻI heʻene hanga haké, naʻá ne sio kia Uliami Makalelini, ko e ʻaposetolo mālōloó, ʻokú ne lue mai. Naʻe tui ʻe Uiliami ha tatā mo ha sote naʻe teuteuʻi ʻaki ha ngaahi foʻi tapafā lanu kulokula maama.9

Naʻe pehē ange ʻe Uiliami, “ʻE Misa Hiipa, ko e hā leva hoʻo fakakaukau kia Siosefa Sāmita ko e palōfita kuo toó?” Naʻe ʻi ai ha kau sōtia ne nau ʻalu fakataha mo Uiliami. Kuo nau takai holo mei he fale ki he fale ʻo veuki faʻiteliha ʻa e koló.

Naʻe hoko atu ʻe Uiliami ʻo pehē, “Sio hifo kiate koe. Kuó ke masiva, kuo fakamālohiʻi mo kaihaʻasi ho fāmilí, pea ʻoku pehē pē mo e kau takimuʻa kehé. ʻOkú ke fiemālie pē kia Siosefa?”10

Ne ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻe Hiipa ʻa e fakamamahi ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ki he Kāingalotú. Naʻe puke pōpula ʻa Siosefa, pea naʻe taʻe-meʻatau mo ngaohikovia ʻa e Kāingalotú.

Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Hiipa he ʻikai ke ne lava ʻo liʻaki ʻa Siosefa mo e Kāingalotú, ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Uiliami, Tōmasi Maasi, mo ʻOasoni Haití. Kuo faivelenga ʻa Hiipa kia Siosefa ʻi he faingataʻa kotoa pē kuó na aʻusia fakataha, pea naʻá ne fakapapau ke kei faivelenga ai pē ʻo tatau ai pē kapau ʻe mole meiate ia ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú ne maʻú.11

“ʻOkú ke ʻi fē?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Hīpá, ʻo ne fakafoki ʻa e fehuʻí kia Uiliami. “Ko e hā hoʻo meʻa ʻaʻau ʻoku faí?” Naʻe hoko ʻa e fakamoʻoni ʻa Hiipa ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí mo ʻene taʻe fie liʻaki ʻa e Kāingalotú ko ha tali mālie ia ki he fehuʻi ʻa Uiliamí.

Naʻe pehē ʻe Hiipa, “ʻOku ou fiemālie lahi ange ʻiate ia ʻo taki teau ʻi ha toe taimi kimuʻa. ʻOku ou talaatu kiate koe, ʻoku moʻoni ʻa e tui faka-Māmongá, pea ko Siosefá ko ha palōfita moʻoni ia ʻa e ʻOtua moʻuí.”12


Naʻe ʻikai ke taʻofi ʻe Seniale Lūkasi ʻa ʻene kau taú ʻi heʻenau veuki e koló mo fakamanamanaʻi e Kāingalotú pea faʻao mo ʻenau koloá. Naʻe tuli ʻe he kau tau Mīsulí ʻa e Kāingalotú mei honau tukui ʻapí, pea kapekapeʻi kinautolu ʻi heʻenau feholaki ki he loto halá. Naʻe uipi mo tā ʻe he kau sōtiá ʻa e niʻihi ne nau fakafepakiʻi kinautolú.13 Ko e kakai fefine ne nau toitoi ʻi he ʻū falé, naʻe ngaohikovia mo tohotohoʻi kinautolu ʻe ha kau sōtia ʻe niʻihi.14 Naʻe tui ʻa Seniale Lūkasi naʻe halaia ʻa e Kāingalotú ʻi he angatuʻú, pea naʻá ne fakaʻamu ke nau totongi ʻenau angafaí mo fakaʻaongaʻi ʻene kau taú ke tauteaʻi kinautolu.15

ʻI he ʻaho kakato ko iá, naʻe tānaki ʻe he kau ʻōfisa ʻa Lūkasí ha kau taki tokolahi ange ʻo e siasí. ʻI he tokoni ʻa Siaosi Hinikoló, naʻe hū fakamālohi ai ʻa e kau sōtiá ki he ʻapi ʻo Mele mo Hailame Sāmitá. Naʻe puke ʻa Hailame, ka naʻe fakamālohiʻi ia ʻe he kau sōtiá ki tuʻa ʻaki ha meʻafana peioneti pea fokotuʻu fakataha ia mo Siosefa mo e kau pōpula kehé.16

Lolotonga e teuteu ʻa Seniale Lūkasi ke fakamaauʻi ʻa e kau pōpulá ʻi ha fakamaauʻanga fakakautau ʻi he pō ko iá, naʻe ʻave ʻe ha ʻōfisa fakakautau ko Mōsese Uilisoni ʻa Laimani Uaiti ki he tafaʻakí, ʻo ne ʻamanaki te ne fakalotoʻi [ʻa Laimani] ke fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa Siosefa.

Naʻe talaange ʻe Mōsese kia Laimani, “ʻOku ʻikai ke mau loto ke fakamamahiʻi pe tamateʻi koe. Kapau te ke fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ia, te mau fakahaofi hoʻo moʻuí pea ʻoatu ha faʻahinga lakanga pē te ke fie maʻu.”

Naʻe tali ange ʻe Laimani ʻi he ongo mālohi, “ʻOku ʻikai ko ha fili ʻa Siosefa ki he faʻahinga ʻo e tangatá. Kapau naʻe ʻikai ke u tokanga ki heʻene akonakí, ne u mei fakafetau mālohi kiate kimoutolu he taimí ni.”

Naʻe pehē ange ʻe Mōsese, “Ko ha tangata ngalikehe koe. ʻOku fai ʻa e fakamaauʻanga fakakautau ʻi he poó ni, te ke haʻu ki ai?”

“He ʻikai, tuku kehe ka toki fakamālohiʻi au.”17

Naʻe tekelele ʻe Mōsese ʻa Laimani ki he kau pōpula kehé, pea naʻe ʻikai fuoloa kuo ui ʻe Seniale Lūkasi ke kamata ʻa e fakamaauʻangá. Naʻe tokolahi ʻa e kau ʻōfisa fakakautau ne nau kau ki aí, ʻo kau ai ʻa Siaosi Hinikolo. Naʻe fakafepakiʻi ʻe Seniale Tonifeni, ko e loea pē taha naʻe ʻi aí, ʻa e hopó, ʻo ne fakamalanga ʻo pehē naʻe ʻikai ha mafai ʻa e kau sōtiá ke fakamaauʻi ʻa e kakai taʻe sōtia hangē ko Siosefá.

Naʻe ʻikai tokanga ʻa Seniale Lūkasi ki ai, ka naʻá ne hoko atu pē ʻa e hopó ʻo ne fakavaveʻi ʻa e tuʻutuʻuní taʻe ʻi ai ha taha ʻo e kau pōpulá. Naʻe fakaʻamu ʻa Siaosi ke fakahā ʻe Lūkasi ha manavaʻofa ki he kau pōpulá, ka naʻe tuʻutuʻuni ʻe he senialé ke fanaʻi kinautolu ki he hia ko hono lavakiʻi e fonuá. Naʻe poupouʻi ʻe ha konga lahi ʻo e kau ʻōfisá ʻa e tuʻutuʻuní.18

Hili ʻa e hopó, naʻe tala ʻe Mōsese kia Laimani ʻa e tuʻutuʻuní. Naʻá ne pehē ange, “Kuo mahino ho ikuʻangá.”

Naʻe sio tāufehiʻa ʻa Laimani kiate ia. Naʻá ne pehē ange, “Fana ka ke malaʻia.”19

Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Seniale Lūkasi kia Seniale Tonifeni ʻi he efiafi ko iá ke taki ʻa Siosefa mo e kau pōpula kehé ki he loto koló he hoko ʻa e hivá ʻi he pongipongi hono hokó ʻo fakapoongi kinautolu ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kāingalotú. Naʻe loto-lili ʻa Tonifeni.20

Naʻá ne talaange fakapulipuli ki he kau pōpulá, “Te u malaʻia kapau te u maʻu ha lāngilangi pe ko ha ngalivale mei ai.” Naʻá ne talaange naʻá ne palani ke hola mo ʻene kau taú kimuʻa pea hopo e laʻaá.21

Hili iá, naʻá ne ʻave ha pōpoaki kia Seniale Lūkasi. “Ko e fakapoongi taʻe ʻuhinga ʻena. He ʻikai te u talangofua ki hoʻo tuʻutuʻuní,” ko ʻene fakamatalá ange ia. “Ka ke ka fakapoongi ʻa e kau tangata ko ʻená, te u fakahalaʻi koe ʻi ha fakamaauʻanga, ko ia ke ke afeitaulalo mai ʻe ʻOtua!”22


Hangē pē ko ia ne palōmesi ange ʻe Seniale Tonifení, naʻá ne puli mo ʻene kau taú ʻi he pongipongi hono hokó. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe Seniale Lūkasi ki heʻene kau tangatá ke nau fakafeʻao ʻa Siosefa mo e kau pōpula kehé ki heʻene ʻuluʻi ʻōfisi ʻi he Vahefonua Siakisoní, kae ʻoua ʻe fakapoongi kinautolu.23

Naʻe ʻātakaiʻi ʻa Siosefa ʻe ha kau leʻo kuo fakamahafu, naʻe taki atu ia ʻi he ngaahi hala ʻo Hihifo Mamaʻo kuo fakaʻauhá ke tānaki ʻene ngaʻotoʻotá mei hono ʻapí. Naʻe fetāngihi ʻa ʻEma mo e fānaú ʻi heʻene aʻu atú, ka naʻa nau fiemālie pē ʻokú ne kei moʻui. Naʻe kole ʻe Siosefa ki he kau leʻó ke tuku ange muʻa ke ne talanoa fakataautaha mo hono fāmilí, ka naʻe ʻikai ke nau tali ia.

Naʻe pīkitai ʻa ʻEma mo e fānaú kiate ia, ʻi heʻenau taʻe fie māvaé. Naʻe unuhi ʻe he kau leʻó ʻenau heletaá ʻo fakamālohiʻi ʻaki kinautolu. Naʻe piki maʻu ʻa e foha taʻu nima ko Siosefá ki heʻene tamaí. Naʻá ne ngala mo pehē, “Ko e hā ʻoku ʻikai te ke nofo ai mo kimautolú?”24

Ne hanga ʻe ha tangata leʻo ʻo tuhuʻi ʻene heletaá ki he kiʻi tamasiʻí. “ʻUnu ki mamaʻo ka ʻikai te u hokaʻi koe!”25

Naʻe laka ʻa e kau sōtiá ʻo taki ʻa e kau pōpulá ʻi he haʻohaʻonga ʻo e Kāingalotú pea tuʻutuʻuni ke nau kaka ki loto ki ha saliote naʻe fakafale. Naʻe ʻātakaiʻi ʻe he kau sōtiá ʻa e salioté, ʻo nau faʻu ha ʻā malu kuo fakamahafu ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo honau kau takí.26

Lolotonga e tatali ʻa Siosefa ke lele ʻa e salioté, naʻá ne fanongo ki ha leʻo angamaheni ne ongo leʻolahi mai mei he kakaí. Naʻe ui mai ʻa Lusi Sāmita, “Ko e faʻē au ʻa e palōfitá. ʻOku ʻikai nai ha tangata heni ke ne tokoniʻi au ʻi he fuʻu kakaí ni!”

Naʻe hanga ʻe he lā mamafa ʻo e salioté ʻo taʻofi ʻa e kau pōpulá mei heʻenau sio ki tuʻá, ka naʻe teke ʻe Hailame hono nimá ʻi he lalo ʻaofi ʻi he konga kimuʻa ʻo e salioté ʻo puke ʻa e nima ʻo ʻene faʻeé. Naʻe fekau ʻe he kau leʻó [ʻa Lusi] ke ne ʻunu ki mui, mo fakamanamana ke fanaʻi ia. Naʻe ongoʻi ʻe Hailame ʻa e homo e nima ʻo ʻene faʻeé, pea naʻe hangē naʻe kamata ke lele ʻa e salioté.

ʻI he taimi ko iá, naʻe fanongo ʻa Siosefa, ʻa ia naʻe ʻi mui ʻi he salioté, ki ha leʻo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e laá. “ʻE Misa Sāmita, ʻoku ʻi heni hoʻo faʻeé mo hoʻo tuofefiné.”

Naʻe fakahū ʻe Siosefa hono nimá ʻi he lalo ʻaofí peá ne ongoʻi ʻa e nima ʻo ʻene faʻeé. Naʻá ne fanongo ki heʻene pehē, “ʻE Siosefa ʻoku ʻikai ke u lava ʻo tukuange ho nimá taʻe te u fanongo ki ho leʻó.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Fineʻeiki, ʻofa ke tāpuakiʻi koe ʻe he ʻOtuá,” hili iá naʻe malele fakafokifā leva ʻa e salioté ʻo ʻalu.27


Hili ha ngaahi pō mei ai, naʻe tākoto ʻa e kau pōpulá ʻi he faliki ʻo ha fale ʻakau ʻi Lisimoni, Mīsuli. Hili hono ʻave kinautolu ki he Vahefonua Siakisoní, naʻe fakaʻaliʻali kinautolu ʻe Seniale Lūkasi ʻo hangē ha fanga monumanú kimuʻa ia hono fekauʻi ke ne ʻave kinautolu ki Lisimoni ki ha hopo fakalao.

Naʻe feinga ʻa e tangata takitaha ke lava ʻo mohe lolotonga ia hono takai ʻaki ha sēini honau vaʻé mo ha seini mamafa naʻe fehaʻitaki ʻaki kinautolu ki he kau pōpula kehé. Naʻe fefeka mo momoko ʻa e falikí, pea naʻe ʻikai ha afi ke fakamāfana ʻaki ʻa e kau tangatá.28

Naʻe tokoto ʻāʻā pē ʻa Paʻale Pālati ʻi heʻene ongoʻi puké, lolotonga iá naʻe fakamatala ʻe he kau leʻó ha ngaahi talanoa fakalielia ki hono tohotohoʻi mo tamateʻi ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne fakaʻamu ke tuʻu hake ʻo valokiʻi ʻa e kau tangatá—ke lea ʻaki ha meʻa ke tuku ai ʻenau talanoá—ka naʻá ne fakalongolongo pē.

Ne fakafokifā pē naʻá ne fanongo ki he ngatata ʻa e sēiní ʻi he tuʻu hake ʻa Siosefa ki ʻolungá. Naʻá ne kalanga ʻo pehē, “Fakalongolongo, ʻa kimoutolu ko e fanga tēvolo ʻo helí! ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻoku ou valokiʻi kimoutolu, mo fekau ke mou fakalongolongo! He ʻikai te u kātakiʻi ke u moʻui ʻi ha toe momeniti ʻe taha ʻo fanongo ki he faʻahinga lea pehē!”

Naʻe ala ʻa e kau leʻó ki heʻenau meʻataú mo nau hanga hake ʻi heʻenau ofó. Naʻe sio fakamamaʻu mai ʻa Siosefa kiate kinautolu ʻi he tōʻonga fakaʻeiʻeiki. Naʻá ne fekau ange, “Taʻofi e talanoa ko iá, pe ko haʻamou mate pe ko au ʻi he momenití ni pē!

Naʻe longonoa ʻa e lokí, pea naʻe tuku hifo ʻe he kau leʻó ʻenau ʻū meʻafaná. Naʻe hola hanau niʻihi ki he tulikí. Ko e niʻihi ne nau tulolo ʻi he veʻe vaʻe ʻo Siosefá ʻi heʻenau manavaheé. Naʻe tuʻu maʻu pē ʻa e palōfitá ʻi he founga nonga mo fakaʻeiʻeiki. Naʻe kole ʻe he kau leʻó ke fakamolemoleʻi kinautolu pea ne nau fakalongolongo ai pē ʻo aʻu ki hono fetongi kinautolu.29


ʻI he ʻaho 12 ʻo Nōvema, 1838, naʻe ʻave ʻa Siosefa mo ha Kāingalotu ʻe toko onongofulu tupu ki he fale hopo Lisimoní ke fakapapauʻi pe ʻoku ʻi ai nai ha fakamoʻoni feʻunga ke fakamaauʻi kinautolu ki he lavakiʻi e fonuá, fakapō, tūfale, hae fale, mo e kaihaʻa. ʻE fili ʻe he fakamaau ko ʻOsitini Kingí pe ʻe fai nai ha hopo fakamaau ki he kau pōpulá.30

Naʻe feʻunga mo ha uike ʻe ua ʻa e hopo faituʻutuʻuní. Ko e fakamoʻoni mahuʻinga taha ki hono fakafepakiʻi ʻo Siosefá ko Samisoni ʻĀvati, ʻa ia naʻe hoko ko ha taki ʻo e kau Teinaití.31 Lolotonga e ʻākoloʻi ʻo Hihifo Mamaʻó, naʻe feinga ʻa Samisoni ke ne hola mei Mīsuli, ka naʻe puke ia ʻe he kau sōtiá ʻo fakamanamanaʻi ke talatalaakiʻi ia kapau he ʻikai ke ne fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau pōpulá.32

Koeʻuhí naʻe vekeveke ʻa Samisoni ke fakahaofi pē ia, naʻá ne tala ai ko e meʻa kotoa pē naʻá ne fai ʻi heʻene hoko ko ha Teinaití kuó ne fai ia ʻi he malumalu ʻo e tuʻutuʻuni ʻa Siosefá. Naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻe tui ʻa Siosefa naʻe finangalo ʻa e ʻOtuá ke tauʻi ʻe he Kāingalotú honau totonú ʻi he puleʻanga ʻo Mīsulí mo e fonuá.

Naʻe toe pehē foki ʻe Samisoni naʻe tui ʻa Siosefa naʻe hangē ʻa e siasí ko e maka naʻe fakamatala ki ai ʻa Taniela ʻi he Fuakava Motuʻá, ʻa ia te ne fakafonu ʻa e māmaní mo fakaʻauha hono ngaahi puleʻangá.33

ʻI he ofo ʻa Fakamaau Kingí, naʻá ne fehuʻi ai kia Siosefa fekauʻaki mo e kikite ʻa Tanielá, pea naʻe fakamoʻoni ʻa Siosefa naʻá ne tui ki ai.

Naʻe talaange ʻe he fakamāú ki heʻene kalaké, “Lekooti ia. Ko ha fakamoʻoni mālohi ia ki hono lavakiʻi e fonuá.”

Ne fakahā ʻe he loea ʻa Siosefá ʻene taʻeloto ki ai. Naʻá ne pehē, “ʻE fakamaau, ʻoku totonu leva ai ke ke pehē ʻoku lavakiʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e fonuá.”34

Naʻe ui ʻe he talatalaakí ha kau fakamoʻoni ʻe toko fāngofulu tupu ke nau fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa e kau pōpulá, ʻo kau ai ha kau taki mālōlō ʻo e siasí. ʻI heʻenau manavasiʻi naʻa talatalaakiʻi mo kinautolú, naʻe alea ai ʻa Sione Kolile, Uiliami Felipisi, Sione Uitemā mo e niʻihi kehé pea mo e puleʻanga Mīsulí ke nau fakamoʻoni ʻo fakafepakiʻi ʻa Siosefa kae fetongi ʻaki ʻenau tauʻatāiná. Naʻa nau fuakava ʻo fakamatalaʻi ʻa e moveuveu ne nau siotonu ai lolotonga e fekeʻikeʻí, pea naʻa nau tukuakiʻi kotoa pē ʻa Siosefa.

Lolotonga iá, naʻe tokosiʻi pē ʻa e kau taukapo ʻa e Kāingalotú ʻa ia naʻe ʻikai hanau fakamatala feʻunga ke afea e fakakaukau ʻa e fakamāú. Ne ʻi ai mo ha kau fakamoʻoni kehe ne nau mei fakamoʻoni maʻa Siosefa, ka naʻe ʻohofi pe fakamanamanaʻi kinautolu mei he fale hopó.35

ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e hopo faituʻutuʻuní, naʻe tuku pōpula ʻi Lisimoni ha Kāingalotu ʻe toko nima, ʻo kau ai ʻa Paʻale Pālati, ʻo fakatatali ke hopo ʻi he hia ko e fakapō naʻe fekauʻaki mo e tau ʻi he Vaitafe Pikopikó.

Ko e niʻihi naʻe toé—ʻa Siosefa mo Hailame Sāmita, Sitenei Likitoni, Laimani Uaiti, Kēlepi Polouini, mo ʻAlekisanita Makalei—naʻe ʻave kinautolu ki ha fale fakapōpula ʻi ha kolo ko Lipetī ʻo fakatatali ke hopo ʻi he hia ko e lavakiʻi ʻe fonuá. Kapau te nau moʻua ʻe fakapoongi kinautolu.36

Naʻe hanga ʻe ha tufunga ukamea ʻo sēiniʻi fakataha ʻa e kau tangata ʻe toko onó pea taki atu kinautolu ki ha saliote lahi. Naʻe kaka ʻa e kau pōpulá ʻo tāngutu ʻi he ʻakau petepeté, naʻe mālō pē aʻu hake honau ʻulú ki he tafaʻaki māʻolunga ʻo e fale ʻo e salioté.

Naʻe ʻaho kakato ʻa e fonongá. ʻI heʻenau tūʻuta ʻi Lipetií, naʻe fononga atu ʻa e salioté ʻi he loto koló, fakalaka atu ʻi he fale fakamaauʻangá, pea ʻalu fakatokelau ki ha kiʻi fale fakapōpula maka siʻisiʻi. Naʻe ava pē ʻa e matapaá, ʻo fakatatali ki he kau tangatá ʻi he ʻaho momoko ʻo Tīsemá.

Ne hifo tahataha pē ʻa e kau pōpulá mei he salioté ʻo kaka hake ʻi he sitepú ki he hūʻanga ʻo e fale fakapōpulá. Naʻe haʻohaʻo mai ha falukunga kakai ko e fieʻilo ki he kau pōpulá.37

Ko e tangata ke hifo fakamuimui taha mei he salioté ko Siosefa. Ko e taimi naʻá ne aʻu ai ki he matapaá, naʻá ne sio ki he matangá ʻo ne toʻo hono tataá ko haʻane fakalea angalelei kiate kinautolu. Naʻá ne tafoki leva ʻo hifo hifo ki he pilīsone fakapoʻulí.38