‘Inisititiuti
40 Faaitaha ʻi ha Fuakava Taʻengata


“Faaitaha ʻi ha Fuakava Taʻengata,” vahe 40 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 40: “Faaitaha ʻi ha Fuakava Taʻengata”

Vahe 40

ʻĪmisi
Maka mahuʻinga

Faaitaha ʻi ha Fuakava Taʻengata

ʻI he taimi naʻe foki ai ʻa Siosefa ki Nāvū ʻi he ʻaho 10 Sānuali, 1843, naʻe ʻaukolo atu hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá ki honau ʻapí ke fakafeʻiloaki kiate ia. Taimi nounou pē mei ai, naʻe fakahoko ʻe ʻEma ha maʻu meʻatokoni efiafi ke fakafiefiaʻi ʻene ikuná mo e taʻu ʻe hongofulu mā ono ʻo ʻena nofo malí. Naʻe faʻu ʻe Uilisoni Lao mo ʻIlisa Sinou ha ngaahi hiva ki he meʻa naʻe hokó, pea naʻe tufa ʻe Siosefa mo ʻEma e meʻatokoní lolotonga ia e kakata mo fepōtalanoaʻaki e kau fakaafé.1

Naʻe fiefia ʻa Siosefa ʻi he feohi mo e niʻihi ʻoku ʻofa aí. “Naʻá ne pehē, “Kapau naʻe ʻikai ke u ʻamanaki atu ke toe sio ki heʻeku faʻeé, ngaahi tokouá, mo e tuofāfiné mo hoku ngaahi kaungāmeʻá, ʻe tuʻu e tā hoku mafú.”2 Naʻá ne nonga ʻi heʻene ʻiloʻi ko ia naʻe ʻomi ʻe he papitaiso maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá, ʻenitaumení, mo e mali taʻengatá, ha ngaahi founga ki he Kāingalotú ke nau fai ai e ngaahi fuakava toputapu ʻokú ne silaʻi fakataha kinautolu mo fakapapauʻi ʻe ope atu honau vā fetuʻutakí ʻi he maté.

Ka ʻoku aʻu mai ki he taimi ní, kuo teʻeki maʻu ʻe he kakai fefiné pea ko e kakai tangata toko siʻi pē kuo nau maʻu e ʻenitaumení, pea ko e tokolahi ʻo e Kāingalotú ne teʻeki ke nau ʻilo kau ki he fuakava taʻengata ʻo e malí. Naʻe pikitai ʻa Siosefa ki he palōmesi ko ia te ne moʻui ke fakakakato ʻene misioná, pea naʻá ne fakaʻamu ke ʻosi e temipalé kae lava ke ne fakafeʻiloaki e Kāingalotú ki he ngaahi ouaú ni. Naʻe hokohoko atu pē ke ne ongoʻi ne fakaʻau ke ʻosi e taimí.

Ka naʻá ne kei laka pē ki muʻa, ʻo tapou ki he Kāingalotú ke nau tulituli hake. Naʻá ne tui ʻe lava ke maʻu e ngaahi tāpuaki makehé ʻe kinautolu kuo nau maʻu e ngaahi ouau toputapú mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. Ka ko ʻene taumuʻá ʻi he taimi ní, ʻo laka hake ʻi ha toe taimi, ko e fakahā e ʻilo fakalangi naʻá ne maʻú ki ha Kāingalotu tokolahi, ke tokoniʻi kinautolu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava te ne hiki hake mo hakeakiʻi kinautolú.3


Naʻe poloka e Vaitafe Misisipí ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá, ʻo taʻofi ai e fefonongaʻaki angamaheni ʻa e fanga kiʻi vaká ʻi he vaitafé. Naʻe faʻa tō e sinoú, pea angi e ngaahi havili ʻaisi ʻi he funga ʻo e fonuá pea mo e lilifá. Ko e Kāingalotu tokosiʻi pē naʻa nau ʻi tuʻá he ko e tokolahi ʻo kinautolu naʻe maʻulalo honau suú, manifi e sāketí, mo e sikaafi mahaehae ke maluʻi kinautolu mei he momokó.4

ʻI he fakaofi mai e fakaʻosinga ʻo e faʻahitaʻu momokó, naʻe kei ʻea momoko pē lolotonga e fō ʻe ʻEmelī Pātilisi pea tokangaʻi e fānaú ʻi he ʻapi ʻo Sāmitá. Ne laka hake ʻi he taʻu ʻe ua ʻa ʻene nofo mo hono taʻokete ko ʻIlisá mo ngāue mo e fāmili Sāmitá, ʻo ʻikai fuʻu mamaʻo mei he feituʻu naʻe nofo ai ʻena faʻeé mo hono husepāniti foʻoú.5

Naʻe kau ʻa ʻEmelī ki he Fineʻofá pea naʻe faʻa talanoa mo e kakai fefine ne nau feohí. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻe fanongo ki ha ngaahi fanafana fekauʻaki mo e mali tokolahí. Naʻe tali ʻe he Kāingalotu ʻe toko tolungofulu tupu ʻa e foungá, kau ai ha toko ua ʻo hono ongo tokouá mo e tuongaʻane ʻe toko taha. Naʻe ʻikai ke tomuʻa ʻilo ki ai ʻa ʻEmelī.6

Ka neongo ia, ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa ai, naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe ʻi ai ha meʻa naʻá ne fie maʻu ke talaange ki ai. Naʻe ʻai ke ne fai ha tohi ka naʻá ne kole ange ke ʻoua te ne fai ia, ʻi heʻene hohaʻa ko ia ʻe lave ia kau ki he mali tokolahí. Hili iá, naʻá ne fakaʻiseʻisa ʻi heʻene filí peá ne talaange ki hono tokouá fekauʻaki mo e fepōtalanoaʻakí, ʻo vahevahe e kiʻi ʻilo siʻisiʻi naʻá ne maʻu fekauʻaki mo e meʻa ko iá. Ne ngali mamahi ʻa ʻIlisa, ko ia naʻe ʻikai ke toe lea ʻa ʻEmelī.7

Naʻe ongoʻi ʻe ʻEmelī naʻá ne fefaʻuhi toko taha pē ʻi he vailolotó ʻo ʻikai ha taha ke ne vahevahe ki aí. Naʻá ne tafoki ki he ʻEikí pea lotu ke ʻilo e meʻa ke faí, pea hili ha ngaahi māhina siʻi, naʻá ne maʻu ha fakapapau fakalangi ʻoku totonu ke ne fanongo ki he meʻa naʻe ʻamanaki lea ʻaki ʻe Siosefa kiate iá—ʻo tatau ai pē kapau ʻoku fekauʻaki ia mo e mali tokolahí.8

ʻI he ʻaho 4 ʻo Māʻasí, ko ha ngaahi ʻaho siʻi hili e hokosia hono taʻu hongofulu mā hivá, naʻe kole ʻe Siosefa ke talanoa mo ʻEmelī ʻi he ʻapi ʻo Hipa Kimipoló. Naʻá ne fononga atu ʻi he ʻosi pē ʻene ngāué, kuo mateuteu ʻene fakakaukaú ke tali e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí. Hangē ko ia ne ʻamanaki ki aí, naʻe akoʻi ange ia ʻe Siosefa pea kole ange pe ʻe silaʻi ia kiate ia. Naʻá ne loto ki ai, pea naʻe fakahoko ʻe Hipa ʻa e ouaú.9

Hili ha ʻaho ʻe fā mei ai, naʻe silaʻi foki mo hono tokoua ko ʻIlisá kia Siosefa. ʻOku lava ʻeni e ongo tautehiná ʻo fepōtalanoaʻaki mo vahevahe ʻena mahinó mo e anga ʻena ongoʻi fekauʻaki mo e ngaahi fuakava kuó na fakahokó.10


Naʻe hoko atu e Kāingalotú ke maluʻi ʻa Siosefa mei he ngaahi tukuakiʻi loi ʻi he fakamatala ʻa Sione Penetí. Ko e konga lahi ʻo e meʻa naʻe tohi ʻe Sioné naʻe fakalahi pe ʻikai moʻoni, ka naʻe moʻoni ʻene pehē ko ia naʻe mali ʻa Siosefa mo ha kakai fefine tokolahí. ʻI he taʻeʻilo ki he foʻi moʻoni ko ʻení, naʻe fakaʻikaiʻi fefeka ʻe Hailame Sāmita mo Uiliami Lao ʻa e ngaahi fakamatala kotoa pē ʻa Sioné pea fakahalaiaʻi e Kāingalotu ne nau talangofua ʻo mali tokolahí.11

Naʻe taʻefiemālie heni ʻa Pilikihami ʻIongi. Naʻá ne tui, ko e lōloa ange e taʻeʻilo ʻa e kau mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ki he foungá, ʻe lava ʻe heʻenau fakahalaiaʻi e mali tokolahí ʻo taʻofi ʻa Siosefa mo ha niʻihi kehe mei hono fakahoko e fekau ʻa e ʻEikí.

Naʻe ʻosi feinga ʻa Siosefa kae ʻikai ha ola, ke akoʻi hono tokouá mo Uiliami fekauʻaki mo e mali tokolahí. Ne tuʻo taha lolotonga ha fakataha alēlea, naʻá ne kamata fakamatala pē ki he meʻa naʻe hokó mo e fakahohaʻasi ia ʻe Uiliamí. Naʻá ne pehē, “Kapau naʻe fakahā mai ʻe ha ʻāngelo mei langi ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha tangata ha uaifi tokolahi, te u tāmateʻi ia!”

Naʻe lava ke vakai ʻa Pilikihami ne fakaongosia e ngaahi ngāue ʻa Hailame mo Uiliamí kia Siosefa. ʻI he Sāpate ʻe taha, ʻi he fakaʻosi ʻe Pilikihami ʻene ngaahi ngāue efiafí, naʻe aʻu fakatuʻupakē atu ʻa Siosefa. Naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻOku ou fie maʻu ke ke ʻalu ki hoku ʻapí pea malanga.”

Ko e angamahení naʻe fiefia ʻa Pilikihami ʻi he fetaulaki mo e Kāingalotú, ka naʻá ne ʻilo ʻe malanga foki ʻa Hailame ʻi he efiafi ko iá. Naʻá ne pehē, “ʻE laka ange ke ʻoua te u ʻalu.”12

Naʻe ʻiloʻi fakatouʻosi ʻe Pilikihami mo hono uaifi ko Meleané ʻi he lotu mo e tataki fakalaumālie ʻoku totonu ke na fakahoko e mali tokolahí. ʻI he loto lelei ki ai ʻa Meleané, naʻe silaʻi ʻa Pilikihami ki ha fefine ko Lusi ʻEni Taka ʻi Sune 1842, ko ha taʻu ʻe taha hili hono fuofua akoʻi ʻe Siosefa ʻa e tefitoʻi moʻoní. Naʻe māvae ʻa Lusi mo hono husepāniti ʻuluakí pea naʻe ʻi ai ha fānau iiki ke tokangaʻi.13

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “Misa Pilikihami, kapau he ʻikai ke ta ō he ʻikai ke u foki ki hoku ʻapí he pooni.”

Naʻe fakatoupīkoi ʻa Pilikihami ka naʻá ne loto lelei ke ʻalu ʻo malanga, pea naʻá ne lue mo e palōfitá ki ʻapi. Naʻá na ʻilo ai ʻa Hailame ʻoku tuʻu he veʻe tafuʻanga afí ʻo lea ki ha kakai ne fonu ʻi he falé. Naʻá puke e Tohi Tapú, Tohi ʻa Molomoná, mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻi hono nimá pea fakahā ko e fono ia ʻa e ʻOtuá kuo foaki kiate kinautolu ke langa hake ʻaki Hono puleʻangá.

Naʻe pehē ʻe Hailame, “Ko e meʻa kotoa pē ʻoku laka ʻi he meʻá ni ʻoku ʻa e tangatá ia pea ʻikai ʻo e ʻOtuá.”

Naʻe fanongo ʻa Pilikihami ki he malanga ʻa Hailamé, ʻo fakalalahi ʻene ngaahi ongo fakaelotó. Naʻe tangutu ʻa Siosefa ʻi hono tafaʻakí ʻo puke hono matá ʻaki hono ongo nimá. ʻI he ʻosi e lea ʻa Hailamé, naʻe kamo atu ʻa Siosefa kia Pilikihami mo pehē ange, “Tuʻu ki ʻolunga.”

Naʻe tuʻu hake ʻa Pilikihami pea toʻo hake e ngaahi folofola naʻe tuku ʻe Hailame ki laló. Naʻá ne tuku tahataha hifo e ngaahi tohí ʻi muʻa ʻiate ia, ke lava e tokotaha kotoa ʻi he lokí ʻo sio ki ai. Naʻá ne pehē, “He ʻikai te u fakafetongi e efuefu mohukú ki he ngaahi tohi ʻe tolu ko ʻení taʻekau ai e ngali maʻu mafai moʻui ʻa e ʻOtuá.”14 Naʻá ne pehē, ʻi he ʻikai ha palōfita ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, ne ʻikai lelei ange e Kāingalotú ʻi he tuʻunga ne nau ʻi ai kimuʻa pea fakahā mai ʻe he ʻOtuá e ongoongoleleí ʻia Siosefa Sāmitá.

ʻI he taimi naʻe ʻosi aí, naʻe lava ke tala ʻe Pilikihami naʻe ongo kia Hailame ʻene malangá. ʻI heʻene tuʻu hake ki ʻolungá, naʻe kole fakamolemole ʻa Hailame ki he Kāingalotú ʻi he loto fakatōkilalo. Naʻá ne pehē naʻe moʻoni ʻa Pilikihami. Neongo e mahuʻinga ʻa e ngaahi folofolá, ʻoku ʻikai ha fetongi ki ha palōfita moʻui.15


ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe faʻa mavahe ʻa Siosefa mei Nāvū ke ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki iiki ange ʻo e siasí ʻi he feituʻu ofi maí. ʻI he feituʻu kotoa pē naʻá ne ʻalu ki ai, naʻá ne ʻalu mo ʻene kalake foʻou ko Uiliami Keleitoní, ko ha talavou poto mei ʻIngilani. Naʻe fakataha mai ʻa Uiliami ki Nāvū mo hono uaifi ko Luté ʻi he 1840, pea naʻe fakangāueʻi ia ʻe he palōfitá ʻi ha taimi nounou mei ai.16

ʻI he ʻaho 1 ʻo ʻEpelelí, naʻe fononga ʻa Uiliami mo Siosefa mo ʻOasoni Haiti, ʻa ia naʻe toki foki mai mei Selusalemá, ki ha fakataha ʻi ha kiʻi kolo ko Leimasi.17 ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe fanongo ʻa Uiliami ki hono malangaʻi ʻe ʻOasoni ko e faingamālie ia ʻo e Kāingalotú ke ʻafio e Tamaí mo e ʻAló ʻi honau lotó kae ʻoua kuo hokosia e Hāʻele ʻAnga Ua Maí.18

Lolotonga ʻenau maʻu meʻatokoni kimui ange ʻi he ʻapi e tuofefine ʻo Siosefa ko Sōfoloniá, naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻEletā Haiti, te u ʻoatu ha ngaahi fakatonutonu.”

Naʻe tali ange ʻe ʻOasoni, “ʻE tali loto fiemālie kinautolu.”

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “Ko e pehē ko ia ʻoku ʻafio e Tamaí mo e ʻAló ʻi he loto ʻo ha tangatá ko ha fakakaukau motuʻa fakaesiasi ia, pea ʻoku hala. Te tau mamata kiate Ia ʻi Hono tuʻungá. Te tau vakai ko e tangata Ia ʻoku tatau mo kitautolu.”19

Naʻe lea lahi ange ʻa Siosefa ki he meʻá ni ʻi he hoko atu e konifelenisí kimui ange he efiafi ko iá. Naʻá ne akonaki ʻo pehē, “ʻOku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻingofua tatau mo e sino ʻo e tangatá; pehē foki mo e ʻAló; ka ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e Laumālié pē.”20

ʻI he lea ʻa Siosefá, naʻe hiki ʻe Uiliami e konga lahi ʻo e malangá naʻá ne lavá ki heʻene tohinoá. Naʻe tohoakiʻi ia ʻe he ngaahi moʻoni naʻe vahevahe ʻe Siosefá peá ne vivili ke ne ʻilo lahi ange.

Naʻe lekooti ʻe Uiliami e akonaki ko ia ʻa Siosefa ko e ʻilo mo e poto fakaʻatamai naʻe maʻu ʻe he kakaí ʻi he moʻuí te nau toe tuʻu mo ia ʻi he Toetuʻú. Naʻe fakamatala ʻa Siosefa ʻo pehē, “Kapau ʻe maʻu ʻe ha tokotaha ʻi heʻene faivelengá mo e talangofuá ha ʻilo mo e poto lahi ange ʻi ha tokotaha kehe, te ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga lahi ange pehē ʻi he maama ka haʻú.”21

ʻI ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe foki ʻa Siosefa mo Uiliami ki Leimasi peá na nofo ʻi he ʻapi ʻo Penisimani mo Melisa Sionisoní. Naʻe akoʻi ʻe Siosefa e fāmili Sionisoní ʻe lava ke silaʻi fakataha ha tangata mo e fefine ki he taʻengatá ʻi he fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí. Naʻá ne akoʻi te nau lava pē ʻo maʻu e hakeakiʻí ʻi hono fakahoko e fuakava ko ʻení, ʻa ia ko e founga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ka ʻikai, ʻe ngata honau vā fetuʻutakí ʻi he maté, pea fakangata ai ʻenau tupulaki mo e fakalakalaka taʻengatá.

Naʻe ofo ʻa Uiliami ʻi he fakamatala ʻa Siosefa ki he mali taʻengatá. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ou ongoʻi ha loto-holi ke faaitaha ʻi ha fuakava taʻengata mo hoku uaifí, mo lotua ʻe vavé ni ia.”22


Naʻe ʻuhinga e foki mai ʻa ʻOasoni Haiti mei Selusalemá, ne pau ke hiki ʻa Pita mo Mele Mōkani mo hona fāmilí mei he ʻapi ʻo Haití ʻi Nāvuú. ʻI he ʻikai ha feituʻu ke nau nofo aí, naʻa nau nofo kemi ʻi ha konga kelekele he koló ne nau maʻu mei he kōmiti temipalé, ʻaki e mahino ko ia ʻe ngāue ʻa Pita ʻi he temipalé ke totongi e kelekelé. Lolotonga iá, naʻe fakafetongi ʻe Mele ha ngaahi takainga vavae naʻá ne ʻomi mei ʻIngilani, ʻaki ha meʻakai.

Naʻe kamata ngāue ʻa Pita ko ha tangata tā maka, ʻi hono tā mo tongi e ngaahi konga maka lahe ki he temipalé.23 ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fute hongofulu mā ua e holisí ʻi ha ngaahi tafaʻaki ʻe niʻihi, pea naʻe ʻi ai ha faliki fakataimi ke lava e Kāingalotú ʻo fai e ngaahi fakataha ʻi he temipalé.24

Naʻe lahi mo maʻongoʻonga ange e falé ʻi he temipale naʻe ʻaʻahi ki ai ʻa Pita mo Mele ʻi Ketilaní. ʻE kei ʻi ai pē ha ngaahi loki fakatahaʻanga ʻi he fungavaka ʻuluakí mo e uá. Ka ʻe teuteuʻi e tafaʻaki ki tuʻa ʻo e temipale ʻi Nāvuú ʻaki ha tā tongitongi maka ʻo e ngaahi fetuʻú, māhiná, mo e laʻaá, ʻo fakahaaʻi e ngaahi puleʻanga ʻo e nāunau naʻe fakamatalaʻi ʻi he mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa ki he Toetuʻú pea pehē foki ki he fakamatala ʻa Sione ko e Fakahaá ki he siasí “ko e fefine kuo kofu ʻaki ʻa e laʻaá, pea ʻi hono lalo vaʻé ʻa e māhiná, pea naʻe ʻi hono ʻulú ʻa e pale ʻo e fetuʻu ʻe hongofulu mā ua.”25

ʻI he uike kotoa pē, naʻe ngāue ʻaki ʻe he kau ngāué e efuefuʻi mahafú ke tā ʻaki e maka mei he ngaahi fokotuʻunga maka ʻi he fakatokelau ʻo e koló. Naʻa nau tongitongi leva e maká ki ha ngaahi konga maka pea fakaʻaongaʻi e ngaahi saliote ne toho ʻe he pulú ke uta ai ki ha fale ngāue ofi ki he temipalé. Naʻe tā ai ʻe he kau tangata hangē ko Pitá mo tongi e ngaahi konga maká ki heʻene feʻunga leleí pea tā tongitongi ʻe he kau taukeí ʻa e ngaahi maka teuteú. ʻI he taimi ʻoku maau ai ha maka, naʻe haʻi leva ia ʻe he kau ngāué ki ha mīsini maʻolunga pea hiki hake leva ʻo fokotuʻu ki hono tuʻuʻangá.26

ʻI he maʻu ʻena ngāue tuʻupau mo e kelekelé, naʻe tō ʻe Pita mo Mele ha ngoue vesitapolo, ngāue ki hono langa honau falé, mo hanganaki atu ki he ngaahi ʻaho fakafiemālie ʻi he kahaʻú.27


Hili ha māhina ʻe ua ʻene sila kia Siosefá, naʻe kei ngāue pē ʻa ʻEmelī Pātilisi he ʻaho kotoa pē ʻi he ʻapi ʻa e fāmili Sāmitá, ʻi hono fō mo monomono e valá pea mo tokangaʻi e fānaú. Naʻe taʻu hongofulu mā ua ʻa Sūlia Sāmita ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá pea naʻá ne toʻo ha ngaahi lēsoni tā valivali.28 Naʻe lalahi foki mo e tamaiki tangatá. Naʻe taʻu hongofulu ʻa Siosefa ko e siʻí, taʻu ono ʻa Feletiliki, pea lau e taʻu nima ʻa ʻAlekisānitá. Naʻe ako e fānau lalahi ange mo e tehina ʻo ʻEmelī ko Litiá. Naʻe vaʻinga foki ʻa Siosefa ko e siʻí mo hono kiʻi tuongaʻane taʻu hiva ko ʻEtuate ko e Siʻí.29

ʻI heʻene fili ke sila kia Siosefá, naʻe falala ʻa ʻEmelī ki heʻene fakamoʻoni ko ia naʻá ne talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí. Naʻá na hokohoko atu mo hono tokoua ko ʻIlisá ke fakapulipuliʻi ʻena malí. Ko kinaua mo e niʻihi kehe ne mali tokolahí ne ʻikai ke nau teitei ui ia ko e mali tokolahi, ʻa ia naʻa nau pehē ko ha foʻi lea fakamāmani ia kae ʻikai ko ha ouau ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.30 ʻI he taimi naʻe fakahalaʻi ai ʻe Siosefa pe ko ha taha kehe ʻa e “mali tokolahí” pe “mali fakalaumālié” ʻi he kakaí, naʻe mahino ki he niʻihi ne nau mali tokolahí naʻe ʻikai ʻuhinga ia ki heʻenau ngaahi vā fetuʻutaki ʻi he fuakavá.31

Makehe mei he Tohi Tapú, naʻe ʻikai ha founga pe sīpinga ke muimui ki ai ʻa Siosefa, pea naʻe ʻikai ke ʻoange maʻu pē ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino pau ki he founga ke talangofua ai ki Heʻene folofolá. Hangē ko e ngaahi fekau mo e ngaahi fakahā kehé, naʻe pau ke laka ki muʻa ʻa Siosefa ʻo fakatatau ki heʻene fakakaukau lelei tahá. Naʻe toki tohi ʻe ʻEmelī mo e niʻihi kehe ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimui ange ʻenau manatu ki he talangofua ʻa Siosefa ki he tefitoʻi moʻoní mo ʻenau ngaahi aʻusia ʻanautolu mo e mali tokolahi ʻi Nāvuú. Naʻe faʻa nounou mo kongokonga ʻenau ngaahi fakamatalá.32

Koeʻuhí naʻe ʻikai hiki ʻe Siosefa pe ko ʻEma ʻa ʻena ngaahi ongo fekauʻaki mo e mali tokolahí, naʻe lahi ha ngaahi fehuʻi ne ʻikai tali. ʻI heʻene ngaahi tohí, naʻe lekooti ʻe ʻEmelī ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ne nau fepaki mo ia ʻi he mali tokolahí. Naʻe fakaʻikaiʻi kakato ia ʻe ʻEma ʻi ha ngaahi taimi peá ne momou ʻo tali ia ko ha fekau ʻi ha ngaahi taimi kehe. ʻI heʻene puputuʻu ʻi he fekau ʻa e ʻEikí ke fakahoko e mali tokolahí pea mo e fakafepaki ʻa ʻEma ki aí, naʻe faʻa fili ʻa Siosefa he taimi ʻe niʻihi ke mali mo ha kakai fefine ʻo ʻikai ʻilo ki ai ʻa ʻEma, ʻo tupu ai ha ngaahi tūkunga mamahi.33

ʻI he konga kimuʻa ʻo Meé, naʻe ui ʻe ʻEma ʻa ʻEmelī mo ʻIlisa pea fakamatalaʻi ange e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí.34 Naʻá ne talaange kia Siosefa te ne loto ki heʻene sila ki ha ongo uaifi kehe ʻo kapau te ne fili kinaua, pea naʻá ne fili ʻa ʻEmelī mo ʻIlisa, ʻo hā mahino ne ʻikai ke ne ʻilo naʻe ʻosi sila ʻa Siosefa ia mo kinaua.35

Naʻe tui ʻa ʻEmelī ko e meʻa lelei taha pē ke faí ke ne fakalongolongo pē ʻo ʻikai toe fakamatala ki heʻene sila ne ʻosi fakahokó.36 ʻI ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻá ne toe sila mo ʻIlisa kia Siosefa, ka ʻi he taimi ko ʻení ko ʻEma naʻe fakamoʻoní.37


ʻI he ʻaho 14 ʻo Meé, lolotonga e mamaʻo ʻa Siosefa ki ha konifelenisi ʻe taha, naʻe malanga ʻa Hailame ʻi he temipalé ki he kakai tangata ne nau maʻu uaifi tokolahí. ʻI heʻene fakamatala ki he fakamalaʻiaʻi ʻa Sēkope ʻi heʻene mali tokolahi ne ʻikai fakamafaiʻi ʻi he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ui ia ʻe Hailame ko ha fakalielia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.38

Hili e malangá, naʻe kamata ke fehuʻia ʻe Hailame ʻa e tuʻunga ʻo ʻene fakapapauʻi e meʻa naʻá ne akoʻí. Naʻe mafola holo ʻi Nāvū ʻa e ngaahi fealēleaʻaki fekauʻaki mo e mali tokolahí, pea naʻe angamaheni foki ʻa e ngaahi talanoa sasala ne ʻi ai ha ngaahi uaifi tokolahi ʻo Siosefá.39

Naʻe fie tui ʻa Hailame naʻe ʻikai ko e meʻa ʻeni naʻe hokó, ka naʻá ne fifili pe naʻe ʻi ai ha meʻa ne ʻikai talaange ʻe Siosefa kiate ia. Ko hono moʻoní, ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne lave ai ʻa Siosefa ki he meʻa ko iá, mahalo ko hono ʻahiʻahiʻi ʻa Hailame pe ʻe fēfē ʻene fakafeangaí. Pea naʻe ongoʻi ʻe Hailame naʻe ʻi ai ha ngaahi meʻa ne fakahā ʻe Siosefa ki he Toko Hongofulu Mā Uá ʻa ia ne teʻeki ke ne fakahā ange kiate ia.

ʻI he ʻaho pē ʻe taha hili e malangá, naʻe mamata ʻa Hailame kia Pilikihami ofi ki hono ʻapí pea kole ange pe te na talanoa. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻi ai ha meʻa pe ko ha meʻa ʻoku ʻikai mahino kiate au ʻa ia naʻe fakahā ki he Toko Hongofulu Mā Uá. ʻOku moʻoni nai ʻeni?”

Naʻe tangutu hifo e ongo tangatá ʻi ha fokotuʻunga laʻipapa ki he ʻaá. Naʻe tali tokanga ange ʻe Pilikihami, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo kau ki he meʻa ʻokú ke ʻiló ka ʻoku ou ʻilo e meʻa ʻoku ou ʻiló.”

Naʻe pehē ʻe Hailame, “Kuó u veiveiua ʻi ha vahaʻataimi lōloa naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻoku totonu ke maʻu ʻe ha tangata ha uaifi tokolahi.”

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Te u talaatu fekauʻaki mo e meʻá ni ʻo kapau te ke palōmesi ʻi he hiki ho nimá he ʻao ʻo e ʻOtuá he ʻikai ke ke teitei lea fakafepaki kia Siosefa mo ʻene ngaahi ngāué pea mo e ngaahi tokāteline ʻokú ne malangaʻí.”

Ne tuʻu ʻa Hailame ki ʻolunga. Naʻá ne pehē, “Te u fai ia ʻaki hoku lotó kotoa. ʻOku ou fie ʻilo e moʻoní.”

ʻI hono akoʻi ia ʻe Pilikihami fekauʻaki mo e fakahā ʻa e ʻEikí kia Siosefa kau ki he mali tokolahí, naʻe tangi ʻa Hailame, ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe ngāue ʻa Siosefa ʻo fakatatau ki he fekaú.40


ʻI he konga kimui ʻo Mē 1843, naʻe silaʻi ʻa ʻEma mo Siosefa ki he taʻengatá ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻi he falekoloa ʻa Siosefá, ʻo faifai pea fakahoko e meʻa naʻá na fakaʻamu fuoloa ki aí.41 Naʻe fakaafeʻi leva ʻe Siosefa ʻa Pilikihami mo Mele ʻAna ʻIongi, Uiliate mo Seneta Lisiate, Hailame mo Mele Filitingi Sāmita, mo e tokoua uitou ʻo Melē ko Meesi Tomisoní, ke nau fakataha ʻi he pongipongi hono hokó ke nau maʻu e ouau tatau.42

Kimuʻa ʻi he fakatahá, naʻe hohaʻa ʻa Hailame fekauʻaki mo hono tūkunga fakafāmili faingataʻá. Kapau naʻe maʻu pē e ngaahi tāpuaki ʻo e mali taʻengatá ʻe kinautolu kuo ʻosi silaʻi fakataha ʻi he lakanga fakataulaʻeikí, ko e hā ʻe hoko ki hono ʻuluaki uaifi ko Selusá ʻa ia naʻe pekia ʻi he taʻu ʻe ono kuohilí?

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻE lava ʻo silaʻi ia kiate koe ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau ʻo hangē ko hoʻo lava ʻo papitaiso maʻá e kau pekiá.”

“Ko e hā te u lava ʻo fai ki hoku uaifi hono uá?” Ko e fehuʻi ia ʻa Hailamé.

Naʻe pehē ʻe Siosfea, “Te ke lava foki ʻo fai ha fuakava mo ia ki he taʻengatá.”

Naʻe loto lelei ʻa Mele ke ne fakafofonga ʻa Selusa ʻi he sila makehé. Naʻá ne talaange kia Hailame, “Pea te u silaʻi au kiate koe ʻo taʻengata. ʻOku ou ʻofa ʻiate koe pea ʻoku ʻikai te u fie mavahe meiate koe.”43

ʻI he pongipongi ʻaho 29 ʻo Meé, naʻe fakataha ʻa Siosefa mo e niʻihi kehé ʻi ʻolunga ʻi hono falekoloá, pea naʻe silaʻi fakataha e hoa mali takitaha, ʻo fakatahaʻi kinautolu ʻo taʻengata. Naʻe ongoʻi ʻe Meesi Tomisoni ʻi heʻene hoko ko e uitou pē ʻi he lokí, naʻe kehe ia mei he niʻihi kehé. Ka ʻi heʻene ʻilo ko ia ʻe kei lava pē ke silaʻi ia ki hono husepāniti ko Lōpeti kuo mālōloó, ʻa ia naʻe mālōlō ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa ʻi ha mahaki malēliá, naʻá ne ongoʻi naʻe ʻafioʻi ia ʻe he ʻOtuá mo e tūkunga ʻokú ne ʻi aí.44

ʻI he hokosia e taimi ke maʻu ai ʻe Meesi e ouaú, naʻe pehē ʻe Siosefa ne ʻikai ke ne lava ʻo fakakaukau ki ha taha lelei ange ka ko hono tuongaʻane ʻi he fono ko Hailamé, ke ne fakafofongaʻi ʻa Lōpeti. Naʻá ne silaʻi ia kia Lōpeti, pea silaʻi leva ʻa Hailame kia Selusa ʻo fakafofonga ki ai ʻa Mele.45

Naʻe tāpuni ʻe Pilikihami ʻenau fakatahá ʻaki ha himi mo ha lotu, pea naʻe nofo ʻa e ngaahi kaungāmeʻá ʻo talanoa he toenga ʻo e pongipongí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá. Hangē naʻe hanga ʻe he faaitaha fiefiá ʻo fakanonga e meʻa kotoa pē ne hohaʻa ki ai e Kāingalotú ʻi he ngaahi taʻu siʻi kuohilí.46