‘Inisititiuti
46: Fakakoloa ʻaki e Mālohi


“Fakakoloa ʻaki e Mālohi,” vahe 46 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 46: “Fakakoloa ʻaki e Mālohi”

Vahe 46

ʻĪmisi
Temipale ʻi he Funga Moʻungá

Fakakoloa ʻaki e Mālohi

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1844, naʻe tufaki ai ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ha ʻipiseli ki he Kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē. Naʻa nau pōpoaki ʻo pehē, “ʻOku fie maʻu ke tuku taha ʻetau tokangá ki he temipalé.” Naʻa nau fakalotolahiʻi ʻa e Kāingalotú ke nau ʻomi ha paʻanga, nāunau mo e kau ngāue ke fakavaveʻi e ngāué. Naʻe ʻi ai ha mālohi ne fakatatali mai ke fakakoloaʻaki kinautolu. Ko e meʻa pē ne nau fie maʻú ko ha feituʻu ke maʻu ai.1

Naʻe fevahevaheʻaki ʻe he Kāingalotú ʻa e fie maʻu fakavavevave mei he kau ʻaposetoló. ʻI he konga kimui ʻo Sepitemá, naʻe faitohi ʻa Pita Mōkeni kia Uiliate Lisiate fekauʻaki mo e keliʻanga malala foʻou ʻa e Kāingalotú ʻi ha maile ʻe teau mei he Vaitafe Misisipí. Naʻe fakatau atu ʻe Pita mo Mele hona ʻapi ʻi Nāvuú pea fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga ko iá ke fakatau mai ʻaki ʻa e keliʻanga malalá maʻá e siasí, pea hiki hona fāmilí ki ha kiʻi fale nofoʻanga ne ofi pē ki he ngāueʻangá. Ka naʻe kei tuiaki pē ʻa Pita ia ke toe foki ki Nāvū ʻo tutuʻu maka maʻá e fale ʻo e ʻEikí.

Naʻá ne talaange kia Uiliate, “Ko e meʻa pē ʻoku nofo ʻi heʻeku fakakaukaú, ko e lolotonga langa ko ia ʻo e temipalé kae ʻikai haʻaku faingamālie ke u tokoni aí.”2

ʻI he fakaʻau ke māʻolunga ange hono langa e holisi ʻo e temipalé, naʻe papau e loto ʻo Pilikihamí ke hoko atu e ngāue ne kamataʻi ʻe Siosefá. ʻI heʻene muimui ki he sīpinga ʻa e palōfitá, naʻá ne faʻa lotu ai mo e Kāingalotu ne ʻosi maʻu ʻenitaumení ʻo kole ki he ʻEikí ke fakatolonga mo fakatahaʻi ʻa e siasí. Naʻe toe kamata ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá, ʻa ia naʻe taʻofi hili e pekia ʻa Siosefá, ʻi he konga ki lalo ʻo e temipalé. Naʻe toe tokolahi ange e kaumātuʻa mo e kau fitungofulu ne nau foki ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.3

Ka naʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e ngaahi faingataʻa. ʻI Sepitemá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Pilikihami mo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe fakafepaki fakafufū ʻa Sitenei Likitoni kiate kinautolu mo fakaangaʻi ʻa Siosefa ko ha palōfita ne hinga. Naʻa nau talatalaakiʻi ia ki he hē mei he moʻoní, pea naʻe hanga ʻe Pīsope Uitenī mo e kau alēleaʻanga māʻolungá ʻo tuʻusi ia mei he siasí. Hili ha taimi nounou mei ai, ne mavahe ʻa Sitenei mei Nāvū, ʻo ne tala he ʻikai teitei lava ʻe he Kāingalotú ʻo fakaʻosi e temipalé.4

Koeʻuhí ko e kei loto-hohaʻa pē ʻa ʻEma Sāmita ki he tuʻunga moʻui ʻa hono fāmilí, pea naʻe ʻikai ai ke ne fie poupou kakato foki ki he kau ʻaposetoló. Naʻá ne fengāueʻaki fakataha mo e kau talāsiti ne nau filí ke fakamāʻopoʻopo e tofiʻa ʻo Siosefá, ka naʻe fakatupuʻita kiate ia ʻa e ngaahi fetōkehekeheʻaki ʻi he ngāue fakapepa mo e koloa kehe ʻa Siosefá. Naʻe toe fakamamahi foki kiate ia ʻa e kei hoko atu hono akoʻi mo fakahoko ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e mali tokolahí.5

Naʻe ʻikai ke ʻekea ʻe he kakai fefine ne sila kia Siosefa ko hono ngaahi uaifi tokolahí ʻa hono tofiʻá. Hili e pekia [ʻa Siosefá], ne foki hanau niʻihi ki honau takitaha fāmili. Ne mali hanau niʻihi mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻa ia ne nau fuakava ke tokangaʻi mo tauhi kinautolu ʻi he pekia ʻa Siosefá. Naʻe hokohoko atu pē hono fai fakalongolongo ʻe he kau ʻaposetoló hono fakafeʻiloaki ʻo e mali tokolahí ki he Kāingalotu tokolahi, ʻo nau mali mo ha ngaahi uaifi foʻou tokolahi pea faʻu ha ngaahi fāmili mo kinautolu.6

ʻI he kamataʻanga ʻo e 1845, naʻe hoko mai ʻa e pole lahi taha ki he Kāingalotú mei tuʻa mei he siasí. Naʻe fakaʻilo ʻa Tōmasi Saapa mo ha kau tangata ʻe toko valu ki hono fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailamé, ka naʻe ʻikai teitei ʻamanaki atu e Kāingalotú ia ki haʻanau halaia. Lolotonga iá, naʻe feinga ʻa e fakamaauʻanga fakafonuá ke fakasiʻisiʻi e mālohi fakapolitikale ʻa e kāingalotu ʻo e siasí ʻaki hano kaniseli ʻa e lao fakavahefonua ʻo Nāvuú. Naʻe poupouʻi ʻe Kōvana Footi ʻenau ngāué, pea ʻi he fakaʻosinga ʻo Sānuali 1845, naʻe toʻo ʻe he fakamaauʻangá ʻa e totonu faʻu lao ʻa e Kāingalotu Nāvuú pea fakamoveteveteʻi ʻa e Kongatau Nāvuú kae pehē ki he kau polisi fakakoló.7

Naʻe manavasiʻi ʻa Pilikihami ʻi hono toʻo e ngaahi maluʻi ko ʻení telia naʻa ʻohofi e Kāingalotú ʻe honau ngaahi filí. Ne teʻeki vavea ʻosi e temipalé, pea kapau ʻe hola e Kāingalotú mei he koló, he ʻikai ke nau maʻu honau ʻenitaumení. Ne nau fie maʻu ha taimi lahi ke fakakakato ai e ngāue ne foaki ange ʻe he ʻEikí. Ka ʻe hoko ʻenau nofo ʻi Nāvuú, neongo kapau ko ha taʻu ʻe taha, ke ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ai e moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē.

Naʻe tuʻulutui ʻa Pilikihami ʻo lotu ke ʻiloʻi e meʻa ʻoku totonu ke fai ʻe he Kāingalotú. Naʻe folofola mai ʻaki ʻe he ʻEikí ha tali mahinongofua: nofo ʻo fakaʻosi ʻa e temipalé.8


ʻI he pongipongi ko hono  1 ʻo Māʻasí, naʻe hoko ai ʻa Luisi Teina ʻi hono taʻu tolungofulu mā valu ko e fuofua ʻInitia ʻAmelika ke kau ʻi he Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú. Hili e pekia ʻa Siosefá, ne ʻikai toe fai ha fakataha alēlea, ka ʻi hono kaniseli pē ʻo e lao fakavahefonua ʻo Nāvuú pea ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú he ʻikai ha taimi lahi ke nau kei nofo ai ʻi Nāvuú, naʻe ui ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá ha fakataha alēlea ke tokoni ki hono puleʻi ʻo e koló mo palani ʻenau fetukutukú.

Naʻe papitaiso ʻa Luisi, ko ha mēmipa ʻo e hako ʻOneitá, mo hono fāmilí ʻi he 1840. Kuo tā tuʻolahi ʻene ngāue fakafaifekau, ʻo kau ai haʻane ngāue ki he vahefonua ʻInitiá ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea kuó ne ngāue ki he ʻOtu Moʻunga Maká. Koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe Pilikihami ne ʻi ai ha ngaahi maheni mo e kāinga ʻo Luisi ʻi he vahefonua ʻInitiá ki he tafaʻaki fakahihifó, naʻá ne fakaafeʻi ai ʻa Luisi ke ne kau ʻi he fakataha alēleá pea vahevahe ʻa ʻene ʻilo ki he kakai mo e kelekele aí.

Naʻe talaange ʻe Luisi ki he fakatahá, “ʻI he huafa ʻo e ʻEikí, ʻoku ou loto-fiemālie ke fai ʻa ia kotoa pē te u lavá.”9

ʻI he fakalau ʻa e taʻú, naʻe fakaʻau ke loto-mamahi lahi ʻa e Kāingalotú ki heʻenau kau taki fakafonuá ʻi heʻenau taʻefietokoniʻi kinautolú. Naʻe fakapapauʻi heni ʻe he kau taki ʻo e Siasí te nau mavahe mei he fonuá ʻo fakahoko ʻa e palani ʻa Siosefá, ke fokotuʻu ha feituʻu foʻou ke nau fakataha ki ai ʻo hiki hake ha fuka ki he ngaahi puleʻangá, ʻo hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe he palōfita ko ʻĪsaiá, pea moʻui ʻaki e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá ʻi he melino. ʻO hangē ko e meʻa ne fie maʻu ʻe Siosefá, naʻe fie maʻu ʻe Pilikihami ʻa e feituʻu foʻou ke tānaki fakataha ki aí ke ʻi he Hihifó ʻi he kau ʻInitiá, ʻa ia naʻá ne fakaʻamu ke fakatahatahaʻi ke nau hoko ko ha kolo ʻo ʻIsileli kuo fakamoveteveteʻí.

ʻI heʻene lea ki he fakataha alēleá, naʻe fokotuʻu ʻe Pilikihami ke ʻave ʻa Luisi mo e kau mēmipa kehe ʻo e fakatahá ke nau fononga ki he hihifó ʻo fakataha mo e kau ʻInitia mei he tukui fonua kehekehe ke fakamatalaʻi e taumuʻa ʻa e Kāingalotú ki heʻenau hiki ki he hihifó. Te nau lava foki ʻo ʻiloʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻe lava ke fai ki ai e tānaki fakatahá.10

Naʻe poupou ʻa Hiipa Kimipolo ki he palaní. Naʻá ne pehē, “Lololotonga e fekumi e kau tangatá ni ki he feituʻú, ʻe aʻu ki aí kuo ʻosi ʻa e temipalé pea ʻe maʻu ʻe he Kāingalotú ʻenau ʻenitaumení.”11

Naʻe tali ʻe he fakataha alēleá ʻa e fonongá, pea naʻe loto-fiemālie ʻa Luisi ke ne taki ia. ʻI he toenga ʻo Māʻasi mo ʻEpelelí, naʻá ne ʻalu ki he ngaahi fakataha alēleá ʻo faleʻi e kau maʻu fakatahá ki he founga lelei taha ke feau mo aʻusia ai e ngaahi taumuʻa ʻo e fonongá.12 ʻI he fakaʻosinga ʻo ʻEpelelí, naʻe fili ʻe he fakataha alēleá ha kau tangata ʻe toko fā ke kau fakataha mo Luisi ʻi he fonongá, ʻo kau ai e tokoua ʻo Pilikihami ko Fineasí mo ha papi ului ko Solomone Tinitolo, ko ha ʻInitia Mohīkeni naʻe pusiakiʻi ʻe he fāmili Telaueá.13

Ne taimi nounou mei ai ne mavahe ʻa e kau fonongá mei Nāvū, ʻo nau fononga fakatonga-hihifo ʻo fou ʻi Mīsuli ki he vahefonua mamaʻo atú.14


ʻI he motu ko Tupuai ʻi he Pasifiki Tongá, naʻe fikaʻi ʻe ʻEtisoni Pālati kuo mei lava ha taʻu ʻe ua ʻene mavahe mei Nāvū mei hono uaifí mo e fānaú. Neongo naʻe pau pē e faitohi mai ʻa Luʻisa kiate iá, ʻo hangē pē ko ʻene faitohi ki ʻapi ʻi he faingamālie kotoa pē naʻá ne maʻú, ka naʻe ʻikai pē ke ne maʻu ha meili mei hono fāmilí.

Ka neongo iá, naʻá ne houngaʻia ʻi he kakai Tupuaí ʻi heʻenau talitali lelei iá. Ne meimei ki he toko uangeau ʻa e tokolahi ʻo e kakai ʻi he kiʻi motú, pea naʻe ngāue mālohi ʻa ʻEtisoni ke ako ʻenau lea fakafonuá mo maʻu hano ngaahi kaungāmeʻa tokolahi. Hili ha taʻu ʻe taha ʻene nofo ʻi he motú, naʻá ne papitaiso ha kakai ʻe toko onongofulu, ʻo kau ai ʻa Lepa ko e ʻofefine lahi taha ʻo e tuʻí. Naʻá ne papitaiso foki mo ha ongomātuʻa ko Napota mo Teli, ʻa ia ne na vahevahe ʻa e meʻa kotoa pē ne na maʻú pea ʻofaʻi ia hangē ha fāmili tonú. Naʻe hangē ha kātoanga fakalaumālié kia ʻEtisoni ʻene fanongo kia Napota mo Teli ʻokú na lotu maʻá e Kāingalotu ʻi Nāvuú mo fakamālō ki he ʻEikí ʻi hono ʻomi ʻa ʻEtisoni ke ngāue fakafaifekaú.15

Neongo naʻe fakatupu taʻelata ʻa e fakakaukau ʻa ʻEtisoni kia Luʻisa mo hono ngaahi ʻofefiné, ka naʻe hoko foki ia ko ha faingamālie ke ne fakalaulauloto ai ki he ʻuhinga ʻo ʻenau feilaulaú. Naʻá ne ʻalu ki Tupuaí ko ʻene ʻofa kia Sīsū Kalaisí mo ʻene fakaʻamu ke fakamoʻui e fānau ʻa e ʻOtuá. ʻI heʻene fononga holo he motú ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻi Tupuaí, naʻe faʻa ongoʻi ʻe ʻEtisoni ha loto-māfana mo ha ʻofa naʻe faʻa fakatupu tangi kiate ia mo e niʻihi kehé.

Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “ʻOku ʻi ai hoku ngaahi kaungāmeʻa heni ne ʻikai ke mau mei maheni ka ko e fakatupu ia ʻe he ngaahi haʻi ʻo e ongoongolelei taʻengatá”.16

ʻI Siulai ʻo e 1845, ko e hili ia ha māhina ʻe tolu, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEtisoni ʻa e pekia ʻa Siosefa mo Hailamé ʻi ha tohi meia Noa Lousa, ko hano kaungāfaifekau, ʻa ia ne ngāue ʻi Tahiti ko ha feituʻu mamaʻo atu. ʻI he laukonga ʻa ʻEtisoni fekauʻaki mo e tāmaté, naʻe kamata ke ongoʻi tuʻutuʻukina hono ngaahi neavé.17

Hili ha uike ʻe taha mei ai naʻe toe faitohi ʻa Noa kia ʻEtisoni. Naʻe ʻikai ke fuʻu ola lelei ʻa e ngāue fakafaifekau ʻi Tahití mo e ʻotu motu takatakai aí ʻo hangē ko e ngāue ʻa ʻEtisoni ʻi Tupuaí, pea naʻe taʻefiemālie ʻa Noa ʻi he ongoongo mei Nāvuú. Naʻe ʻi ai hono uaifí mo e fānau ʻe toko hiva pea naʻá ne loto-hohaʻa ki heʻenau tuʻunga malú. Kuo lahi ʻenau mamahi ʻi he fekeʻikeʻi ʻi Mīsulí, pea naʻe ʻikai ke ne loto ke nau kātekina ha toe faingataʻa lahi ange taʻe te ne ʻi ai. Naʻá ne palani ke heka he vaka hokó ki ʻapi.18

Naʻe maʻu ʻe ʻEtisoni ha ʻuhinga lelei ke muimui ʻia Noa. ʻI he pekia ko ʻeni ʻa Siosefá, naʻá ne manavasiʻi koeʻuhí ko hono fāmilí mo e siasí. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ko e ʻEikí pē ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e olá.”19

Naʻe tukufolau ʻa Noa hili ha ngaahi ʻaho mei ai, ka naʻe fili ʻa ʻEtisoni ke nofo mo e Kāingalotu Tupuaí. ʻI he Sāpate hono hokó, naʻá ne malanga tuʻo tolu ʻi he lea fakafonua Tupuaí pea tuʻo taha leva ʻi he lea faka-Pilitāniá.20


ʻI ʻIlinoisí, naʻe ʻaʻahi ʻa Luʻisa Pālati ki hono ongo kaungāmeʻa ko ʻIlasitasi mo Luhama Tepí ʻi he Fangaʻuta Peá, ko ha nofoʻanga ʻi he fakatonga ʻo Nāvuú.21 Lolotonga ʻene ʻi aí, naʻe tutu ʻe he kau fakatangá ha nofoʻanga ofi mai ʻo e Kāingalotú. Naʻe ʻalu fakavavevave ʻa ʻIlasitasi ke maluʻi ʻa e nofoʻangá, kae tuku ʻa e ongo fafiné ke na leʻohi ʻa e falé telia naʻa ʻohofi ʻe he kau fakatangá ʻa e Fangaʻuta Peá.

Naʻe fuʻu ilifia ʻa Luhama ke mohe ʻi he pō ko iá, naʻá ne vivili ai ke ʻā ʻo leʻo kae mohe ʻa Luʻisa. ʻI he ʻā hake ʻa Luʻisa ʻi he pongipongí, naʻá ne ʻiloʻi kuo ongosia hono kaungāmeʻá ka naʻá ne kei leʻo pē. Naʻe ʻosi atu e ʻahó mo e ʻikai ha meʻa ʻe hoko, pea ʻi he toe hoko mai ʻa e poó, naʻe feinga ʻa Luʻisa ke ne fakalotoʻi ʻa Luhama ke tuku ange ke ne leʻo ʻi he pō ko iá. ʻI he kamatá, ne hangē ne fuʻu ilifia ʻa Luhama ke falala kia Luʻisá, ka naʻe faifai pē pea fakakolekole ia ʻe Luʻisa ke mohe.

ʻI he taimi ne foki mai ai ʻa ʻIlasitasi hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei aí, naʻe ongosia ʻa e ongo fafiné ka naʻe ʻikai ha meʻa ʻe hoko kiate kinaua. Naʻe talaange ʻe ʻIlasitasi kiate kinaua ko e Kāingalotu ʻi he nofoʻanga kaungāʻapí ʻoku nau nofo tēniti mo saliote, ʻo ʻuheina mo mokosia ʻi he ʻea ʻo e poʻulí.22 Ko e taimi ne fanongo ai ʻa Pilikihami ʻi he ongoongó, naʻá ne uingakiʻi e Kāingalotu ne nau nofo ʻi tuʻa mei Nāvuú ke nau fakataha mai ki he loto koló ke nau malu ai. ʻI heʻene fakaʻamu ke fakasiʻisiʻi e ʻoho fakamālohi ʻa e kau fakatangá mo maʻu ha taimi lahi ke fakahoko ai e fekau ʻa e ʻEikí ke fakaʻosi e temipalé, naʻá ne palōmesi kia Kōvana Footi ʻe mavahe ʻa e Kāingalotú mei he feituʻu ko iá ʻi he faʻahitaʻu failaú.23

Ko e taimi ne fanongo ai ʻa Luʻisa hení, naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe ko e hā ʻene meʻa ʻe faí. Ne nofo ʻa ʻEtisoni ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, pea naʻe ʻikai ke ne ongoʻi naʻá ne maʻu ʻa e ivi pe nāunau ki he fehikitaki hono fāmilí. Ko e lahi ange ʻene fakakaukau ke mavahe mei Nāvuú, ko e lahi ange ia ʻene loto-hohaʻá.24


Ne hili ha uike kakato ʻe taha ʻo e ʻuhoʻuhá, naʻe tafi tonga e langí ʻi Nāvū ʻo feʻunga tonu mo e konifelenisi ʻa e siasí ʻi ʻOkatopa 1845. Ko ha ʻaho naʻe māfana makehe ʻi he fakataha mai ʻa e Kāingalotú mei he potu kotoa ʻo e koló ki he temipalé ʻo tāngutu ʻi he holo fakatahaʻanga foʻou ne ʻi he fungavaka ʻuluaki ʻo e temipalé. Neongo naʻe teʻeki ke ʻosi ha konga lahi ʻo e loto falé, ka naʻe ʻosi ʻa e holisi tuʻá mo e ʻató pea naʻe ngingila ʻa e taua fuopotopotó ʻi he huelo ʻo e laʻaá.25

ʻI he siofi ʻe Pilikihami ʻa e hū ʻa e Kāingalotú ki he holo fakatahaʻangá, naʻá ne ongoʻi loto-mamahi. Naʻe ʻikai ke ne fie liʻaki ʻa e temipalé pe ko Nāvū, ka ko e ngaahi ʻoho ʻa e kau fakatangá kimui maí ko ha konga siʻi pē ia ʻo e meʻa ʻe hoko kapau ʻe nofo fuoloa ʻa e Kāingalotú ʻi he koló.26 ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, naʻe tukuange ʻa e kau tangata ne tukuakiʻi ne nau tāmateʻi ʻa Siosefa mo Hailamé, ʻo maʻu ai ʻe he Kāingalotú ha fakamoʻoni lahi ange ki he ʻikai ke fakaʻapaʻapaʻi ʻenau totonú mo e tauʻatāiná ʻi ʻIlinoisi.27

Naʻe maʻu ha lipooti lelei meia Luisi Teina kau ki he fononga ki he kau ʻInitiá, pea ʻi he ngaahi uike ne hoko aí, naʻe tālangaʻi ʻe he kau ʻaposetoló mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú ha ngaahi feituʻu foʻou ʻoku leleí ke fai ki ai e tānaki fakatahá. Naʻe saiʻia e kau taki ʻo e Siasí ʻi he teleʻa Sōleikí, ʻa ia ne tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká. Naʻe ongoongolelei e fakamatala ki he Teleʻa Sōleikí, pea naʻe tui ʻa Pilikihami ʻe lava e Kāingalotú ʻo nofo ai, pea ʻe faifai pē te nau mafola atu ʻo nofoʻi e Matāfanga Pasifikí.28

Ka naʻe tuʻu e teleʻá ʻi ha maile ʻe tahaafe fāngeau mei honau feituʻú, ʻo kolosi atu ʻi ha toafa lahi ne ʻikai lahi ai e ʻū halá pea ʻikai ha falekoloa ʻe lava ke nau fakatau mei ai ha meʻakai pe nāunau. Naʻe ʻosi ʻiloʻi pē ʻe he Kāingalotú kuo pau ke nau mavahe mei Nāvū, ka te nau lavaʻi nai e fononga lōloa mo fakatuʻutāmaki ko iá?

ʻI he tokoni ʻa e ʻEikí, naʻe falala ʻa Pilikihami te nau lavaʻi ia pea naʻá ne palani ke fakaʻaongaʻi e konifelenisí ke fakalotolahiʻi mo fakapapauʻi ki he kāingalotu ʻo e siasí. Naʻe lea ʻuluaki ʻa Paʻale Pālati ʻi he fakataha hoʻataá, ʻo ne lave ai ki he palani ʻa e siasí ke hiki ki he hihifó. Naʻá ne pehē, “ʻOku palani ʻa e ʻEikí ke tataki kitautolu ki ha ngāue lahi ange, ʻa ia ʻe lahi ange ai e faingamālie ki he Kāingalotú ke nau tupulaki mo fakatokolahí, pea ʻe lava ai ke tau fiefia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa ʻo e tauʻatāiná mo e totonu ʻoku potupotu tataú.”

Naʻe tuʻu hake leva ʻa Siaosi A. Sāmita ʻi he tuʻunga malangá ʻo ne lea fekauʻaki mo e fakatanga kuo fehangahangai mo e Kāingalotú ʻi Mīsulí. ʻI hono fakamanamanaʻi kinautolu ʻaki ha tuʻutuʻuni ke fakaʻauhá, ne nau fetukutuku ai mei he vahefonuá, ʻo palōmesi ke ʻoua naʻa liʻaki ha taha. Naʻe fie maʻu ʻe Siaosi ke fai ʻe he Kāingalotú ʻa e meʻa tatau he taimí ni, ke foaki ʻenau meʻa ʻoku maʻú ke tokoniʻi ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fononga ʻiate kinautolu peé.

ʻI he ʻosi e lea ʻa Siaosí, naʻe fokotuʻu ʻe Pilikihami ke nau fefuakavaʻaki ʻiate kinautolu pē pea mo e ʻEikí ke ʻoua naʻa liʻaki ha taha ʻoku fie ʻalu ki he hihifó. Naʻe ui ʻe Hiipa Kimipolo ke nau hikinimaʻi, pea naʻe hiki ʻe he Kāingalotú honau nimá ko ha fakaʻilonga ʻo ʻenau loto-fiemālie ke fakahoko ʻenau fakapapaú.

Naʻe talaʻofa ʻe Pilikihami, “Kapau te mou tauhi faivelenga ki hoʻomou fuakavá, te u kikite he taimí ni ʻe taumalingi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku fie maʻu ke fakahoko totonu ʻaki ʻa ia ʻoku kolea meiate kimoutolú.”29


ʻI he ngaahi māhina hili e konifelenisí, naʻe fakaʻaongaʻi lelei ʻe he Kāingalotú ʻa e kili, hāmala, mo e hui tuitui kotoa pē ke langa mo fokotuʻu e ʻū salioté ki he fononga fakahihifó. Naʻe fakalahi foki ʻe he kau ngāué ʻenau ngāue ki he temipalé koeʻuhí kae lava ke fakaʻosi ha konga feʻunga ke malava ʻe he Kāingalotú ʻo maʻu ai e ngaahi ouaú kimuʻa pea nau mavahe mei he koló.30

Lolotonga e teuteuʻi ʻe he kau ngāué ʻa e konga ki ʻolunga ʻo e temipalé ki he ʻenitaumení mo e silá, naʻe hoko atu pē hono fakahoko ʻo e papitaiso maʻá e kau pekiá ʻi he konga ki laló. ʻI he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe fekau ʻe Pilikihami he ʻikai ke toe papitaiso ʻa e kakai tangatá maʻá e kakai fefiné pe ko e kakai fefiné maʻá e kakai tangatá.31

Naʻe akoʻi ʻe Pilikihami ki he Kāingalotú ʻi he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá ʻo pehē, “Naʻe ʻikai ke maʻu ʻe Siosefa lolotonga ʻene moʻuí ʻa e meʻa kotoa pē ne felāveʻi mo e tokāteline ʻo e huhuʻí, ka kuó ne tuku ʻa e kií ki he niʻihi ʻoku mahino kiate kinautolu e founga ke maʻu mo akoʻi ai ki he kakai māʻongoʻongá ni ʻa ia kotoa pē ʻoku fie maʻu ki honau fakamoʻuí mo e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻa hotau ʻOtuá.”

Ne hoko ʻa e liliu ki he ouaú ke fakahā ai e founga ne kei hoko atu ʻe he ʻEikí ke fakahā Hono finangaló ki Hono kakaí. Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “Kuo tataki ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ni ʻi he founga ko ʻení, ʻaki hano foaki ange kiate kinautolu ʻa e siʻi ʻi heni pea siʻi ʻi hena. Ko ia ʻokú Ne fakalahi leva ʻenau ʻiló, pea ko ia ʻokú ne maʻu siʻisiʻi pea loto-houngaʻiá te ne maʻu ʻo lahi mo lahi ange.”32

Naʻe ʻosi hono langa e konga ki ʻolunga ʻo e temipalé ʻi he fakaʻosinga ʻo Tīsemá, pea naʻe teuteuʻi ia ʻe he kau ʻaposetoló ki he ʻenitaumení. Ne tokoni e Kāingalotu kehé ke tautau ha ʻū puipui mamafa ke vahevahe ʻaki e holó ki ha ʻū loki naʻe teuteuʻi ʻaki ʻa e ʻū kapa ʻakau mo e fakatātā. ʻI he tafaʻaki fakahahake ʻo e konga ki ʻolungá, naʻa nau vaheʻi ai ha loki lahi ki he loki silesitialé, ko e potu toputapu taha ʻi he temipalé, pea teuteuʻi ʻaki ia ha ʻū sioʻata, tā valivali, mape mo ha uasi māpele fakaʻofoʻofa.33

Naʻe fakaafeʻi leva ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e Kāingalotú ke nau hū he temipalé ʻo maʻu honau ngaahi tāpuakí. Ko e kakai tangata mo fafine ne nau ʻosi maʻu ʻenitaumení ne nau taufetongi ʻi hono fakahoko e ngaahi fatongia kehekehe ʻo e ouaú. Naʻa nau tataki ʻa e Kāingalotú ki he ʻū loki ʻo e temipalé, ne nau akoʻi kiate kinautolu fekauʻaki mo e palani ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú pea fakafuakavaʻi kinautolu ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongoleleí mo fakatapui kinautolu ki hono langa hake Hono puleʻangá.34

Naʻe fakahoko ʻe Vilate Kimipolo mo Ane Uitenī ʻa e ouau fufulú mo e paní ki he kakai fefiné. Naʻe fakafeʻao leva ʻe ʻIlisa Sinou ʻa e kakai fefiné ʻi he toenga ʻo e ngaahi ouaú, ʻo tokoni ki ai ʻa e kakai fefine ne toki maʻu ʻenitaumení. Naʻe ui ʻe Pilikihami ʻa ʻAloʻofa Tomasoni ke hiki ʻo nofo ʻi he temipalé ke tokoni ki he ngāue aí.35

Hili e kamata ʻo e taʻu foʻoú, naʻe kamata ʻe he kau ʻaposetoló ke silaʻi ʻa e ngaahi hoa malí ki taimi mo ʻitāniti. Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻe toko laui afe tupu ʻa e ngaahi hoa mali ne nau maʻu ʻa e fuakava foʻou mo taʻengata ʻo e malí. Naʻe kau ai ʻa Seli mo Uiliami Felipisi, Lusi mo ʻAisake Moali, Ane mo Filo Tipolo, Kalolaine mo Sonatane Kolosipei, Litia mo Niueli Naiti, Tulusila mo Sēmisi Henituliki mo e kau fafine mo tangata kehe ne nau muimui ʻi he siasí mei he potu ki he potu, ʻo fakatapui ʻenau moʻuí ki Saioné.

Naʻe toe silaʻi foki ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e fānaú ki he mātuʻá mo e kakai tangata mo fafine ki honau ngaahi mali kuo pekiá. Naʻe silaʻi ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí, ʻaē naʻá ne fiefia ʻi he pongipongi naʻe ʻomi ai ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá ki ʻapí, ki hono uaifi ko Polí, ko e fuofua Kāingalotu ke tanu ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí. Naʻe toe kau foki mo e Kāingalotu ʻe niʻihi ʻi he sila makehe ne fakatahaʻi ai kinautolu mo e ngaahi fāmili taʻengata ʻo e ngaahi kaungāmeʻa ofí.36

ʻI he ouau takitaha, naʻe hoko ai ʻo moʻoni ʻa e palani ʻa e ʻEikí ki ha sēini fehokotaki ʻo e Kāingalotú mo honau ngaahi fāmilí ʻoku haʻi kiate Ia pea ʻiate kinautolu ʻe he lakanga fakataulaʻeikí.37


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe taʻemanonga ʻa e ngaahi fili ʻo e siasí ʻi heʻenau tālaʻa naʻa ʻikai tauhi ʻe he Kāingalotú ʻenau palōmesi ke mavahe ʻi he faʻahitaʻu failaú. Naʻe tukuakiʻi hala ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau ʻaposetolo kehé ki ha ngaahi hia, ʻa ia ne fakamālohiʻi ai kinautolu ke nau toi, ʻo aʻu pē ki haʻanau toi ʻi he temipalé he taimi ʻe niʻihi.38 Ne mafola ha ngaahi fakamatala naʻe fakafehuʻia ʻe he puleʻanga ʻo ʻAmelikáʻa e līʻoa ʻa e Kāingalotú pea ne nau loto ke ʻomi ha kau tau ke taʻofi kinautolu mei heʻenau mavahe mei he fonuá, pea kau fakataha mo e ngaahi maʻu mafai ne nau puleʻi ʻa e tukui fonua fakahihifó.39

Koeʻuhí ne ongoʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e fakamālohi ke nau mavahé, ne nau fakakaukau ai ke mavahe ʻa e kau taki ʻo e siasí, honau ngaahi fāmilí mo e niʻihi kehe ne nau tuʻu laveangofua ki he fakatangá he vave tahá. Naʻa nau fakakaukau ko e kolosi ʻi he Vaitafe Misisipí ki ʻAiouaá ʻe taʻotaʻofi ai e ʻoho ʻa e filí ʻo kiʻi fuofuoloa mo ha fakamamahi lahi ange.

ʻI he kamataʻanga ʻo Sānuali 1846, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he kau ʻaposetoló mo e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú ʻenau palani ki he hiki fononga tokolahí. Kimuʻa pea nau mavahé, ne nau fili ha ngaahi kautaha ke nau tokangaʻi ʻa e kelekele mo e koloa ne nau liʻakí pea fakatau atu ʻa e meʻa te nau lavá ke tokoni ki he fononga ʻa e kau masivá. Ne nau toe fie maʻu foki ha kau tangata ke nau nofo ʻo fakaʻosi mo fakatapui e temipalé.

Naʻe fakapapauʻi heni ʻe Pilikihami mo e Toko Hongofulu Mā Uá ke tānaki ʻa e Kāingalotú ki he ngaahi teleʻa ʻi lalo hifo he Ngaahi Moʻunga Makamaká. Hili ʻenau ʻaukai mo lotu ʻi he ʻaho kotoa pē ʻi he temipalé, naʻe mamata ʻa Pilikihami kia Siosefa ʻi ha mata meʻa-hā-mai ʻokú ne tuhu ki ha funga moʻunga ne vilingia ha fuka ʻi hono tumuʻakí. Naʻe talaange ʻe Siosefa ke ne langa ha kolo ʻi he malumalu ʻo e moʻunga ko iá.

Naʻe tui ʻa Pilikihami ʻe tokosiʻi pē kakai te nau fie maʻu feituʻú, he naʻe ʻikai ke kelekele lelei ʻo hangē ko e feituʻu tokalelei ʻi he tafaʻaki fakahahake ʻo e ʻotu moʻungá. Naʻá ne ʻamanaki foki ʻe maluʻi kinautolu ʻe he ʻotu moʻungá mei he ngaahi filí pea te nau maʻu ai ha ʻea lelei. Naʻá ne ʻamanaki ko ʻenau maau pē ʻi he ngaahi teleʻá, te nau lava ʻo fokotuʻu ha ʻū taulanga ʻi he Matāfanga Pasifikí ke talitali e kau hikifonua mai mei ʻIngilaní mo e fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití.40

Naʻe toe fakataha ʻa e fakataha alēleá hili ha ʻaho ʻe ua mei ai, pea naʻe toe fakamanatu ʻe Pilikihami ʻa e fakaʻamu ʻa Siosefa ke fakahoko e kikite ʻa ʻĪsaiá ke hiki hake ha fuka ki he ngaahi puleʻangá. Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki he fakataha alēleá, “He ʻikai pē teitei fakamoʻoniʻi e ngaahi lea ʻa e kau palōfitá, kae ʻoua leva kuo langa e fale ʻo e ʻEikí ʻi he funga moʻungá pea vilingia e fuka ʻo e tauʻatāiná ʻi he ngaahi teleʻa ʻi he ʻotu moʻungá.”

Naʻá ne talaki ʻo pehē, “ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e feituʻu ko iá, pea ʻoku ou ʻiloʻi hono founga ngaohi ʻo e fuká.”41


ʻI he ʻaho 2 ʻo Fepuelí, hili ia hano maʻu ʻe ha toko laui afe tupu ʻa e ngaahi ouau fakatemipalé, naʻe talaki ʻe he kau ʻaposetoló te nau taʻofi ʻa e ngāue ʻi he temipalé ke teuteuʻi ha ʻū vaka ke fakafolau ai e ʻū salioté ʻi he Vaitafe Misisipi kuo poloká. Naʻe fekauʻi ʻe Pilikihami ha kau talafekau ki he kau taki ʻo e ʻū kautaha ngaohi salioté, ke fekau kiate kinautolu ke nau mateuteu ke mavahe ʻi ha houa ʻe fā. Naʻá ne hoko atu leva ke fakahoko e ouau maʻu ʻenitaumení ki he Kāingalotú kae ʻoua kuo aʻu ki he efiafi poʻulí, ne nofo ai pē e kau tauhi lekooti ʻo e temipalé kae ʻoua kuo lekooti fakalelei e ouau kotoa pē.4266

ʻI he ʻā hake ʻa Pilikihami ʻi he ʻaho hono hokó, naʻe fakatatali mai kiate ia ha Kāingalotu ʻi tuʻa he temipalé, ne nau vēkeveke ke maʻu honau ʻenitaumení. Naʻe talaange ʻe Pilikihami ʻoku taʻefakapotopoto ka fakatoloi ʻenau mavahé. Kapau te nau nofo ke fakahoko e ouau ʻenitaumení, ʻe iku fihia pe fakangata ai honau faingamālie ke mavahe mei he koló. Naʻá ne talaʻofa ange te nau langa ha ʻū temipale lahi ange mo maʻu ha faingamālie lahi ange ke maʻu honau ngaahi tāpuakí ʻi he hihifó.

Ne tafoki leva ʻa Pilikihami ʻo ʻalu mo fakatetuʻa ʻe mātuku e Kāingalotú, ka naʻa nau kaka ʻi he sitepu ki he temipalé ʻo fakafonu ʻa e holó. Ne toe tafoki ʻa Pilikihami ʻo muimui mai ʻiate kinautolu ki loto. Naʻá ne vakai ki heʻenau vēkeveké pea liliu ai ʻene fakakaukaú. Naʻa nau ʻiloʻi ne fie maʻu ke fakakoloaʻaki kinautolu ʻa e mālohí ke nau kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku hanganaki maí, ikunaʻi ʻa e mamahi ʻo e maté pea foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.

ʻI he toenga ʻo e ʻaho ko iá, ne fakahoko ʻe he kau ngāue temipalé ʻa e ngaahi ouaú ki ha Kāingalotu ʻe laungeau.43 ʻI he ʻaho hono hokó ko e ʻaho 4 ʻo Fepueli, 1846, ne maʻu ai ʻe ha Kāingalotu ʻe toko nimangeau ʻenau ʻenitaumení lolotonga iá ne mavahe atu e ʻuluaki salioté mei Nāvū.

ʻI he ʻaho 8 ʻo Fepuelí, ne faifai pea fakataha ʻa Pilikihami mo e kau ʻaposetoló ʻi he fungavaka ʻuluaki ʻo e temipalé. Ne nau tuʻulutui takatakai ʻi he ʻōlitá ke lotu ʻo kole ki he ʻOtuá ke tāpuakiʻi ʻa e kakai ne nau fononga ki he hihifó mo e niʻihi ne nau nofo ʻi Nāvū ke fakaʻosi e temipalé mo fakatapui ia kiate Iá.44


ʻI he ngaahi ʻaho mo e uike ne hoko aí, ne fakaheka ʻe he Kāingalotú ʻenau ʻū salioté mo e fanga pulú ki ha ʻū vaka lafalafa pea fakafolau ia ʻi he vaitafé ʻo nau kau fakataha mo e niʻihi ne nau ʻosi kolosi ʻi he vaitafé. ʻI heʻenau kaka hake ʻi ha lilifa feʻunga mo ha ngaahi maile siʻi mei he fakahihifo ʻo e vaitafé, ne tokolahi ha Kāingalotu ne nau tafoki ʻo sio ki Nāvū ke fai ha fakamāvae mātuʻaki ongo ki he temipalé.45

ʻI he ʻaho takitaha ne siofi pē ʻe Luʻisa Pālati ʻa e mavahe hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kaungāʻapí mei he koló. Naʻá ne kei manavahē pē ʻi he fakakaukau ke ʻalu ki he hihifó taʻe ʻi ai ʻa ʻEtisoni ke tokoni mo na tākaua. Naʻe ʻamanaki ʻa e tokotaha kotoa pē ʻe mohu faingataʻa e fonongá, ka naʻe ʻikai pē ke ʻeke ange ʻe ha taha pe kuó ne mateuteu ki ai. Pea naʻe ʻikai pē ke ʻofa ange ʻe he kau tangata ne nau uiuiʻi ʻa ʻEtisoni ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekaú ke nau tokoni ki heʻene fetukutukú.

Hili ʻene fakahā hono lotó ʻi ha ʻaho ʻe taha ne pehē ange ʻe hano kaungāmeʻa, “ʻE Sisitā Pālati, ʻoku nau ʻamanaki mai ke ke fakapotopoto feʻunga ʻo ke ʻalu pē koe ʻiate koe taʻe ʻi ai ha tokoni, peá ke tokoniʻi e niʻihi kehé.”

Naʻe fakakaukau taimi siʻi ki ai ʻa Luʻisa. Naʻá ne pehē ange, “Sai, te u ʻai ke nau ʻiloʻi e meʻa te u lava ʻo faí.”46


Naʻe mokosia ʻa ʻEmelī Patilisi ʻi he ngangana hifo ʻa e sinoú ʻiate iá lolotonga ʻene tangutu ʻi ha potuʻi ʻakau ʻi he veʻe kauvai fakahihifo ʻo e vaitafe Misisipí. Naʻe ʻosi kolosi ʻene faʻeé mo hono ngaahi tokouá ʻi he vaitafé ʻi ha ʻaho ʻe ono kimuʻa ai pea ne nau kemi ofi mai pē, ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe ʻEmelī ʻa e feituʻu ne nau ʻi aí. Hangē pē ko e Kāingalotu ne nau mavahe mei Nāvuú, naʻá ne ongosia, fiekaia mo loto-hohaʻa ki he fononga ne hanganaki maí. Ko e tuʻo fā ʻaki ʻeni hono tuli ia mei hono ʻapí koeʻuhí ko ʻene tuí.47

Ko e talu ʻene tupu mo ʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí. ʻI heʻene kei siʻí, naʻá ne mātātonu e faingataʻaʻia ʻene tamaí mo ʻene faʻeé ʻi he fakatangá mo e masivesivá ke ngāue maʻa Sīsū Kalaisi mo hono fokotuʻu ʻo Saioné. ʻI hono tuli ʻe he kau fakatangá e fāmili ʻo ʻEmilií mei Mīsulí, feʻunga ia mo hono taʻu taha onó, naʻá ne lolotonga fekumi ki ha feituʻu ke kumi hūfanga mo nonga ki ai.

Ko e mei hoko ʻeni hono taʻu uofulu mā uá, kuó ne kamata ha fononga ʻe taha. Hili e pekia ʻa Siosefá, naʻá ne mali mo Pilikihami ʻIongi ko ha uaifi tokolahi. ʻI ʻOkatopa ʻo e taʻu kimuʻá, naʻe ʻi ai hona foha ko ʻEtuate Pātilisi ʻIongi, ko e fakahingoa ki heʻene tamaí. Hili ha māhina ʻe ua, ne hū ʻa ʻEmelī he temipalé ke maʻu hono ʻenitaumení.

Kapau naʻe moʻui ʻene pēpeé lolotonga e fonongá, te ne tupu hake ʻi he ʻotu moʻungá, ʻo hao mei he kau fakatanga he taimi ne kei finemui ai ʻene faʻeé. Ka he ʻikai pē te ne maaʻusia ʻa e tūkunga e moʻuí ʻi he Vahefonua Siakisoní pe ko Nāvuú, ʻo hangē ko ia ne aʻusia ʻe ʻEmilií. He ʻikai ke ne teitei fetaulaki mo Siosefa Sāmita pe fanongo ki heʻene malanga ki he Kāingalotú ʻi he hoʻatā Sāpaté.

Kimuʻa pea kolosi ʻa ʻEmelī ʻi he vaitafé, naʻá ne ʻalu ki he Fale Nofoʻanga ʻi Nāvuú ke ʻaʻahi ki he foha valevale ʻo Siosefa mo ʻEma ko Tēvita Hailamé, ʻa ia ne fāʻeleʻi hili ha māhina ʻe nima mei he pekia ʻa e palōfitá. Ne mole atu e ongoʻi fetāufehiʻaʻaki ʻa ʻEma mo ʻEmelī ʻi he kuohilí, pea naʻe fakaafeʻi ʻe ʻEma ʻa ʻEmelī ki hono ʻapí mo talitali leleiʻi ia.

Naʻe ʻikai ke ʻalu ʻa ʻEma mo e fānaú ki he hihifó. Naʻe hoko ʻene fefaʻuhi ke tali e mali tokolahí kae pehē ki he fekīhiaki ʻi he kelekelé ke fakafelei ai hono vā mo e siasí pea mo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne kei tui pē ki he Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ne maʻu ha fakamoʻoni mālohi ki he lakanga fakaepalōfita ʻa hono husepānití. Ka naʻá ne fili ke nofo ʻi Nāvū mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmili Sāmitá, kae ʻikai ke muimui ʻi he kau ʻaposetoló.48

ʻI he tangutu ʻa ʻEmelī ʻi he veʻe vaitafe Misisipí, naʻá ne ongoʻi mokosia ange ʻi he fakalalahi ʻa e sinoú. Naʻe kei ʻi Nāvū pē ʻa Pilikihami ke tokangaʻi ʻa e hiki fononga tokolahí, ko ia naʻá ne fua ʻene pēpeé ʻo fehikitaki mei he nofoʻanga ki he nofoʻanga ko e fekumi ki ha feituʻu māfana mo ha fofonga angamaheni. Ne ʻikai fuoloa, kuó ne fetaulaki mo hono tokoua ko ʻIlisá pea ne na kau fakataha ʻi ha nofoʻanga kemi ʻa e Kāingalotú ʻi ha feituʻu ne ui ko e Fangaʻuta Suká. Naʻá ne sio ʻi he feituʻu ko iá ki ha ngaahi fāmili ne nau haʻohaʻo ʻi he ʻū tēnití mo e salioté, ʻo nau fepīkinima fakataha ke maʻu ha māfana mo ha fiemālie ʻi he lotolotonga ʻo e momokó mo ha kahaʻu taʻeʻiloa.49

Ne ʻikai lavelaveʻiloa ʻe ha taha pe ko e hā e meʻa ʻe hoko ʻi he pongipongi hono hokó. Ka naʻe ʻikai ke nau muimui kuikui ki he fakapoʻulí. Ne nau fai ha fuakava mo e ʻOtuá ʻi he temipalé, ʻo fakamālohia ai ʻenau tui ki Hono mālohí ke tataki mo poupouʻi kinautolu ʻi heʻenau fonongá. Naʻe falala ʻa e tokotaha kotoa pē ne ʻi ai ha feituʻu ʻi he hihifó ʻi he tumuʻaki ʻo e ʻOtu Moʻunga Maká, te nau maʻu ai ha feituʻu ke nau fakatahataha ki ai ʻo langa ha temipale ʻe taha mo fokotuʻu e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani.50