‘Inisititiuti
30 Tau hangē ko e Kau ʻĀngeló


“Tau hangē ko e Kau ʻĀngeló,” vahe 30 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 30: “Tau hangē ko e Kau ʻĀngeló”

Vahe 30

ʻĪmisi
Fakatahatahaʻi ʻo e Kau Sōtiá

Tau hangē ko e Kau ʻĀngeló

Naʻe momoko lelei mo fakalata ʻa e hoʻatā ko hono 30 ʻo  ʻOkatopa, 1838, ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, ko ha kolo siʻisiʻi ʻi he Vahefonua Kolotiuelá. Naʻe vaʻinga e fānaú ʻi he matāfanga ʻo e Vaitafe Soalá ʻi ha ʻaho naʻe tafitonga e langí. Naʻe fō ʻa e kau fefiné ʻi he vaitafé mo teuteu e meʻatokoní. Naʻe ʻi he ngoueʻangá ha kau tangata ʻe niʻihi ke utu mai ha ngoue ki he faʻahitaʻu momokó, kae ngāue ha niʻihi ʻi he fahiʻanga papa ʻi he veʻe vaitafé.1

Naʻe tangutu pē ʻa ʻAmanitā Sāmita ʻi ha loto tēniti kae vaʻinga holo pē ʻene ongo tama fefine ko ʻAlavila mo ʻOatenisiá. Naʻe ʻi he fale tuki ukameá hono husepāniti ko Uālení mo hona ngaahi foha iiki ʻe toko tolu ko Uiliate, Satiasi mo ʻAlamaá.2

Naʻe lolotonga fononga ʻa e fāmili Sāmitá ka naʻa nau fou mai pē ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní. Naʻa nau kau ki he kulupu ʻo e Kāingalotu masiva ne nau mavahe mei Ketilani ʻi he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu māfaná. Naʻe hoko ha ngaahi palopalema ʻo iku toloi ai e fononga ʻa e fāmilí, pea naʻe pau ai ke nau māvahevahe mo e niʻihi kehé. Ko e tokolahi ʻo e kulupú ne nau ʻosi tūʻuta ʻi Hihifo Mamaʻo, pea naʻe vekeveke ʻa ʻAmanitā mo Uāleni ke hoko atu ʻenau fonongá.3

Lolotonga e mālōlō ʻa ʻAmanitā ʻi he tēnití, naʻá ne sio ki ha meʻa ʻoku taʻili ʻi tuʻa pea naʻá ne tuʻu maʻu. Naʻe holo mai ki he nofoʻangá ha kau tangata ne nau ʻosi fakamahafu pea naʻe vali ʻuliʻuli honau matá.4

Naʻe loto-hohaʻa ʻa ʻAmanitā ki he ʻoho ʻa e kau fakatangá, ʻo hangē pē ko e Kāingalotu kehe ʻi he feituʻu ko iá. Kimuʻa pea nau tuʻu ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, naʻe taʻofi ʻenau kulupu tokosiʻí ʻe ha kau tangata ne nau ʻohofi ʻenau ʻū salioté, faʻao ʻenau meʻataú pea leʻohi kinautolu ʻi ha ʻaho ʻe tolu kimuʻa pea toki tukuange kinautolu.5

ʻI he taimi ne tūʻuta ai ʻene kulupú ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, naʻe fakapapauʻi ange ʻe he kau taki fakalotofonuá naʻe malu pē ʻa e nofoʻangá. Naʻe fai ʻe Tēvita ʻĒvani, ko e taki ʻo e Kāingalotu ne ʻi aí, ha aleapau mo honau kaungāʻapí, ʻa ia ne nau pehē naʻa nau fie nofo melino pē mo e Kāingalotú. Ka ke tokateu pē ki ha tuʻutāmakí, naʻá ne fokotuʻu ai ha kau leʻo takatakai ʻi he nofoʻangá.

Ko ʻeni naʻe hoko mai ha fakatamaki ki he Kāingalotu ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní. Naʻe fua fakavave ʻe ʻAmanitā ʻene ongo tama fefiné, peá ne lele ki he vao ʻakau ʻi he veʻe vaí. Naʻá ne fanongo ki he longoaʻa ʻa e tau faná ʻi mui ʻiate iá, mo ha fatunga mahafu naʻe tatili ofi hake hono tafaʻakí mo e niʻihi kehe ne nau hola ki he ʻuluʻakaú.6

Naʻe ʻi he fale tuki ukameá ʻa Tēvita, naʻá ne taʻalo ʻaki hono tataá mo kalanga mai ke tuku e faná. Naʻe ʻikai tokanga ki ai e kau fakatangá pea ne nau hoko atu pē ʻenau fana ʻa e Kāingalotu ne feholakí.7

Naʻe pikitai pē ʻa ʻAmanitā ki heʻene ongo tama fefiné mo lele hifo ki ha teleʻa fāsiʻi, lolotonga iá ʻoku kei punakaki holo pē ʻa e ngaahi mahafú. ʻI heʻene aʻu ki laló, naʻá ne fakavave atu mo e ongo tamaikí ʻo kolosi ʻi ha laʻipapa naʻe hala fakakavakava ʻaki ʻi he funga anovaí pea kamata kaka hake ʻi ha tafungofunga ʻi he tafaʻaki e tahá.

Naʻá ne lele fakataha mo ha fefine ko Mele Sitetiuela, ʻa ia naʻá ne hiki hono ongo nimá ki he kau fakatangá ke kole ha fakamelino. Naʻe toe fana pē ʻa e kau fakatangá, pea naʻe hū ha foʻi mahafu ʻi hono nimá ʻo ʻasi ʻi he tafaʻaki ʻe tahá.

Naʻe kaila atu ʻa ʻAmanitā kia Mele ke toi ʻi ha fuʻu ʻakau kuo holo. Naʻá ne lele mo ʻene ongo tama fefiné ʻo mamaʻo atu ki he loto vaó ʻo toitoi ʻi mui ʻi ha vao ʻakau ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻungá.

Naʻe puke ʻe ʻAmanitā ʻene ongo tama fefiné ʻi heʻenau toi mei he kau fakatangá mo fakafanongo ki he ongo mai ʻa e faná mei he nofoʻangá.8


ʻI he kamata ʻa e faná, naʻe muimui ʻa e foha taʻu ono ʻa ʻAmanitā ko ʻAlamaá mo hono taʻokete ko Satiasí ʻi heʻena tamaí ki he loto fale tuki ukameá, ʻa ia naʻe tauhi ai ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻū meʻafana siʻisiʻi ne nau maʻú. Naʻe feinga fakamātoato ha kau tangata ʻi loto ke tauʻi ʻa e kau fakatangá, ʻo nau fakaʻaongaʻi ʻa e falekoloá ko honau kolotaú. Ko kinautolu ne ʻi ai ʻenau meʻafaná ne nau fana ʻa e kau fakatangá mei he ngaahi foʻi ava ʻi he holisi ʻakaú.

Naʻe totolo ʻa ʻAlamā mo Satiasi mo ha kiʻi tamasiʻi ʻe taha ʻi heʻenau ilifiá ki he lalo mīsini ʻi he falekoloa ukameá. Naʻe ʻātakaiʻi ʻe he kau fakatangá mei tuʻa ʻa e falekoloá mo nau ʻunuʻunu pē ke ofi ange ki he Kāingalotú. Naʻe hū fakavave mai ha kau tangata ʻe niʻihi ki tuʻa ʻi he matapaá ʻo kaikaila fakamelino, ka naʻe hoko ʻa e fana taʻetuku mei he kau fakatangá ke tāmateʻi ai kinautolu.9

Naʻe toitoi malu pē ʻa ʻAlamā ʻi he lalo mīsiní lolotonga ia e fakaʻau ke leʻolahi mo mālohi ange ʻa e tau faná. Naʻe ʻunu mai ʻa e kau fakatangá ki he tuʻa falekoloá, ne nau mono ʻenau ʻū meʻafaná ʻi he ngaahi foʻi ava ʻi he holisí ʻo fana ki loto ki he kau tangata ne ofi maí. Naʻe tō taha taha pē ʻa e Kāingalotú ki he falikí kuo ʻilonga ha ngaahi foʻi fana ʻi honau fatafatá, umá mo e alangá.10 Ne lava pē ke fanongo ʻa ʻAlamā ki he toʻe ʻa e kau tangatá ʻi heʻenau faingataʻaʻiá.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻohofi ʻe he kau fakatangá ʻa e hūʻangá, ʻo nau fana ʻa e kau tangata ne nau feinga ke holá. Naʻe tau ha ngaahi foʻi mahafu ʻe tolu ʻi he kiʻi tamasiʻi ne toitoi ʻi he tafaʻaki ʻo ʻAlamaá, pea naʻe ngāvaivai hono sinó. Naʻe sio ha tangata ʻe taha kia ʻAlamā peá ne fanaʻi ia, ʻo lavea lahi ai hono alangá.11 Naʻe ʻiloʻi atu ʻe ha tangata ʻe taha ʻa Satiasi peá ne toho atu ia ki tuʻa. Naʻá ne fakahanga ʻene ngutuʻi meʻafaná ki he ʻulu ʻo e kiʻi tamasiʻi taʻu hongofulú peá ne kamosi ʻa e meʻa-kamosí, ʻo ne mate ai ʻi he taimi pē ko iá.12

Naʻe hanga kehe ha taha ʻo e kau fakatangá. Naʻá ne pehē ange, “Ko e malaʻia fakamā moʻoni hono tāmateʻi e tamaiki tangata ko ʻená.”

Naʻe tali ange ʻe ha tokotaha, “ʻOku tupu ʻa e kutú mei he lihá.”13


Naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe he Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó ʻa e tuʻutuʻuni ko ia ʻa e kōvaná ke fakaʻauha kinautolú, naʻa nau fakatetuʻa pē ʻe ʻomi ʻe Pōkesi ha tokoni kimuʻa pea ʻohofi ʻe he kau fakatangá honau koló. Ne nau ongoʻi fiefia ʻi he taimi ne nau sio ai ki ha kau tau ʻo ha kau sōtia ʻe meimei toko uangeau ne nau laka mai ʻi he mamaʻó ʻi he ʻaho 30 ʻo  ʻOkatopá. Naʻa nau fakakaukau kuo ʻomi ʻe he kōvaná ʻa e kau sōtia fakafonuá ke maluʻi kinautolu.14

Ko e taki ʻi he kau taú ko Seniale ʻAlekisanitā Tonifeni, ʻa ia naʻá ne tokoniʻi ʻa e Kāingalotú ʻi he kuohilí. Naʻe fokotuʻu laine taha ʻe Seniale Tonifeni ʻene kau sōtiá ʻo fehangahangai mo e kau tau ʻa e Kāingalotú ʻa ia ne nau tuʻu ʻi he tuʻa kolo pē ʻo Hihifo Mamaʻó, pea naʻe fusi ʻe he Kāingalotú ha fuka hinehina ʻo e aleapaú. Naʻe kei tatali ʻa e senialé ki ha tuʻutuʻuni mei he kōvaná, ka naʻe ʻikai ke haʻu ia mo ʻene kau taú ke maluʻi ʻa Hihifo Mamaʻo. Ne nau ʻi aí ke puleʻi ʻa e Kāingalotú.15

Neongo naʻe ʻiloʻi ʻe Siaosi Hinikolo, ko e tokotaha Siasi naʻá ne puleʻi ʻa e konga tau ʻi he Vahefonua Kolotiuelá, naʻe tokolahi ange ʻa e kau tau ʻa e Kāingalotú ʻi he kau sōtia Mīsulí, ka naʻá ne ongoʻi taʻefiemālie ʻo ne fekauʻi ai ʻene kau sōtiá ke nau holomui. ʻI he holomui ʻa e kau tangatá, naʻe heka atu ʻa Siosefa ʻi heʻene puputuʻu ʻi he tuʻutuʻuni ʻa Siaosí.

Naʻá ne kalanga, “Holomui?” “Ko e ʻai ke tau holomuí ki fē?” Naʻá ne talaange ki he kau tangatá ke nau toe foki ki honau tuʻuʻangá ʻo tuʻu laine.16

Naʻe haʻu ʻa e kau talafekau mei he kau sōtia Mīsulí ki he Kāingalotú mo e tuʻutuʻuni ke fakapapauʻi ʻoku mavahe ʻa ʻĀtama Laitina mo hono fāmilí mei he koló. Naʻe ʻikai ke kau ʻa ʻĀtama ki he siasí, ka naʻe mali ia mo ha fefine taʻu uofulu ko Mele Loulini, ko e finemui naʻá ne fakahaofi ha ʻū lauʻi peesi ʻo e Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú mei ha kau fakatanga ʻi he ngaahi taʻu kimuʻá ʻi Tauʻatāina.

Naʻe ui ʻa ʻĀtama mo Mele ke na haʻu ki Hihifo Mamaʻo fakataha mo e tuofefine ʻo ʻĀtama ko Litiá mo hono husepāniti ko Sione Kelemenisoní. ʻI heʻenau ʻiloʻi ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ʻe he kau sōtiá, naʻe tafoki hake ʻa Mele kia Litia ʻo ne fehuʻi ange pe ko e hā ʻokú ne fakakaukau ʻoku totonu ke nau faí.

Naʻe talaange ʻe Litia, “Te tau fai ʻa ia ʻokú ke pehē ke tau faí.”

Naʻe ʻeke ʻe Mele ki he kau talafekaú pe ʻe lava ʻa e kakai fefine mo e fānau ʻi Hihifo Mamaʻó ʻo mavahe kimuʻa he taú.

Ne nau tali ange, “ʻIkai.”

“Te mou tuku nai e fāmili ʻeku faʻeé ke nau ʻalu?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa Melé.

Naʻe fakamahino ange kiate ia, “Ko e tuʻutuʻuni ʻa e kōvaná he ʻikai ha toe taha kehe ʻe mavahe ka ko koe pē mo hoʻo ongo fāmilí.”17

Naʻe pehē ange ʻe Mele, “Kapau ko ia, he ʻikai ke u ʻalu au. Ko e feituʻu pē te nau mate aí, te u mate ai, he ko ha Māmonga totonu au, pea ʻoku ʻikai ke u mā ai.”

Naʻe talaange ʻe he kau talafekaú, “Fakakaukau ki hoʻo husepānití mo ho tamá.”

Naʻe talaange ʻe Mele, “Kapau ʻoku fie ʻalu ia pea ʻalu ia mo ʻema tamá, ka te u nofo au mo e toengá.”18

ʻI he mavahe ʻa e kau talafekaú, naʻe haʻu ʻa Siosefa kiate kinautolu ʻo pehē ange, “Mou ō ʻo tala ki he kau tau koeé ko e miniti pē ʻe nima mei heni te nau holomui ka ʻikai te nau fepaki mo heli!”19

Naʻe foki ʻa e kau tangatá ki heʻenau kau taú, pea ne ʻikai fuoloa mei ai naʻe holomui ʻa e kau sōtia Mīsulí ki honau ʻapitangá.20 ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻe tūʻuta mai ha kau sōtia ʻe toko taha afe valungeau ʻi he malumalu ʻo Seniale Samuela Lūkasí, ʻa ia naʻá ne tataki hono tuli ʻa e Kāingalotú mei he Vahefonua Siakisoní ʻi he taʻu ʻe nima kuohilí.21

Naʻe ʻikai laka hake ʻi he toko tolungeaú ʻa e Kāingalotu ne ʻosi fakamahafu ʻi Hihifo Mamaʻó, ka naʻa nau fakapapau ke maluʻi honau fāmilí mo e ngaahi ʻapí. Naʻe fakatahatahaʻi ʻe he palōfitá ʻa e kau tau ʻa e Kāingalotú ki he loto koló pea talaange kiate kinautolu ke nau teuteu ke tau.22

Naʻe talaange ʻe Siosefa, “Tau hangē ko e kau ʻāngeló.” Naʻá ne tui kapau ʻe ʻohofi kinautolu ʻe he kau sōtia Mīsulí, ʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ha ʻāngelo ʻe toko ua ki he tangata kotoa pē ne nau nounou ʻakí.23

Ka naʻe ʻikai loto ʻa e palōfitá ke hoko atu ʻa e fakalotomamahí. ʻI he pō ko iá, naʻe fokotuʻuna ʻe he Kāingalotú ʻa e meʻa pē ne nau maʻú, ʻo faʻu ʻaki ha ʻā naʻe mafao atu hono lōloá ʻi ha maile ʻe taha mo e konga ʻi he ngataʻanga fakahahake, fakatonga mo fakahihifo ʻo e koló. Lolotonga hono monomono ʻe he kakai tangatá ʻa e ʻaá ʻi he vahaʻa ʻo e ʻū fale papá mo e salioté, naʻe tānaki ʻe he kakai fefiné ha ʻū nāunau ko e teuaki ki ha tau.

Naʻe leʻo pō kakato pē mo e kau leʻó.24


ʻI he Fahiʻanga Papa Hauní, naʻe hū mai ʻa e tamasiʻi taʻu hongofulu mā taha ko Uiliate Sāmitá—ko e foha lahi taha ʻo ʻAmanitā Sāmitá—mei mui mei ha fuʻu ʻakau lahi naʻe ofi ki he kiʻi anovai ʻo ne totolo ki he loto fale tuki ukameá. ʻI he kamata pē hono ʻohofi kinautolú, naʻá ne feinga ke nofo mo ʻene tamaí mo e ngaahi tokouá, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo hū ʻi he fihí ki he loto falekoloá pea naʻá ne toi leva ʻi ha fokotuʻunga fefie. ʻI he mafola ʻa e kau fakatangá ʻo ʻiloʻi hono toiʻangá, naʻá ne hiki mei he fale ki he fale, ʻo kalofi e ngaahi foʻi mahafú mo lele pē, kae ʻoua kuo mavahe ʻa e kau fakatangá mei he feituʻu ko iá.

ʻI he fale tuki ukameá, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Uiliate ʻa e sino ʻo ʻene tamaí ne siʻi mapelu pē ʻi he veʻe matapaá. Naʻá ne sio ki he sino ʻo hono tehina ko Satiasí, ʻa ia naʻe havehave hono ʻulú ʻi hono fanaʻí. Naʻe fokotuʻu mo e ngaahi sino kehe—ʻa ia naʻe lahi ange ʻi he toko hongofulu tupú—ʻi he faliki ʻo e loto fale tuki ukameá. Naʻe fakasio ʻe Uiliate ʻo maʻu ʻa hono tehina ko ʻAlamaá. Naʻe siʻi tokoto pē ʻa e kiʻi tamasiʻí ʻi he kelekelé ʻo ʻikai ke ne toe ngaue, ka naʻá ne kei mānava pē. Naʻe toto ʻatā hono talausesé ʻi he konga ko ia ne fanaʻí.25

Naʻe fua ʻe Uiliate ʻa ʻAlamā ki tuʻa. Naʻá ne sio ki heʻenau faʻeé ʻoku hū mai mei he loto vao ʻakaú. “Kuo nau tāmateʻi siʻeku ʻAlamaá!” Ko e fakafoa ia ʻa ʻAmanitā ʻi he taimi naʻá ne sio ai kiate kinauá.

Naʻe pehē ange ʻe Uiliate, “ʻIkai, Fineʻeiki, ka kuo mate ʻa e Tangataʻeikí mo Satiasi.”

Naʻá ne fua hono tehiná ki honau ʻapitangá ʻo ne fakatokoto fakalelei ia ki lalo. Naʻe hakule ʻe he kau fakatangá ʻa e tēnití, ʻo nau hae ʻa e ʻū fakamoluú pea veteki ʻa e mohuku mōmoá. Naʻe fakatokaleleiʻi ʻe ʻAmanitā ʻa e mohukú ki he lelei taha te ne lavá peá ne ʻufiʻufiʻi ia ʻaki ʻa e vala ke ʻai ha mohenga maʻa ʻAlamā. Naʻá ne kosi leva hono talausesé ke sio ki he laveá.26

Naʻe mamahi mo fakalilifu ʻa e mataʻi kafó. Ne taʻeʻaonga ʻaupito ʻa e hokotanga hui ʻi he alangá. Ne ʻikai teitei ʻilo ʻe ʻAmanitā ha founga ke tokoniʻi ai ia.

Mahalo ʻe lava ke ne fekau ʻa Uiliate ke ʻalu ʻo kumi tokoni, ka ʻe ʻalú nai ki fē? Naʻe lava pē ke fanongo ʻa ʻAmanitā ki he toʻe ʻa e niʻihi naʻe kafó mo e tangi ʻa e Kāingalotu ne mole honau husepānití, tamaí, fohá mo e tokouá. Ko e tokotaha kotoa pē ne mei lava ke tokoni ange kiate ia naʻá ne ʻosi tokangaʻi ʻe ia ha taha kehe pe ne lolotonga tengihia ia. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe pau ke ne falala ki he ʻOtuá.27

ʻI he ake hake ʻa ʻAlamaá, naʻe ʻeke ange ʻe ʻAmanitā pe ʻokú ne pehē ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo ngaohi maʻana ha alanga foʻou. Naʻe pehē ʻe ʻAlamā ʻokú ne tui ki ai ʻo kapau ko ʻene fakakaukaú ia.

Naʻe tānaki ʻe ʻAmanitā ʻene fānau ʻe toko tolú ʻo nau haʻohaʻo mai kia ʻAlamā. Naʻá ne lotu ʻo pehē, “ʻA ʻeku Tamai Hēvani, ʻokú ke ʻafio mai ki heʻeku tamá kuo lavea mo ke ʻafioʻi ʻa ʻeku taʻepotó. ʻA ʻeku Tamai Hēvani, fakahinohinoʻi muʻa au ʻi he meʻa ke u faí.”28

Naʻá ne fakaʻosi ʻene lotú pea naʻá ne fanongo ki ha leʻo ne fakahinohinoʻi ia. Naʻe kei ulo pē ʻa e afi ʻa e fāmilí ʻi tuʻa pea naʻá ne fakavavevave leva ʻo fio fakataha hono efuefú ʻaki e vai ke maʻu ha lahe. Naʻá ne unu ha konga tupenu maʻa ʻi he lahé peá ne fufulu ʻaki ia ʻa e mataʻi kafo ʻo ʻAlamaá, naʻá ne toutou fai pehē pē kae ʻoua kuo maʻa ʻa e kafó.

Naʻá ne fekau leva kia Uiliate ke ʻalu ʻo taʻaki mai ʻa e aka ʻo e ʻakau ko e ʻelemí (elm tree). ʻI heʻene foki maí, ne tuki ʻe ʻAmanitā ʻa e aká ʻo ne faʻo ʻa e penú ki ha konga tupenu. Naʻá ne hilifaki ʻa e tupenú ʻi he mataʻilavea ʻa ʻAlamaá peá ne haʻi ʻaki ia ha tupenu līneni.

Naʻá ne talaange leva ki hono fohá, “Tokoto pehē ai pē ʻo ʻoua te ke toe ngaué, kae hanga ʻe he ʻEikí ʻo ngaohi haʻo alanga foʻou.”29

ʻI he ʻiloʻi pē ʻe ʻAmanitā kuo mohe [ʻa ʻAlamā] pea naʻe malu ʻa e toenga ʻo e fānaú ʻi he tēnití, naʻá ne hū leva ki tuʻa ʻo tangi.30


ʻI he pongipongi ko e 31 ʻo  ʻOkatopá, naʻe fakataha ai ʻa Siaosi Hinikolo mo e kau taki kehe ʻo e kau sōtia ʻa e Kāingalotú pea mo Seniale Tonifeni ʻi he veʻe fuka hinehina ʻo e aleapaú. Naʻe teʻeki pē ke maʻu ʻe Tonifeni ha tuʻutuʻuni mei he kōvaná, ka naʻá ne ʻiloʻi ne nau fakamafaiʻi mai hono fakaʻauha ʻo e Kāingalotú. Naʻá ne fakamatalaʻi ange, kuo pau ke fakatatali ʻa e talanoa kotoa ki he fakamelinó kae ʻoua leva kuó ne sio ki he tuʻutuʻuní. Naʻá ne talaange foki kia Siaosi, ko Seniale Lūkasi, ʻa e fili motuʻa ʻa e Kāingalotú, ʻoku pule he taimí ni ʻi he kau sōtiá.31

Naʻe foki ʻa Siaosi ki Hihifo Mamaʻo, peá ne lipooti ʻa e meʻa kuó ne ʻiloʻí kia Siosefa. ʻI he taimi ko ʻení, ne aʻu mai ha kau talafekau mei he Fahiʻanga Papa Hauní mo e ongoongo fekauʻaki mo e fakapō fakatokolahí. Ko e kakai ʻe toko hongofulu mā fitu ne tamateʻí pea naʻe toko hongofulu tupu ʻa e niʻihi ne kafó.32

Naʻe fakamamahi fakatouʻosi ʻa e ongo lipōtí kia Siosefa. Kuo fakalalahi e vākovi mo e kau Mīsulí ʻo ope atu ia ʻi he feʻohofakí mo e fanga kiʻi feingatau īkí. Kapau ʻe maumauʻi ʻe he kau fakatangá mo e kau sōtiá ʻa e ʻā maluʻi ʻa e Kāingalotú, ʻe fekuki ʻa e kakai ʻi Hihifo Mamaʻó mo e mamahi tatau ne aʻusia ʻe kinautolu ne ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní.33

Naʻe tapou ʻa Siosefa kia Siaosi, “Kole fakamamate ʻo hangē ha kulií ke maʻu e melinó.” Naʻe talaange ʻe Siosefa ʻe laka ange ke ne mate pe ʻalu ʻo nofo pilīsone taʻu ʻe uofulu ʻi hano fakapoongi fakatokolahi ʻo e Kāingalotú.34

ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, ne aʻutaki mai e tuʻutuʻuni ʻa e kōvaná pea naʻe alea ʻa Siaosi mo e kau taki fakakautau kehé ke nau fakataha mo Seniale Lūkasi ki ha moʻunga ofi ki Hihifo Mamaʻo. Naʻe aʻu mai ʻa e senialé ʻi he hoʻatā efiafí ʻo lau leʻolahi ʻa e tuʻutuʻuni ke fakaʻauhá. Naʻe ʻohovale e Kāingalotú. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe ʻākoloʻi ʻa Hihifo Mamaʻo ʻe ha kau sōtia Mīsuli ʻe meimei toko toluafe, ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau fiekaia ki ha tau. Ko e meʻa pē ʻa Lūkasi ʻe faí ko e tala e tuʻutuʻuní pea ʻe tāmalaki heʻene kau sōtiá ʻa e koló.

Ka naʻe pehē ʻe he senialé naʻá ne loto-fiemālie mo ʻene kau sōtiá ke angaʻofa ʻo kapau ʻe tukuange ʻe he Kāingalotú ʻenau kau takí, tukulolo ʻenau meʻataú mo loto ke fakatau atu honau kelekelé pea mavahe ʻaupito mei he vahefonuá. Naʻá ne tuku ange ha houa ʻe taha kia Siaosi ke ne loto-fiemālie ai ki he ngaahi makatuʻungá. Ka ʻikai, he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo taʻofi ʻene kau sōtiá mei hono fakaʻauha ʻa e Kāingalotú.35

Naʻe foki ʻa Siaosi ki Hihifo Mamaʻo ʻi he efiafi ko iá, naʻá ne taʻepauʻia pe ʻe tauhi pau nai ʻe Siosefa ʻa e ngaahi makatuʻungá. ʻI heʻene hoko ko ia ko e ʻeikitau ki he kau sōtia ‘i he Vahefonua Kolotiuelá, naʻe maʻu ʻe Siaosi ʻa e mafai ke alea mo e filí. Ka naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ke ne ʻuluaki talanoa mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí kimuʻa peá ne toki loto-fiemālie ki ha faʻahinga fokotuʻu pē mei he kau sōtia fakafonuá.

Koeʻuhí ko e vave ʻa e taimí mo e tuʻu mateuteu ʻa e kau sōtia Mīsulí ke taaʻi ʻa e koló, naʻe talaange ai ʻe Siaosi kia Siosefa naʻe fie maʻu ʻe Seniale Lūkasi ke talanoa mo ia mo e kau taki kehe ʻo e siasí fekauʻaki mo hono fakangata ʻa e fekeʻikeʻí. ʻI he vekeveke ʻa Siosefa ke fakahaofi ʻa e Kāingalotú mei he fakatuʻutāmakí, naʻá ne loto ai ke talanoa ʻi he malumalu ʻo ha fuka ʻo e aleapaú. Neongo naʻe ʻikai ko ha sōtia ʻa Siosefa, ka naʻá ne fakaʻamu ke fai ʻa e meʻa kotoa pē te ne lavá ke fakaleleiʻi ai e fekeʻikeʻí.36

Naʻá ne ʻalu mo Siaosi mei Hihifo Mamaʻo kimuʻa siʻi pē pea tō ʻa e laʻaá fakataha mo Sitenei Likitoni, Paʻale Pālati, Laimani Uaiti, mo Siaosi Lōpinisoni. ʻI heʻenau aʻu atu ki he vaeuaʻanga ʻo e ʻapitanga Mīsulí, naʻa nau sio kia Seniale Lūkasi ʻokú ne heka mai ke fakafetaulakiʻi kinautolu mo ha kau sōtia mo ha meʻafana fakafonua. Naʻe pehē pē ʻe Siosefa ko ʻenau haʻú ke fakafeʻao kinautolu ki he ʻapitanga Mīsulí.

Naʻe taʻofi ʻe he senialé ʻene hōsí ʻi muʻa ʻi he kau tangatá peá ne tuʻutuʻuni ki heʻene kau sōtiá ke ʻātakaiʻi kinautolu. Naʻe laka atu ʻa Siaosi Hinikolo ki he senialé ʻo ne pehē, “Ko e kau pōpula ʻeni ne u fakapapau ke tuku atú.”

Naʻe unuhi ʻe Seniale Lūkasi lahi ʻene heletaá. Naʻá ne pehē, “ʻE kau tangata, ko ʻeku kau pōpula ʻa kimoutolu.” Naʻe fakaulu ʻa e kau sōtiá mo fakaofi mai ki he kau pōpulá.37

Naʻe moʻutāfuʻua ʻa Siosefa. Ko e hā e meʻa ʻa Siaosi naʻe faí? Naʻe liliu ʻa e puputuʻu ʻa e palōfitá ki he loto-ʻita, pea naʻá ne tuʻutuʻuni ke lea kia Lūkasi, ka naʻe tukunoaʻi pē ia ʻe he senialé ʻo ne tafoki ʻo ʻalu.

Naʻe taki ʻe he kau sōtiá ʻa Siosefa mo e kau tangatá ki he ʻapitanga Mīsulí. Naʻe talitali kinautolu ʻe ha kau sōtia ʻaki ʻa e ngaahi fakamanamana mo e manuki fulikivanu. Ko e taimi naʻe fakalaka atu ai ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi honau haʻohaʻongá, naʻe fakaulu ʻa e kau tangatá mo ʻanuhi honau matá mo e valá.

Naʻe tauhi ʻe Seniale Lūkasi ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he malumalu ʻo ha kau leʻo tokolahi pea fakamālohiʻi ke nau mohe ʻi he faliki momokó. Naʻe ʻikai ke nau toe hoko ko ha kau tangata tauʻatāina. Naʻa nau hoko he taimí ni ko ha kau pōpula ʻo e taú.38