‘Inisititiuti
4 Ke ke Tokanga


“Ke ke Tokanga,” vahe 4 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–18462018)

Vahe 4: “Ke ke Tokanga”

VAHE 4

ʻĪmisi
Lockbox

Ke ke Tokanga

Naʻe fuofua fanongo ʻa e tokotaha taʻu uofulu mā taha ko ʻEma Heili Sāmitá ʻo kau kia Siosefa Sāmitá, he taimi naʻe ngāue ai ʻa Siosefa he kaungāʻapi ʻo ʻEma ko Sosaia Sitoelí, ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1825. Naʻe fakangāueʻi ʻe Sosaia ʻa e talavoú mo ʻene tamaí ke tokoni ange ʻi hono kumi ha ngaahi makakoloa naʻe tanu ʻi hono ʻapí.1 Naʻe tala ʻe he kakai ʻo e feituʻú naʻe ʻi ai ha kau kumi fonua ne nau tokangaʻi ha keliʻanga siliva pea nau fūfuuʻi e makakoloá ʻi he feituʻu ko iá he taʻu ʻe laungeau kimuʻa angé. ʻI hono ʻilo ko ia ʻe Sosaia naʻe maʻu ʻe Siosefa e meʻafoaki ke fakaʻaongaʻi e maka kikité, naʻá ne ʻoange ai ha vāhenga lelei moʻo Siosefa pea mo hano ʻinasi he koloa ʻe maʻú, kapau ʻe tokoni ange ki he kumí.2

Naʻe poupou ʻa ʻAisake ko e tamai ʻa ʻEmá, ki he ngāué. ʻI he haʻu ʻa Siosefa mo ʻene tamaí ki he faama ʻo e fāmili Sitoelí ʻi Hāmoni, Penisilivēniá—ko ha kolo ne meimei maile ʻe 150  ki he fakatonga ʻo Palemailá—naʻe hoko ʻa ʻAisake ko ha taha fakamoʻoni he taimi ne fakamoʻoni ai ʻenau ngaahi aleapaú. Naʻá ne fakaʻatā foki e kau ngāué ke nau nofo ʻi hono ʻapí.3

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo fetaulaki ʻa ʻEma mo Siosefa. Naʻe taʻu siʻi ange ʻa Siosefa ʻia ʻEma, laka hake he fute ʻe onó hono māʻolungá pea hangē ha taha naʻe anga ki he ngāue mālohí. Naʻe lanu pulū hono kanoʻi matá pea fōtunga maama, pea naʻe faʻa toketu ʻene lué. Naʻe ʻikai tonu ʻene kalamá peá ne faʻa lōloa ʻene fakamatalaʻi iá, ka naʻe ʻasi ʻene ʻatamai leleí he taimi naʻe lea aí. Ko ha tangata lelei ia mo ʻene tamaí, pea naʻá na fie lotu pē ʻiate kinaua, kae ʻikai ō ki he siasi ne lotu ai ʻa ʻEma mo hono fāmilí.4

Ka naʻe saiʻia ʻa Siosefa mo ʻEma he ngāue kituʻá. Talu mei he kei siʻi ʻa ʻEma mo ʻene saiʻia he heka hōsí mo heka pōpao ʻi he vaitafe ofi ki honau ʻapí. Naʻe ʻikai fuʻu poto ʻa Siosefa he heka hōsí, ka naʻe lelei ʻaupito ʻene fangatuá mo e vaʻinga pulú. Naʻe fiefia he feohi mo e niʻihi kehé pea faʻa malimali, ʻo talanoa fakaoli mo tukuhua. Naʻe kiʻi momou ʻa ʻEma ia, ka naʻe saiʻia he fanongo ki he ngaahi talanoa fakaoli naʻe leleí pea naʻe talanoa mo ha faʻahinga taha pē. Naʻá ne manako foki he lautohí mo e hivá.5

ʻI he fakalau atu e ngaahi uiké naʻe toe maheni lelei ange ʻa ʻEma mo Siosefa, pea naʻe kiʻi hohaʻa e ongomātuʻa ʻa ʻEmá ki heʻena feohí. Ko ha taha ngāue masiva ʻa Siosefa ia mei ha vahefonua kehe, pea ne na fakaʻamu he ʻikai tokanga ki ai hona ʻofefiné kae mali ki ha taha ʻo e ngaahi fāmili tuʻumālie ʻi honau teleʻá. Naʻe fakaʻau ke hohaʻa e tamai ʻa ʻEmá ki he kumi makakoloá pea naʻá ne huʻuhuʻu foki ki he kaunga ki ai ʻa Siosefá. Hangē naʻe ʻikai tokanga ʻa ʻAisake Heili ki he feinga ʻa Siosefa ke fakalotoʻi ʻa Sosaia Sitoeli ke taʻofi e kumí, he taimi naʻe mahino ai he ʻikai maʻu ha meʻá.6

Naʻe saiʻia ʻa ʻEma ʻia Siosefa ʻo laka ange ʻi ha toe tangata naʻá ne ʻilo, pea naʻe ʻikai tuku ʻene feohi mo iá. Hili ʻene lava lelei ʻo fakalotoa ʻa Sosaia ke taʻofi e kumi silivá, naʻe nofo ai pē ʻa Siosefa ʻi Hāmoni ʻo ngāue he faama ʻa Sosaiá. Naʻá ne faʻa ngāue foki kia Siosefa mo Poli Naite, ko ha fāmili ʻe taha he feituʻú naʻe ʻi ai honau faama. Naʻá ne ʻaʻahi kia ʻEma he taimi naʻe ʻikai ke ngāue aí.7


Ne ʻikai hano taimi kuo hoko ʻa Siosefa mo ʻene foʻi maka kikité, ko e kaveinga ʻo e ngutu laú ʻi Hāmoni. Naʻe tui ha niʻihi ʻo e kakai matuʻotuʻa ange he koló ki he kau tangata kikité, ka naʻe ʻikai tui pehē ha tokolahi ʻo ʻenau fānaú mo e makapuná. Naʻe hanga ʻe he fakafotu ʻo Sosaiá, ʻo ʻave ʻa Siosefa ki he fakamaauʻangá ʻo fakaʻilo ia ki he founga kākā, he naʻá ne tala naʻe kākaaʻi ʻe Siosefa ʻene faʻētangatá.

Naʻe tuʻu ʻa Siosefa he ʻao ʻo e fakamaauʻangá ʻo fakamatalaʻi e founga ʻene maʻu e foʻi maká. Naʻe fakamoʻoni foki mo Siosefa ko e Lahí, kuó ne toutou kole ki he ʻOtuá ke Ne fakahaaʻi ange Hono finangalo fekauʻaki mo e meʻafoaki fakaofo ʻo Siosefa ko e tangata kikité. Faifai, pea fakamoʻoni ʻa Sosaia he fakamaauʻangá kuo ʻikai kākaaʻi ia ʻe Siosefa.

Naʻe pehēange ʻe he fakamāú, “Ko ʻene mahino kiate aú, ʻokú ke tui ʻoku lava e fakaʻiloá ʻo sio ʻi he tokoni ʻa e foʻi maká?”

Naʻe kikivi ange ʻa Sosaia, ʻikai. “ ʻOku ou ʻiloʻi lelei ʻoku moʻoni ia.”

Ko Sosaiá ko ha tangata naʻe tokaʻi ʻi he koló, pea tali ʻe he kakaí ʻene leá. Ko hono aofangatukú, naʻe ʻikai ha fakamoʻoni ʻi he hopó kuo kākaaʻi ia ʻe Siosefa, ko ia naʻe fakataʻeʻaongaʻi ai ʻe he fakamāú e tukuakiʻí.8

ʻI Sepitema 1826, naʻe toe foki ai ʻa Siosefa ki he moʻungá ke maʻu e ʻū lauʻi peletí, ka naʻe talaange ʻe Molonai ʻoku teʻeki ai pē ke ne mateuteu ke maʻu ia. Naʻe talaange ʻe he ʻāngeló, “Mavahe mei he kau kumi koloá.” Naʻe ʻi ai ha kau tangata angakovi ʻiate kinautolu.9 Naʻe tuku ange ʻe Molonai ha taʻu ʻe taha ke fakafenāpasi ai ʻene ngāué ki he finangalo ʻo e ʻOtuá. Ka ʻikai, he ʻikai pē teitei ʻoange kiate ia e ʻū lauʻi peletí.

Naʻe talaange foki ʻe he ʻāngeló ke ne ʻaluange mo ha taha heʻene haʻu hokó. Ko e kole tatau pē naʻá ne fai he fakaʻosinga ʻo e fuofua ʻaʻahi ange ʻa Siosefa ki he moʻungá. Ka kuo mālōlō ʻa ʻAlavini ia, ko ia ne puputuʻu ai ʻa Siosefa.

Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko hai ʻa e tokotaha totonú?”

Naʻe talaange ʻe Molonai, “Te ke ʻiloʻi pē.”

Naʻe feinga ʻa Siosefa ke ʻilo e fakahinohino ʻa e ʻEikí, ʻo fakafou ʻi heʻene foʻi maka kikité. Naʻá ne ʻiloʻi ko e tokotaha totonú, ko ʻEma.10


Naʻe tokanga ʻa Siosefa kia ʻEma talu mei heʻene fuofua fetaulaki mo iá. Naʻe lava ʻe ʻEma ʻo tokoniʻi ia ke ne aʻusia e tangata naʻe finangalo e ʻEikí ke fai ʻEne ngāué, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe ʻAlaviní. Ka naʻe mahulu hake ʻa ʻEma. Naʻe ʻofa ʻa Siosefa ʻiate ia peá ne fakaʻamu ke na mali.11

Naʻe hokosia e taʻu uofulu mā taha ʻo Siosefá ʻi Tīsema. ʻI he kuohilí, naʻá ne fakavaivai ki he ngaahi tākiekina ʻa kinautolu ne nau fie fakaʻaongaʻi e meʻafoaki naʻá ne maʻú.12 Ka ʻi he hili ʻene ʻaʻahi fakaʻosi ki he moʻungá, naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne fai ha ngāue lahi ange ke teuteuʻi ia ke ne maʻu e ʻū lauʻi peletí.

Kimuʻa pea foki ʻa Siosefa ki Hāmoní, naʻá ne talanoa mo ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne talaange, “Kuó u pehē ke u mali, pea kapau te mo loto ki ai, kuó u fili ʻa Misi ʻEma Heili.” Naʻe fiefia ʻene ongomātuʻá ʻi heʻene filí, pea tapou ange ʻa Lusi ke na omi ke nau nofo hili ʻena malí.13

Naʻe feohi ʻa Siosefa mo ʻEma he faʻahitaʻu momoko ko iá ki he lahi taha naʻá ne lavá, pea taimi ʻe niʻihi naʻá ne kole ai e saliote sinou ʻa e fāmili Naité, ʻi he taimi naʻe faingataʻa ai ʻa e ʻalu ki he ʻapi ʻo e fāmili Heilí he taimi sinoú. Ka naʻe ʻikai pē saiʻia e ongomātuʻa ʻa ʻEmá ʻia Siosefa, pea kuo ikulaunoa ʻene ngaahi feinga ke saiʻia ai e fāmilí.14

ʻI Sanuali 1827, naʻe ʻaʻahi ai ʻa ʻEma ki he ʻapi ʻo e fāmili Sitoelí, ke ne feohi ai mo Siosefa, ʻo mamaʻo mei he ngaahi sio fakalotoloto hono fāmilí. Naʻe kole mali ʻa Siosefa ai kia ʻEma, pea hangē naʻe kiʻi ʻohovale ʻa ʻEma he kamataʻangá. Naʻá ne ʻiloʻi ʻe fakafepakiʻi ʻe heʻene ongomātuʻá e malí.15 Ka naʻe kole ange ʻe Siosefa ke fakakaukau pē ki ai. ʻE lava ke na mali pē he taimi ko iá.

Naʻe fakakaukau ʻa ʻEma ki he fokotuʻú. ʻE ʻita ʻene ongomātuʻá heʻene mali mo Siosefá, ka ko e fili pē ia ʻaʻana pea naʻe ʻofa ia ʻia Siosefa.16


Ne ʻikai fuoloa mei ai, ʻi he ʻaho 18 ʻo Sanuali  1827, naʻe mali ʻa Siosefa mo ʻEma ʻi he ʻapi ʻo e fakamaau ʻi he feituʻú. Ne na ʻalu mei ai ki Manisesitā ʻo kamata hona fāmilí ʻi he ʻapi foʻou ʻo e ongomātuʻa ʻa Siosefá. Naʻe fakalata ʻa e falé, ka naʻe fuʻu lahi e fakamole ki ai ʻa Siosefa ko e  Lahí mo Lusi, pea naʻe tōmui hono totongí ko ia naʻe mole ai ʻa e ʻapí. Ne nau nofo totongi leva ai ki he kakai foʻou ne nau maʻu e ʻapí.17

Naʻe fiefia e ongomātuʻa Sāmitá ke nau nofo mo Siosefa mo ʻEma. Ka naʻá na tailiili ko e uiuiʻi fakalangi ʻo hona fohá. Kuo fanongo e kakai he feituʻú ki he talanoa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá pea ne nau faʻa ō ʻo kumi.18

Naʻe ʻalu ʻa Siosefa he ʻaho ʻe taha ki kolo ke fai ha fekau. Naʻe ʻamanaki ʻene ongomātuʻá ʻe foki ange ki he kai efiafí, ko ia ne na hohaʻa he ʻikai ke ne foki angé. Ne na tatali ʻi ha ngaahi houa lahi pea ʻikai ke na lava ʻo mohe. Faifai pea ava hake ʻa e matapaá kae hū hake ʻa Siosefa ʻo tō tangutu he seá kuó ne ongosia.

Naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene tamaí, “Ne ke ʻi fē ai pē?”

Naʻe tali ange ʻe Siosefa, “Ne u maʻu e fakatonutonu fefeka taha kuó u maʻu heʻeku moʻuí.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe heʻene tamaí, “Ko hai naʻá ne fai atu iá?”

Naʻe tali ange ʻe Siosefa, “Ko ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí. Naʻá ne talamai kuó u taʻetokanga.” Naʻe vave ke hokosia e ʻaho ʻo ʻene feʻiloaki hoko mo Molonaí. Naʻá ne talaange, “Kuo pau ke u tuʻu ʻo ngāue.” “Kuo pau ke u ngāue leva ki he ngaahi meʻa kuo fekau mai ʻe he ʻOtuá ke u faí.”19


Hili e ututaʻu he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe fononga ʻa Sosaia Sitoeli mo Siosefa Naiti ki he feituʻu Palemailá, ʻi ha ʻuhinga fakapisinisi. Naʻe fakatou ʻiloʻi ʻe he ongo tangatá kuo ofi e taimi ki he taʻu hono fā ʻo e ʻaʻahi ʻa Siosefa ki he moʻungá pea naʻá na vekeveke ke ʻilo pe ʻe faifaiangé pea ʻoange ʻe Molonai kiate ia ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Naʻe ʻilo foki ʻe he kau kumi makakoloa he feituʻú, kuo taimi ke maʻu ʻe Siosefa ʻa e lekōtí. Ka kimui ange, naʻe ʻi ai ha tangata ko Samuela Lolenisi naʻá ne ʻalu takai he moʻungá ko e kumi ʻo e ʻū lauʻi peletí. ʻI he hohaʻa ʻa Siosefa naʻa fakatupu ʻe Samuela ha palopalemá, naʻá ne fekau atu ai ʻene tamaí ki he ʻapi ʻo Samuelá he efiafi ko hono  21 ʻo Sepitemá ke ne siofi mo taʻofi ia kapau ʻe hangē ka ʻalu ki he moʻungá.20

Naʻe teuteu leva ʻa Siosefa ke ne maʻu e ʻū lauʻi peletí. Naʻe totonu ke ne ʻaʻahi pongipongia ki he moʻungá he ʻaho hono hokó, ka naʻá ne palani ke ne aʻu ki he moʻungá hili pē taimi tuʻuapoó, ke puputuʻu ʻa e kau kumi makakoloá— ʻi he kamataʻanga pē ʻo e pongipongi ko e  22 ʻo Sepitemá—ʻi he taimi he ʻikai ʻamanaki ha taha ia te ne ʻalu ai ki ha feituʻú.

Ka naʻe kei fie maʻu pē ke ne maluʻi e ʻū lauʻi peletí heʻene maʻu kinautolú. Hili e mohe ha konga lahi ʻo e fāmilí, naʻá ne fehuʻi ki heʻene faʻeé pe naʻe ʻi ai haʻane puha naʻe loka. Naʻe hala ʻa Lusi ia pea naʻá ne hohaʻa ai.

Naʻe talaange ʻe Siosefa, “Sai pē ia. “Te u sai pē au, neongo ʻene halá.”21

Ne ʻasi mai leva ʻa ʻEma kuo teuteu ke heka, ko ia naʻá na heka mo Siosefa ki he saliote ʻa Siosefa Naití ʻo na fononga he poʻulí.22 ʻI heʻena aʻu ki he moʻungá, naʻe tatali pē ʻa ʻEma he salioté kae kaka ʻa Siosefa ki he feituʻu naʻe fufuuʻi ai ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Naʻe hā mai ʻa Molonai, pea toʻo hake ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí mo e ongo maka kikité mei he puha maká. Kimuʻa pea hifo ʻa Siosefa mei he moʻungá, naʻe fakamanatu ange ʻe Molonai ke ʻoua naʻá ne fakahaaʻi e ʻū lauʻi peletí ki ha taha, tukukehe pē ʻa kinautolu kuo fili ʻe he ʻEikí, mo ne talaʻofa ange ʻe maluʻi ʻa e ʻū lauʻi peletí kapau te ne fai e meʻa kotoa pē te ne lavá ke maluʻi ia.

Naʻe talaange ʻe Molonai, “Kuo pau ke ke tokanga mo faipau ki ho tuʻunga falalaʻangá, ka ʻikai ʻe ikunaʻi koe ʻe he kakai angakoví, he te nau palani e meʻa kotoa mo e founga kotoa te nau lavá, ke ʻave ʻa e ʻū lauʻi peletí meiate koe. Pea kapau he ʻikai hokohoko atu ai pē hoʻo talangofuá, te nau ikuna.”23

Naʻe fua hifo ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí mei he moʻungá, kae kimuʻa ke ne aʻu ki he salioté, naʻá ne fufuuʻi ia ʻi ha kupuʻi ʻakau ne ava ʻa loto, kae ʻoua kuó ne maʻu ha puha ke lokaʻi ai. Naʻá ne maʻu ʻa ʻEma pea naʻá na foki ki ʻapi ʻi he kamata ke hopo ʻa e laʻaá.24


ʻI he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, naʻe tatali vekeveke ai ʻa Lusi ke aʻu ange ʻa Siosefa mo ʻEma lolotonga ʻene ʻai e meʻatokoni pongipongi ʻa Siosefa ko e  Lahí, Siosefa Naiti pea mo Sosaia Sitoeli. Naʻe tā vave hono mafú lolotonga ʻene ngāué, ko ʻene manavasiʻi naʻa ʻikai foki mai ʻa Siosefa mo e ʻū lauʻi peletí.25

Hili ha taimi nounou mei ai, ne hū hake ʻa Siosefa mo ʻEma ki fale. Naʻe sio hake ʻa Lusi pe naʻe ʻia Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí ka naʻá ne mavahe loto manavasiʻi heʻene sio atu ʻoku ʻikai ke ne toʻotoʻo ha meʻá.

Naʻe muimui atu ʻa Siosefa ai. Naʻá ne pehē ange, “Fineʻeiki, ʻoua te ke hohaʻá.” Naʻá ne ʻoange kiate ia ha meʻa naʻe kofukofu ʻaki ha holoholo. Naʻe ongoʻi pē ʻe Lusi ʻi he tupenú, naʻe hangē ha ongo mata sioʻata lahí. Ko e ʻUlimí mo e Tumemí ia, ko e ongo maka kikite kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí ke liliu ʻaki ʻa e ʻū lauʻi peletí.26

Naʻe fiefia ʻa Lusi. Naʻe ʻasi meia Siosefa ʻo hangē kuo matafi atu ha mafasia lahi mei hono ongo umá. Ka ʻi heʻene kau fakataha mo e niʻihi kehe ʻi he falé, naʻá ne mata mamahi peá ne kai fakalongolongo pē ʻene meʻatokoni pongipongí. ʻI he ʻosi ʻene kaí, naʻe hili loto mamahi hifo leva hono ʻulú ʻi hono nimá. Naʻá ne pehē ange kia Siosefa Naiti, “ʻOku ou loto mamahi.”

Naʻe pehē ange ʻa e tangataʻeiki, “ʻIo, ko e meʻapango ia.”

“ʻOku ou loto mamahi ʻaupito,” ko Siosefa ange ia, pea liliu leva hono fōtungá ʻo malimali. “ ʻOku liunga hongofulu ange hono leleí he meʻa ne u ʻamanaki ki aí!” Naʻá ne fakamatalaʻi leva e lahi mo e mamafa ʻo e ʻū lauʻi peletí peá ne talanoa vekeveke ʻo fekauʻaki mo e ʻUlimí mo e Tumemí.

Naʻá ne talaange, “Te u lava ʻo sio ki ha faʻahinga meʻa pē. Fakaofo ʻaupito ia.”27


ʻI he ʻaho hoko hili ʻene maʻu e ʻū lauʻi peletí, naʻe ʻalu ʻa Siosefa ʻo ngāue ke monomono ha vaitupu ʻi ha kolo ofi ange, ke maʻu ha paʻanga ke kumi ʻaki ha puha loka. ʻI he pongipongi tatau pē, lolotonga ha ʻalu ʻa Siosefa ko e  Lahí ke fai ha fekau ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻungá mei he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, naʻá ne fanongo ai ki ha faʻufaʻu ha kau kumi makakoloa ke kaihaʻasi e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe pehē ʻe ha taha ʻo kinautolu, “Te tau maʻu e ʻū lauʻi peletí, tatau ai pē pe ko e hā ʻa Siō Sāmita mo e fanga tēvolo kotoa ʻi helí.”

Naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ko e  Lahí, ko ia naʻá ne foki ki ʻapi ʻo tala kia ʻEma. Naʻe talaange ʻe ʻEma naʻe ʻikai ke ne ʻilo ʻe ia e feituʻu naʻe ʻi ai e ʻū lauʻi peletí, ka naʻá ne fakapapauʻi pē kuo maluʻi ia ʻe Siosefa.

Ka naʻe tali ange ʻe Siosefa ko e  Lahí, “ʻIo, kae manatuʻi naʻe tupu ʻi ha kiʻi meʻa siʻi e mole meia ʻĪsoa hono tāpuakí mo ʻene totonu ki he ʻuluaki fānaú.” Telia naʻa pehē ʻa Siosefa.”28

Ke fakapapauʻi naʻe malu ʻa e ʻū lauʻi peletí, naʻe heka hoosi ai ʻa ʻEma ʻo laka ʻi ha houa ʻe taha, ki he faama naʻe ngāue ai ʻa Siosefá. Naʻá ne maʻu atu ia ki he vaitupú kuo pelepela mo tautaʻa mei he ngāué. ʻI he fanongo ʻa Siosefa ki he fakatamakí ni, naʻá ne sio ai ki he ʻUlimí mo e Tumemí ʻo ne ʻilo ʻoku kei malu pē ʻa e ʻū lauʻi peletí.

Ka ʻi honau ʻapí, naʻe taulaka holo pē ai ʻa Siosefa ko e  Lahí ʻi tuʻa, mo fakasio he halá kae ʻoua ke ne sio kia Siosefa mo ʻEma.

Naʻe pehē ange ʻa Siosefa ʻi heʻena aʻu atú, “Tangataʻeiki, ʻoku malu e meʻa kotoa—ʻoua ʻe fai ha hohaʻa.”29

Ka kuo taimi ke fai ha meʻa.


Naʻe ʻalu fakatovave ʻa Siosefa ki he moʻungá ʻo maʻu e fuʻu ʻakau naʻe fufuuʻi ai e ʻū lauʻi peletí ʻo ne takatakaiʻi fakalelei ʻaki ia ha sote.30 Naʻá ne hū leva ki he vaoʻakaú, ʻo ne fononga ki ʻapi, kae tokanga pē hono matá ki ha fakatamaki. Naʻe fakapuliki ia ʻe he vaotaá mei he kakai he hala lahí, ka naʻe lahi ange ai e feituʻu ia ke toitoi ai e kau kaihaʻá.

Naʻe kiʻi mamafa ʻa e lekōtí ko ia ne fononga ʻa Siosefa he loto vaoʻakaú ʻi he vave taha naʻá ne lavá. Naʻe ʻi ai ha fuʻu ʻakau naʻe tō ʻi muʻa hono halá pea ʻi heʻene puna aí, naʻá ne ongoʻi naʻe taaʻi ia mei hono tuʻá. Naʻá ne tafoki ʻo sio ki ha tangata naʻe ʻoho ange ki ai, naʻá ne puke ha meʻafana ʻo hangē ha pōvaí.

Naʻe puke maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peletí he nima ʻe taha, ka ne tekeʻi e tangatá ʻo tō ki he kelekelé kae lele ʻo puli ki he vaoʻakaú. Naʻá ne lele ʻi ha vauea maile nai, ka naʻe toe ʻohofi ia ʻe ha tangata mei ha fuʻu ʻakau ʻo ne taaʻi ʻaki ia e kau ʻo ʻene meʻafaná. Naʻe fuhu ʻa Siosefa mo e tangatá ʻo ne hola meiate ia, ʻo ne vilitaki ke mavahe mei he vaoʻakaú. Ka naʻe ʻikai fuoloa ʻene lelé, kuo ʻohofi ia ʻe ha tangata fika tolu, ʻo ne tukiʻi ia ʻo sīfā. Naʻe tānaki ʻe Siosefa hono iví, ʻo ne taaʻi lahi e tangatá peá ne lele ʻo aʻu ki honau ʻapí.31

Naʻe ʻoho atu ʻa Siosefa ʻi he matapā honau ʻapí ʻokú ne ʻefihi pē ʻa e kofukofu mamafá ʻi hono lalo umá. Naʻá ne kaila, “Tangataʻeiki, ko e ʻū lauʻi peletí ʻeni.”

Naʻe tokoni hono tuofefine taʻu hongofulu mā fā ko Kefiliní ke hili e kofukofú he funga tēpilé kae fakatahataha mai e toenga ʻo e fāmilí ki ai. Naʻe lava ke tala ʻe Siosefa naʻe loto ʻene tamaí mo hono tehina ko Uiliamí ke toʻo e kofukofú, ka naʻá ne taʻofi kinaua.

“Te mau lava ʻo sio ai?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Siosefa ko e Lahí.

Naʻe talaange ʻe Siosefa, “ʻIkai. Naʻá ku talangataʻa he ʻuluaki taimí, ka kuo pau ke u talangofua he taimí ni.”

Naʻá ne talaange ke nau ala pē ki he ʻū lauʻi peletí ʻi tuʻa he tupenú, ko ia naʻe hiki hake ʻe hono tokoua ko Uiliamí ʻa e kofukofú. Naʻe mamafa ange ia ʻi he maká, pea naʻe lava ke tala ʻe Uiliami naʻe ʻi ai hano lau ʻo hangē pē ko ha ʻū lauʻi peesi ʻo ha tohi.32 Naʻe fekauʻi atu ʻe Siosefa ʻa hono kiʻi tehina ko Toni Kālosí, ke ʻalu ʻo ʻomai ha puha loka meia Hailame, naʻe nofo mo hono uaifi ko Selusá mo hona ʻofefine ne toki fāʻeleʻí, ʻi honau feituʻú pē.

Ne ʻikai fuoloa kuo aʻu ange ʻa Hailame, pea ʻi he malu pē ko ia hono faʻo e ʻū lauʻi peletí ki he puha loká, naʻe tō hifo ʻa Siosefa ki ha mohenga he tafaʻakí ʻo ne fakamatala ki hono fāmilí fekauʻaki mo e kau tangata ʻi he vaoʻakaú.

Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi heʻene fakamatalá naʻe langa hono nimá. Naʻe fasi hono motuʻa tuhú lolotonga hono ʻohofi iá.

Fokifā pē kuó ne pehē ange, “Tangataʻeiki, kuo pau ke tuku ʻeku talanoá, ka ke fakatau hoku foʻi tuhú mei heʻene fasí.”33