‘Inisititiuti
8 Ko e Kamataʻanga ʻo e Siasi ʻo Kalaisí


“Ko e Kamataʻanga ʻo e Siasi ʻo Kalaisí,” vahe 8 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 8: “Ko e Kamataʻanga ʻo e Siasi ʻo Kalaisí”

Vahe 8

ʻĪmisi
ʻŪ tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná

Ko e Kamataʻanga ʻo e Siasi ʻo Kalaisí

ʻI he konga kimuʻa ʻo Siulai 1829, ʻi hono maʻu ʻe Siosefa ʻa e ʻū peesi kuo liliú, naʻá ne ʻiloʻi naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea fakamafola hono pōpoakí ki he funga ʻo e māmaní. Ka naʻe ʻikai ke ne maheni mo e pisinisi faipulusí kae pehē ki hono fāmilí. Naʻe pau ke ne tauhi ke malu ʻa e ʻū lauʻi peesi kuo liliú, kumi ha mīsini paaki pea ʻave ʻa e tohí ke aʻu ki he nima ʻo e kakai te nau ala tali ha folofola foʻoú.

He ʻikai foki maʻamaʻa hono totongi ke pulusi ha tohi lōloa hangē ko e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻikai sai e tuʻunga fakapaʻanga ʻa Siosefá talu ʻene kamata ʻa e ngāue liliu leá, pea ko e paʻanga kotoa naʻá ne maʻú naʻe tauhi ʻaki ia hono fāmilí. Ko e meʻa tatau pē ki heʻene ongomātuʻá, he ko ha ongo faama masiva pē kinaua ne nau kei ngāueʻi ha kelekele naʻe ʻikai ʻanautolu. Ko e kaungāmeʻa pē ʻo Siosefa te ne lava ʻo fakapaʻanga e ngāué ko Māteni Hālisi.

Naʻe ngāue leva ʻa Siosefa ki ai. Kimuʻa pea kakato e ngāue liliu leá, kuó ne ʻosi faile ke maʻu e totonu maʻu mafai pulusi ʻo e tohí, ke maluʻi hono fakamatalá mei ha taha te ne kaihaʻasi pe hiki tatau ia.1 Naʻe tokoni leva ʻa Māteni kia Siosefa ke kumi ha taha faipaaki ʻe loto fiemālie ke ne pulusi e tohí.

Ne na ʻuluaki ʻalu kia ʻEkipeeti Kalanitini, ko ha faipaaki ʻi Palemaila naʻe taʻu tatau pē mo Siosefa. Naʻe ʻikai tali ʻe Kalanitini ia ʻa e fokotuʻutuʻú, he naʻá ne tui ko e loi e tohí. Naʻe ʻikai tuka ai ʻa Siosefa mo Māteni, ko ia ne na fekumi ʻo maʻu ha faipaaki ne loto fiemālie ki ai he kolo hoko maí. Ka kimuʻa ke na tali ʻene fokotuʻú, ne na toe foki ki Palemaila ʻo kole fakaʻosi kia Kalanitini pe te ne fie pulusi e tohí.2

ʻI he taimi ko ʻení, ne hā ngali kiʻi vekeveke ange ʻa Kalanitini ke ne fai e ngāué, ka naʻá ne fie maʻu ke totongi ange ha paʻanga ʻe $3,000 ka ne paaki mo fakamaʻu ha tatau ʻe  nimaafe ki muʻa ʻoku teʻeki ai ke ne fai e ngāué. Naʻe ʻosi palōmesi foki ʻa Māteni te ne tokoni ke totongi ʻa hono pākí, ka naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne mōkesi hono fāmá kae lava ke maʻu e lahi ʻo e paʻanga ko iá. Ko ha kavenga mafasia ia kia Māteni, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻikai ha toe kaungāmeʻa ʻo Siosefa ʻe lava ʻo tokoni ange ʻi he paʻanga ko iá.

Naʻe puputuʻu ʻa Māteni peá ne fehuʻia ai pe ʻoku fakapotopoto nai ke ne fakapaʻanga e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne maʻu ha taha ʻo e ngaahi faama lelei taha ʻi he feituʻú. Kapau naʻá ne mōkesi hono kelekelé, ʻe lava pē ke mole ia. ʻE lava ke mole pē ʻi ha kiʻi lau momeniti e koloa kuó ne ngāueʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí, kapau he ʻikai lelei hono fakatau atu ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

Naʻe talaange ʻe Māteni kia Siosefa e ngaahi meʻa naʻá ne tokanga ki aí, mo kole ange ke ne feinga ke maʻu ha fakahā maʻana. Ko e tali ki aí, ko e folofola mai e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo ʻEne feilaulau ke fai e finangalo ʻo ʻEne Tamaí, neongo pe ko e hā ʻe molé. Naʻá ne fakamatalaʻi e tumutumu ʻo ʻEne mamahi ke totongi maʻá e angahalá kae lava ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo fakatomala pea fakamolemoleʻi. Naʻá ne fekau leva kia Māteni ke feilaulauʻi e meʻa naʻá ne mahuʻingaʻia aí, kae lava ke fakahoko e palani ʻa e ʻOtuá.

Naʻe folofola ange ʻa e ʻEikí, “ʻOua naʻá ke manumanu ki hoʻo koloa ʻaʻaú, kae foaki loto-fiemālie ia ki hono paaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná.” Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kia Māteni ʻoku ʻi he tohí e folofola moʻoni ʻa e ʻOtuá pea ʻe tokoni ia ke tui ai e niʻihi kehé ki he ongoongoleleí.3

Neongo naʻe ʻikai mahino ki hono kaungāʻapí e fili ʻa Mātení, ka naʻá ne talangofua ki he ʻEikí pea mōkesi hono fāmá ke maluʻi ʻaki e totongí.4

Naʻe fakamoʻoni ʻa Kalanitini ʻi ha aleapau pea kamata leva ke ne fai e ngāue kāfakafá ni.5 Kuo liliu ʻe Siosefa ʻa e fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná he māhina ʻe tolu, pea tokoni ki ai ha sikalaipe he taimi takitaha. Naʻe feʻunga mo ha māhina ʻe fitu e ngāue ʻa Kalanitini mo ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ke paaki mo fakamaʻu e ngaahi ʻuluaki tatau ʻo e ngāue peesi ʻe 590 ko ʻení.6


ʻI hono fakangāueʻi ko ia ha taha faipulusí, naʻe foki leva ʻa Siosefa ia ki Hāmoni ʻi ʻOkatopa 1829, ke ngāue ʻi hono fāmá pea nofo mo ʻEma. Lolotonga iá, ʻe tokangaʻi leva ʻe ʻŌliva, Māteni mo Hailame ʻa hono pākí pea aʻutaki kia Siosefa ʻa e fakamatala fakamuimuitahá ki he tuʻunga ne ʻi ai e ngāue ʻa Kalanitiní.7

ʻI he manatuʻi ko ia ʻe Siosefa ʻene loto mamahi hili e mole ʻa e ʻū peesi ne fuofua liliú, naʻá ne kole ai kia ʻŌliva ke ne hiki ha tatau ʻo e peesi kotoa pē kuo liliu ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ke ʻave hano tatau ki he faipākí, kae lava ke tānaki e fakaʻilonga leá mo seti e mataʻitaipé.8

Naʻe fiefia ʻa ʻŌliva ia ke ne hiki tatau e tohí, pea ko e ngaahi tohi naʻá ne fai he taimi ko iá naʻe fonu ʻi hono ngaahi fakaleá. Naʻe fakaongo atu ʻe ʻŌliva e ngaahi lea ʻa Nīfai, Sēkope mo ʻAmuleki mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene tohi kia Siosefá mo fakahaaʻi ange ʻene houngaʻia ʻi he fakalelei taʻefakangatangata ʻa Kalaisí.

Naʻá ne talaange kia Siosefa, “ʻI heʻeku kamata tohi pē fekauʻaki mo e ngaahi ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, ʻoku ʻikai ke u ʻiloʻi e taimi ke tuku aí, neongo e siʻisiʻi e taimí mo e pepa ke u tohi aí.”9

Naʻe hanga ʻe he laumālie tatau pē ʻo tohoakiʻi mai e niʻihi kehé ki he Tohi ʻa Molomoná ʻi he lolotonga hono pākí. Kuo feinga ʻa Tōmasi Maasi, ko ha tangata akoako faipaaki kimuʻa, ke kau ki ha ngaahi siasi kehekehe, ka naʻe hangē ne ʻikai ke nau malangaʻi e ongoongolelei naʻá ne maʻu ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne tui ʻe vave pē ke fokotuʻu ha siasi foʻou ʻe akoʻi ai e moʻoni kuo toe fakafoki maí.

Naʻe ongoʻi ʻe Tōmasi ʻi he faʻahitaʻu māfana ko iá, ne tataki ia ʻe he Laumālié ke ne fononga ʻi ha maile ʻe laungeau mei hono ʻapi ʻi Positoní ki he fakahihifo ʻo Niu ʻIoké. Naʻá ne nofo he feituʻu ko iá ʻi ha māhina ʻe tolu kimuʻa peá ne tafoki ke foki ki ʻapí, mo ʻikai pē ke ne fakapapauʻi e ʻuhinga kuó ne fononga mamaʻo mai aí. Ka ʻi heʻene afe ʻo mālōlō mei heʻene fonongá, naʻe fehuʻi ange ʻe he ʻapi ne nofo aí pe kuó ne fanongo he talanoa kia Siosefa Sāmita mo e “tohi koulá.” Naʻe talaange ʻe Tōmasi kuo teʻeki ai, pea naʻá ne ongoʻi mālohi ke ne ʻilo lahi ange.

Naʻe talaange ʻe he fefiné ʻoku totonu ke ne talanoa kia Māteni Hālisi, peá ne fakahinohino ange kiate ia ʻa Palemaila. Naʻe ʻalu leva ki ai ʻa Tōmasi, ʻo ne maʻu atu ʻa Māteni ki he fale paaki ʻo Kalanitiní. Naʻe ʻoange kiate ia ʻe he faipākí ha peesi ʻe hongofulu mā ono ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻave leva ia ʻe Tōmasi ʻo ne foki ki Positoni, mo e loto vēkeveke ke vahevahe ʻa e tui foʻou kuó ne maʻú ki hono uaifi ko ʻIlisapetí.

Naʻe lau ʻe ʻIlisapeti e ʻū pēsí peá ne tui foki ko e ngāue ia ʻa e ʻOtuá.10


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe toe vave ange e ngāue ʻa e kau faipākí ki he Tohi ʻa Molomoná, pea kamata pulusi leva ʻe ha fakamaau mālōlō ko ʻEpinā Koli ha nusipepa ʻi he falepaaki ʻo Kalanitiní. ʻI he ngāue poʻuli ko ia ʻa ʻEpinā he falengāué hili e foki ʻa e kau ngāue ʻa Kalanitiní ki ʻapí, naʻá ne sio ai ki he ʻū peesi kuo paaki mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻa ia kuo teʻeki ai ke fakamaʻu pe maau ke fakatau atú.

Naʻe kamata fakakata ʻaki leva ʻe ʻEpinā ʻa e “Tohi Tapu Koulá” ʻi heʻene nusipepá pea ʻi he faʻahitaʻu momokó, naʻá ne paaki ai ha ngaahi konga mei he tohí, fakataha mo ʻene ngaahi fakamatala fakaʻalumá.11

ʻI hono ʻilo ʻe Hailame mo ʻŌliva e meʻa ne fai ʻe ʻEpinaá, naʻá na talanoa leva kia ʻEpinā. “Ko e hā hoʻo totonu ke ke paaki e Tohi ʻa Molomoná he foungá ni?” ko e ʻeke ia ʻe Hailamé. “ʻOkú ke ʻiloʻi ʻoku mau maʻu e maʻu mafai pulusí?”

Naʻe tali ange ʻe ʻEpinā, “ʻOku ʻikai ke mo teitei kau ai.” “Kuó u totongi e falepākí pea te u paaki ha meʻa pē ʻoku ou loto ki ai.”

Naʻe talaange ʻe Hailame, “ʻOku ou tapuʻi koe ke ke toe paaki ha meʻa mei he tohí ʻi hoʻo pepá.”

Naʻe talaange ʻe ʻEpinā, “ʻOku ʻikai ke u tokanga au ki ai.”

Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Hailame mo ʻŌliva e meʻa ke faí ko ia ne na ʻave ha fekau kia Siosefa ʻi Hāmoni pea naʻá ne foki ange leva ki Palemaila. Naʻá ne maʻu atu ʻa ʻEpinā ki he ʻōfisi pākí, ʻokú ne lau mai ai ʻene nusipepá.

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Hangē ʻokú ke ngāue mālohí.”

Naʻe tali ange ʻe ʻEpinā, “Fēfē hake Misa Sāmita.”

Naʻe talaange ʻe Siosefa, “ʻE Misa Koli, ʻoku ʻaʻaku e Tohi ʻa Molomoná pea mo e totonu ki hono pulusí, pea ʻoku ou taʻofi ke ke kaunoa ai.”

Naʻe lī ʻe ʻEpinā hono koté pea pelu hake e ongo nima hono soté. Naʻá ne kaila ange, “Tangata, ʻokú ke fie fuhu?” mo kuku pe hono tuké. “Laka mai kapau ʻokú ke fie fuhu.”

Naʻe malimali pē ʻa Siosefa. Naʻá ne talaange, “Sai ange ke ke tui ho koté. ʻOku momoko pea he ʻikai ke u fuhu au mo koe.” Naʻá ne hoko atu ʻi he leʻo mokomoko, “Ka kuo pau ke taʻofi hoʻo paaki ʻeku tohí.”

Naʻe tali ange ʻe ʻEpinā, “Kapau ʻokú ke pehē ko e tangata lelei tahá koe, vete ho koté peá ke feinga mai.”

Naʻe tali ange ʻe Siosefa, “ʻOku ʻi ai e lao, pea te ke sio ki ai kapau ʻoku teʻeki ai ke ke ʻiloʻi ia. Ka he ʻikai ke u fuhu mo koe, he ʻe ʻikai ke maʻu ai ha lelei.”

Naʻe ʻilo ʻe ʻEpinā ʻokú ne maumauʻi e laó. Naʻá ne fakamokomoko pea taʻofi leva ʻene paaki e ngaahi kongokonga mei he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene nusipepá.12


Naʻe fuofua fanongo ha tangata malanga ko Solomone Semipaleni ʻi haʻane fononga ki Kānata, ʻo kau ki he “Tohi Tapu Koulá,” mei ha fāmili naʻe nofo ai ʻo ofi atu ki Palemaila. Hangē ko Tōmasi Māsí, naʻe hikihiki holo he ngaahi siasí heʻene moʻuí kotoa ka naʻe ʻikai pē ke ne fiemālie ki he meʻa naʻe mamata ki aí. Naʻe malangaʻi ʻe ha ngaahi siasi ʻe niʻihi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí pea nau tui ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié, ka naʻe ʻikai ke nau maʻu e kau palōfita ʻa e ʻOtuá pe ko Hono lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ongoʻi ʻe Solomone kuo hokosia e taimi ke ʻomi ai ʻe he ʻEikí ʻa Hono siasí.

ʻI he fakafanongo ʻa Solomone ki he talanoa ʻa e fāmilí ʻo fekauʻaki mo Siosefa Sāmita pea mo e ʻū lauʻi peleti koulá, naʻá ne ongoʻi hangē kuo luluʻi hono sinó pea naʻá ne fakapapauʻi ke ne fekumi ki he fāmili Sāmitá mo ʻilo lahi ange ki he tohí.

Naʻá ne fononga leva ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá ʻo ne fetaulaki mo Hailame ʻi he matapaá. Naʻe pehē ange ʻe Solomone, “Ke ʻi he ʻapí ni ʻa e melinó.”

Naʻe tali ange ʻe Hailame, “ʻOku ou fakatauange pē ko e melino.”

Naʻe fehuʻi ange ʻe Solomone, “ʻOku ʻi ai ha taha heni ʻoku tui ki he ngaahi meʻa-hā-maí pe fakahaá?”

Naʻe pehē ange ʻe Hailame, “ʻIo, ʻoku tui e taha kotoa he ʻapí ni ki he meʻa-hā-maí.”

Naʻe talanoa ʻa Solomone kia Hailame ʻo fekauʻaki mo ha vīsone kuó ne mamata ki ai he ngaahi taʻu kimuʻá. Naʻe fakahā ai ʻe ha ʻāngelo ʻoku ʻikai ha siasi ia ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní ka ʻe vavé ni pē hano fokotuʻu pea te ne maʻu ʻa e mālohi ʻo hangē ko e siasi ʻo e kau ʻaposetoló ʻi he kuonga muʻá. Naʻe mahino kia Hailame mo e niʻihi kehe ʻi he falé ʻa e lea ʻa Solomoné pea ne nau talaange ʻoku nau tui tatau pē.

Naʻe talaange ʻe Solomone, “ʻOku ou fakaʻamu ange pē te mou fakahā mai e ngaahi meʻa kuo mou ʻiló. ʻOku ou tui te u lava pē ʻo tali kinautolu.”

Naʻe fakaafeʻi ia ʻe Hailame ke ne nofo ʻi he faama ʻo e fāmili Sāmitá ko ʻenau fakaafe, peá ne fakaʻaliʻali ange ki ai e ʻū peesi kuo liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ako ia ʻe Solomone ʻi ha ʻaho ʻe ua peá ne ʻalu mo Hailame ki he falepaaki Kalanitiní, ʻa ia ne ʻoange ai ʻe he faipākí kiate ia ha peesi ʻe onongofulu mā fā kuo ʻosi paaki. ʻI hono maʻu ʻe Solomone ʻa e ʻū peesi kuo paaki ka ne teʻeki ai fakamaʻú, naʻe hoko atu leva ʻene fonongá ki Kānata, ʻo ne malangaʻaki ʻi hono halá e meʻa kotoa pē naʻá ne ʻilo fekauʻaki mo ʻene tui foʻoú.13


ʻI he ʻaho 26 ʻo Māʻasi  1830, kuo fakamaʻu ai e ngaahi fuofua tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea ʻatā ke fakatau atu ʻi he ʻōfisi ʻo e falepaaki Kalanitiní. Naʻe fakamaʻu ʻaki ʻa e leta kiliʻi pulu lanu melomelo pea namu leta, kulū, pepa mo e vaitohi. Naʻe hā he tuʻa tohí e kupuʻi lea Tohi ʻa Molomoná, ʻi ha mataʻitohi lanu koula.14

Naʻe mahuʻingaʻia ʻaupito ʻa Lusi Sāmita ʻi he folofola foʻoú ʻo ne lau ko ha fakaʻilonga ia ʻe vavé ni pē hano tānaki fakataha ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú mo toe fakafoki mai ʻEne fuakava he kuonga muʻá. Naʻe hā he peesi talamuʻakí ko e taumuʻa ʻo e tohí ke fakahaaʻi e ngaahi meʻa maʻongoʻonga kuo fai ʻe he ʻOtuá ki Hono kakaí ʻi he kuohilí, fakaaʻu e ngaahi tāpuaki tatau pē ki Hono kakaí he ʻahó ni, pea mo fakalotoa e māmaní kotoa ko Sīsū Kalaisi ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní.15

Naʻe ʻi he konga kimui ʻo e tohí e ngaahi fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú pea mo e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú, ʻo fakahā ai ki he māmaní kuo nau mamata ki he ʻū lauʻi peletí mo ʻiloʻi naʻe moʻoni ʻa hono liliú.16

Neongo e ngaahi fakamoʻoni ko ʻení, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Lusi naʻe pehē ʻe ha kakai ia ko e tohí ko e faʻu pē. Naʻe tui ha tokolahi hono ngaahi kaungāʻapí naʻe feʻunga pē Tohi Tapú ia ke hoko ko ha folofola maʻanautolu, pea ʻikai ke nau ʻiloʻi kuo lahi fau e ngaahi puleʻanga kuo tāpuakiʻi ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻEne folofolá. Naʻá ne ʻiloʻi foki naʻe ʻikai tali ʻe ha kakai hono ngaahi pōpoakí he naʻa nau tui kuo tuʻo taha pē e folofola mai ʻa e ʻOtuá ki he māmaní pea he ʻikai ke toe folofola mai.

Naʻe ʻikai fakatau ʻe he kakai tokolahi ʻi Palemaila ʻa e tohí koeʻuhí ko e ngaahi ʻuhingá ni pea mo ha ngaahi ʻuhinga kehe pē.17 Ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ne nau ako hono ngaahi pēsí, ongoʻi ʻa hono ngaahi akonakí pea nau tūʻulutui ʻo fehuʻi ki he ʻEikí pe ʻoku moʻoni ia. Naʻe ʻiloʻi tonu ʻe Lusi ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá pea naʻá ne fie vahevahe ia ki he niʻihi kehé.18


Hili pē hono pulusi e Tohi ʻa Molomoná, naʻe teuteu leva ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke fokotuʻu e siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻe hā mai kiate kinaua ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa, ʻa e kau ʻaposetolo ʻa e ʻEikí he kuonga muʻá ko Pita, Sēmisi mo Sione ʻo foaki ange kiate kinaua ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻo hangē ko e talaʻofa kuo fai ʻe Sione Papitaisó. Naʻe hanga ʻe he mafai ko ʻeni ne toe tānaki maí, ʻo fakaʻatā ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke na foaki e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he niʻihi naʻá na papitaisó. Naʻe fakanofo foki kinaua ʻe Pita, Sēmisi mo Sione ko ha ongo ʻaposetolo ʻa Sīsū Kalaisi.19

ʻI he taimi ko iá, lolotonga ʻenau nofo ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá, naʻe lotu ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva ke maʻu ha ʻilo lahi ange ki he mafai ko ʻení. Naʻe tali mai ʻe he ʻEikí ʻo Ne folofola ʻo fekauʻi kinaua ke na fefakanofoʻaki kinaua ko ha ongo kaumātuʻa ʻo e siasí, kae ʻoua leva kuo loto fiemālie ʻa e kakai tuí ke muimui kiate kinaua ko e ongo takimuʻa ʻi he siasi ʻo e Fakamoʻuí. Ne ʻosi fakahā ange foki ke na fakanofo mo ha kau ʻōfisa kehe ʻo e siasí pea foaki ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ki he niʻihi kuo papitaisó.20

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli  1830, naʻe fakataha ai ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ke muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻo fokotuʻu ʻa Hono Siasí. Naʻa nau fili ha kakai ʻe toko ono ke hoko ko e kau fuofua mēmipa ʻo e siasi foʻoú, ʻo fakatatau mo e fie maʻu ʻa e laó. Meimei ki ha kakai fefine mo ha kakai tangata ʻe toko fāngofulu ne nau fakataha mai ki he kiʻi ʻapi ko ʻení ke mātā e meʻá ni.21

Naʻe talangofua ʻa Siosefa mo ʻŌliva ki he ngaahi fakahinohino ne muʻaki ʻoange ʻe he ʻEikí ʻo na kole ai ki he haʻofangá ke nau poupouʻi kinaua ko e ongo taki ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea nau fakahaaʻi ʻenau tui naʻe tonu ʻena fokotuʻu ʻa e siasí. Naʻe loto fiemālie ki ai e mēmipa kotoa ʻo e haʻofangá, pea naʻe hilifaki ʻe Siosefa hono ongo nimá ki he ʻulu ʻo ʻŌlivá ʻo fakanofo ia ko ha kaumātuʻa ʻo e siasí. Ne na fetongi leva ʻo fakanofo ʻe ʻŌliva ʻa Siosefa.

Hili iá, ne na tāpuakiʻi mo tufaki ʻa e mā mo e uaine ʻo e sākalamēnití ko e fakamanatu e Fakalelei ʻa Kalaisí. Ne na hilifakinima leva e niʻihi kuó na papitaisó ʻo fakamaʻu kinautolu ko e mēmipa ʻo e siasí pea foaki kiate kinautolu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.22 Naʻe taumalingi hifo e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kinautolu ʻi he fakataha ko iá, pea naʻe kamata ke kikite ha niʻihi ʻi he haʻofangá. Naʻe fakafetaʻi ha niʻihi ki he ʻEikí pea nau fiefia fakataha.

Naʻe maʻu foki ʻe Siosefa ʻa e ʻuluaki fakahā ne fakataumuʻa ki he faʻunga kotoa ʻo e siasi foʻoú. Naʻe fekau mai ʻe he ʻEikí, ʻo Ne fakamanatu ki Hono kakaí ke nau hiki honau hisitōlia toputapú, mo fakatolonga ha fakamatala ʻo ʻenau ngaahi ngāué mo e fakamoʻoni ki he fatongia ʻo Siosefa ko e palōfita, tangata kikite mo e tangata maʻu fakahaá, ʻo pehē, “Vakai ʻe tauhi ha lekooti ʻiate kimoutolu.”

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Kuó u ueʻi fakalaumālie ia ke langa hake ʻa e ngāue ʻo Saioné ʻi he fuʻu mālohi lahi koeʻuhí ke hoko ʻa e leleí.” “Ke mou tali ʻene leá, ʻo hangē ko e lea ia mei hoku ngutu ʻoʻokú, ʻi he kātaki mo e tui kotoa pē. “Koeʻuhí ʻi hoʻomou fai ʻa e ngaahi meʻá ni he ʻikai ikuna ʻa kimoutolu ʻe he ngaahi matapā ʻo helí.”23


Naʻe tuʻu ʻa Siosefa kimui ange ʻi ha veʻe anovai ʻo ne mātā tonu ʻa hono papitaiso ʻene faʻeé mo e tamaí ki he siasí. Hili ha ngaahi taʻu lahi ʻenau fononga ʻi ha hala kehekehe ʻo fekumi ki he moʻoní, faifai pē kuo nau fāitaha ʻi he tuí. ʻI he tuʻu hake ʻene tamaí mei he vaí, naʻe puke ʻe Siosefa hono nimá ʻo ne taki atu ia ki he matā ʻutoʻutá.

Naʻá ne fāʻofua hono fofongá ʻi he fatafata ʻene tamaí mo ne tangi, “Kuó u moʻui ʻo mamata ki hono papitaiso ʻeku tamaí ki he siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí!”24

ʻI he efiafi ko iá, naʻe moulu fakalongolongo ai ʻa Siosefa ki ha vaoʻakau ofi mai pē kuo fonu hono lotó ʻi he fiefia. Naʻá ne fie ʻalu toko taha pē ʻo mavahe mei hono ngaahi kaungāmeʻá mo e fāmilí. ʻI he taʻu ʻe hongofulu talu mei he ʻUluaki Mata-meʻa-hā-maí, kuó ne mātā ai e matangaki ʻa e langí, ongoʻi e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea akoʻi ia ʻe he kau ʻāngeló. Kuó ne ʻosi faiangahala pea mole meiate ia ʻene meʻafoakí, ka naʻá ne fakatomala ʻo maʻu e ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, peá ne liliu ʻa e Tohi ʻa Molomoná ʻi Hono mālohí mo e ʻaloʻofá.

Ko ʻeni kuo toe fakafoki mai ʻe Sīsū Kalaisi Hono siasí pea fakamafaiʻi ʻa Siosefa ʻi he lakanga fakataulaʻeiki tatau pē mo ia ne maʻu ʻe he kau ʻaposetolo ʻi he kuonga muʻá, he taimi ne nau ʻoatu ai e ongoongoleleí ki he māmaní.25 Naʻe fuʻu tōtuʻa e fiefia naʻá ne ongoʻí pea ʻikai ke ne kei mapukepuke, pea toki ʻilo atu ia ʻe Siosefa Naiti mo ʻŌliva kimui ange he pō ko iá ʻokú ne tangi.

Naʻe kakato ʻene fiefiá. Kuo kamata ʻa e ngāué.26