‘Inisititiuti
36 Ueʻi Kinautolu ke nau Fakataha


“Ueʻi Kinautolu ke nau Fakataha,” vahe 36 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 36: Ueʻi Kinautolu ke nau Fakataha

Vahe 36

ʻĪmisi
Selusalema

Ueʻi Kinautolu ke nau Fakataha

ʻI he faʻahitaʻu failau ʻo e 1841, ne sio fakaʻosi ai ʻa Mele ʻAna Tēvisi ki he fofonga hono husepānití kimuʻa pea tāpuni hono puha maté ke hiki atu ʻe hono ngaahi kaungāmeʻá ʻa hono sinó ki ha potu longonoa ʻo ha faʻitoka fakasiasi ʻi Teli, ʻIngilani. Naʻe kei siʻi mo longomoʻui pē ʻa Sione Tēvisi ʻi he taimi naʻá ne mālōlō aí, naʻá ne kei taʻu uofulu mā nima pē. ʻI he tuʻu ʻa Mele ʻi hono kofu ʻuliʻulí ʻo siofi ʻa hono hiki atu ʻe he kau tangatá ʻa e puha maté, naʻe fakafokifā pē ʻene ongoʻi tuenoá, naʻá ne toe tokotaha pē ko ha mēmipa ʻo e Siasí ʻi he koló.

Naʻe mate ʻa Sione koeʻuhí ko ʻene tuí. Naʻá na fetaulaki mo Mele ʻi ha fakataha ʻa e Kāingalotú ʻi ha taʻu ʻe taha kimuʻa, ko e hili ia hono papitaiso ʻe Uilifooti Utalafi ha toko lau ngeau ʻo e siasi Kāinga kuo Fakatahatahaʻí ne ofi ki Hiafootisaeá. Naʻe ʻikai ke na kau mo Sione ki he siasi Kāinga kuo Fakatahatahaʻí, ka naʻe vave e mafola ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ʻi he feituʻu ko iá, ʻo ne tohoakiʻi mai ai e tokanga ʻa ha kakai tokolahi.1

Naʻe fakaʻatā ʻe Mele mo Sione hona ʻapí ki he kau faifekaú ko e ʻamanaki ʻe fokotuʻu ha faiʻanga lotu ʻi he feituʻu ko iá. Naʻe tupu ʻa e misiona Pilitāniá ʻo toe tokolahi ange, pea hili pē ha taʻu ʻe fā, naʻe toko ono afe tupu ʻa e Kāingalotu ʻi ʻIngilani mo Sikotilaní.2 Naʻe aʻu pē ki Lonitoni ki he feituʻu ne feʻauʻauhi ai e kau malanga he veʻehalá ki ha ngaahi laumālié, naʻe fokotuʻu ai ʻe he kau faifekaú ha kolo ne meimei toko fāngofulu e Kāingalotu ne kau ki aí, pea naʻe tataki ia ʻe ha faifekau kei siʻi mei ʻAmelika ko Lolenisou Sinou.3

Ka neongo iá, naʻe kei mālohi pē e fakafepakí ʻi he funga ʻo e fonuá. ʻI he meimei kolo kotoa pē, naʻe vevea e veʻehalá ʻi he fanga kiʻi tohi tufa ne talaki ai e faʻahinga kehekehe ʻo e tui fakalotú.4 Ko hanau niʻihi ko ha fanga kiʻi tohi tufa ia mei he ʻIunaiteti Siteití ki hono fakafepakiʻi e Māmongá ʻa ia naʻe fakaangaʻi ai ʻa e Kāingalotu ʻo e Siasí .5

ʻI he fakaʻamu ʻa Paʻale Pālati ke fakatonutonu e ngaahi lipooti halá, naʻá né kamata tohi ai ʻene fanga kiʻi tohi tufa pē ʻaʻana mo ʻētita ha nusipepa fakamāhina ko e Latter-day Saints’ Millennial Star, ʻa ia naʻe paaki ai ʻa e ongoongo mei he Kāingalotu ʻi Nāvū mo Pilitāniá. Naʻe fokotuʻutuʻu foki ʻe Pilikihami ʻIongi ke paaki ha tohi himi mo e Tohi ʻa Molomona maʻá e Kāingalotu ʻi Pilitāniá.6

ʻI Telí, naʻe fehangahangai ʻa Mele mo Sione mo e fakafepakí ʻi he taimi pē ne kamata malanga ai ʻa e kau faifekaú ʻi hona ʻapí. Naʻe faʻa tuʻu mai ha kau tangata angakovi ʻo veuveuki ʻa e fakatahá mo tuli e kau faifekaú. Naʻe fakaʻau pē ke toe kovi ange ʻo aʻu pē ki ha ʻaho ʻe taha ne hanga ʻe he kau tangatá ʻo tukiʻi ʻa Sione ʻo tō ki he falikí pea nau ʻaka tavale ia. Ne ʻikai pē ke toe maʻu [ʻe Sione] ha moʻui lelei. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne tō kovi ʻo ne lavea pea kamata ke ne tale toto mai. Naʻe feinga ʻa e kau faifekaú ke nau ʻaʻahi ki he ongomātuʻá, ka naʻe hanga ʻe he ngaahi kaungāʻapi anga fītaʻá ʻo tuli kinautolu. Naʻe ʻikai ke lava ʻa Sione ke ne toe tuʻu mei he mohengá, pea naʻe fakaʻau ke vaivai ange hono sinó ʻo aʻu pē ki heʻene mālōlō.

Hili e meʻafakaʻeikí, ne fakakaukau ʻa Mele ke ne kau ʻi he fakataha ki Nāvuú. Naʻe fanongonongo ʻe ha kau ʻaposetolo tokolahi, ʻo kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo Hiipa Kimipolo, te nau foki ki ʻapi ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, pea te nau omi fakataha mo ha kulupu tokolahi ʻo ha Kāingalotu Pilitānia. Naʻe palani ʻa Mele ke ne ʻalu ki ʻAmelika Tokelau mo ha kulupu tokosiʻi ʻo e Kāingalotú.

Koeʻuhí ko ia tokotaha pē ʻoku kau ki he siasí ʻi honau fāmilí, naʻe ʻaʻahi ai ʻa Mele ki heʻene ongomātuʻá mo e toenga e fānaú ke lea māvae kiate kinautolu. Naʻá ne ʻamanaki ʻe fakafepakiʻi ia heʻene tamaí, ka naʻe ʻeke ange pē [heʻene tamaí] pe ʻe mavahe fakakū pea ko e vaka fē ʻe ʻalu aí.

ʻI he ʻaho ne mavahe ai ʻa Mele ki he kolo taulanga ʻo Pilisitoló, naʻá ne puke he naʻá ne ongoʻi loto-mamahi. ʻI heʻene fakalaka hake ʻi he falelotu naʻá ne mali ai mo Sione ʻi he ngaahi māhina siʻi kimuʻá, naʻá ne fakakaukau ki he meʻa kotoa pē kuo hoko talu mei he taimi ko iá.

Kuó ne hoko ʻeni ko ha uitou taʻu uofulu mā fā, pea ʻokú ne ʻalu tokotaha ki ha fonua foʻou ʻi he loto-fakapapau te ne maʻu ʻa e tufakanga tatau mo e kakai ʻa e ʻOtuá.7


ʻI Nāvuú, naʻe tangutu ʻa e ʻētita nusipepa ko Tōmasi Sāpá ʻi he tafaʻaki ʻo Siosefa Sāmitá ʻi ha funga siteisi peá na vakai atu ki ha Kāingalotu tokolahi ʻe toko lau afe. Ko e ʻaho 6 ia ʻo  ʻEpeleli, 1841, ko e taʻu hongofulu mā taha ia ʻo e siasí pea ko e ʻuluaki ʻaho ia ʻo e konifelenisi lahí. Naʻe ifi ha kau tā meʻaifi palasa ʻi he fakatahaʻangá. ʻI ha lau momeniti, ʻe fakamanatua ʻe he Kāingalotú ʻa e ʻaho mahuʻingá ʻaki hano tanupou e makatuliki ʻo ha temipale foʻou.

Naʻe ʻikai ke kau ʻa Tōmasi ki honau siasí, ka naʻe fakaafeʻi ia ʻe he pule fakavahe ʻo Nāvū ko Sione Pēnetí ke ne kau fakataha mo e Kāingalotú.8 Naʻe ʻikai faingataʻa ke mateʻi hono ʻuhingá. Koeʻuhí ko e ʻētita ia ki he nusipepá, ʻe malava pē ʻe Tōmasi ke ne faʻu pe maumauʻi ha ongoongo ʻaki ha ngaahi lea siʻi pē, pea naʻe ʻomi ia ki Nāvū ko ha taha mālohi ke faʻahi mo ia.

Naʻe foʻou ʻa Tōmasi ki he feituʻu ko iá ʻo hangē pē ko e Kāingalotú. Ne teʻeki hokosia hono taʻu uofulu mā tolú, pea naʻá ne haʻu fakahihifo ʻi he taʻu kimuʻa aí ke ako loea ʻo ne nofo ʻi he kolo ko Uoasoá, ʻa ia ʻoku meimei ʻaho ʻe taha e fononga ki aí mei he fakatonga ʻo Nāvuú. Ne hili pē ha ngaahi māhina ʻo ʻene tūʻutá, naʻá ne hoko ko e ʻētita ki ha nusipepa ʻoku ʻikai ko ha nusipepa Māmonga ʻa ia naʻá ne maʻu ai hono ongoongo ki heʻene faʻu tohi olopotó.9

Naʻe ʻikai ke ne tokanga ki he ngaahi akonaki ʻa e Kāingalotú pea naʻá ne mālieʻia siʻisiʻi pē ʻi heʻenau mateakiʻi ʻenau tuí.10 Ka kuo pau ke ne tala moʻoni naʻe mālie ʻaupito ʻa e ngaahi meʻa naʻe hoko he ʻaho ní.

Naʻe kamata ʻaki ha fana ʻone leʻolahi pea hoko atu ki he laka ʻa e kau sōtiá, ʻa ia naʻe ui ko e Kongatau Nāvuú, ʻa ia naʻe ʻi ai ha kau tangata ʻe toko 650. Naʻe tui ʻe Siosefa Sāmita mo Sione Pēneti ʻa e teunga lanu pulū mo e koula ʻo e kau ʻōfisa fakakautaú, ʻo na taki e laka ʻa e Kongataú ʻi he loto koló ʻo aʻu hake ki he lilifá ki he fakavaʻe ʻo e temipalé naʻe toki kelí. Naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa Tōmasi ʻaki ʻenau ʻave ia ke ofi ki he ʻotu muʻá, ʻo ʻikai ke loko mamaʻo meia Siosefa mo ʻene kau sōtia fakafeʻaó.11

Naʻe kamata ʻe Sitenei Likitoni ʻa e ouau tanupoú ʻaki haʻane lea houa ʻe taha fekauʻaki mo e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo e Kāingalotú mo ʻenau ngaahi ngāue ke langa ha ngaahi temipalé. Hili e leá, naʻe tuʻu ʻa Siosefa ʻo fakahinohino ki he kau ngāué ke tukutukuhifo ʻa e fuʻu maká ʻi he tuliki fakatonga-hahake ʻo e fakavaʻé.

Naʻá ne pōpoaki ʻo pehē, “ʻOku fakatoka fakalelei ʻa e makatuliki ko ʻení ko hano fakafofongaʻi ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi hono fakalāngilangiʻi e ʻOtua māfimafí, koeʻuhí ke ʻi ai ha feituʻu maʻá e Kāingalotú ke nau moihū ai ki he ʻOtuá, pea ke maʻu ʻe he Foha ʻo e Tangatá ha potu ke tokoto ai Hono ʻulú.”12

Hili e kātoanga toputapú, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa Tōmasi mo e kau fakaafe fakalāngilangi kehé ki hono ʻapí ke nau maʻu meʻatokoni efiafi. Naʻá ne fakaʻamu ke nau ʻiloʻi ʻoku talitali lelei kinautolu ʻi Nāvū. Kapau ʻoku ʻikai ke nau tui tatau mo ia, naʻá ne fakaʻamu ke nau tali pē ā ʻene talitali ʻoku fai maʻanautolú.13


Ne fiefia ʻa Siosefa he ʻiloʻi naʻe paaki ʻe Tōmasi ha fakamatala lelei fekauʻaki mo e ouau tanupoú ʻi heʻene nusipepá ʻi he ʻaho hono hokó. Ko e toki fuofua taimi ia talu mei hono fokotuʻu ʻo e siasí, naʻe hangē naʻe maʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e angaʻofa ʻo honau ngaahi kaungāʻapí, puleʻangá mo e ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ngaahi feituʻu mahuʻingá.14

Neongo naʻe tali lelei ʻe Siosefa ha kiʻi taimi ke ne ongoʻi ai ʻa e angaʻofá mo e melinó ʻi Nāvū, ka naʻá ne ʻiloʻi naʻe fakatuʻamelie ʻa e ʻEikí ke ne talangofua ki Heʻene ngaahi fekau kotoa pē, ʻo tatau ai pē kapau ʻe hoko hono fai iá ke ʻahiʻahiʻi ai e tui ʻa e Kāingalotú. Pea he ʻikai ha fekau ʻe toe faingataʻa lahi ange ʻi he mali tokolahí.15

Ne mahino kia Siosefa ʻo fakafou ʻi he fakahaá ko e malí mo e fāmilí ko e uho ia ki he palani ʻa e ʻOtuá. Naʻe fekauʻi hifo ʻe he ʻEikí ʻa ʻIlaisiā ko e palōfitá ki he temipale Ketilaní ke ne toe fakafoki mai ʻa e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻa ia ʻokú ne silaʻi fakataha ʻa e ngaahi toʻu tangatá ʻo hangē ha seini fehokotakí. ʻI he fakahinohino ʻa e ʻEikí, naʻe kamata ke akoʻi ʻe Siosefa ki he Kāingalotú ʻe lava ke silaʻi fakataha ʻa e husepānití mo e uaifí ki taimi mo ʻitāniti, ʻo nau hoko ai ko e kau ʻea-hoko ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻĒpalahamé pea fakahoko ai e palani taʻengata ʻa e ʻOtuá ki Heʻene fānaú.16

Naʻe akoʻi ʻe he palōfita ko Sēkopé ʻi he Tohi ʻa Molomoná he ʻikai ha tangata te ne maʻu “ka ko e uaifi pē ʻe toko taha,” tuku kehe ka toki fekauʻi ia ʻe he ʻOtuá.17 Hangē ko ia naʻe hā ʻi he talanoa ʻo ʻĒpalahame mo Selá, naʻe faʻa fekau ʻe he ʻOtuá ki he kau muimui faivelengá ke nau kau ʻi he mali tokolahí ko ha founga ia ke ope atu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ko ʻení ki ha kakai tokolahi ange pea mo ohi hake ha kakai ʻi he fuakavá ki he ʻEikí. Neongo e ngaahi faingataʻa ne hoko aí, naʻe hoko ʻa e mali ʻa ʻĒpalahame ki hono uaifi tokolahi ko Hekaʻaá ke ʻomi ai ha fuʻu puleʻanga lahi. ʻE pehē pē e faingataʻa ʻa e mali tokolahí ki he Kāingalotu ne nau fakahoko iá, ka naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí ke hakeakiʻi kinautolu koeʻuhí ko ʻenau talangofuá mo e feilaulaú.18

Naʻe faingataʻa ʻa e ngaahi taʻu hili e mavahe ʻa Siosefa mei Ketilaní, pea naʻe teʻeki ke ne fakafeʻiloaki ʻa e mali tokolahí ki he Kāingalotú ʻi he taimi ko iá. Ka naʻe kehe ʻa e tūkunga ia ʻi Nāvuú, he naʻe faifai pea maʻu ʻe he Kāingalotú ha malu mo ha nonga.

Naʻe maʻu foki ʻe Siosefa ha loto-falala ki he Konisitūtone ʻa e ʻIunaiteti Siteití, ʻa ia naʻá ne maluʻi ʻa e tauʻatāina ʻo e tui fakalotú. ʻI he konga kimuʻa ʻo e taʻu ko iá, naʻe fakapapauʻi ai ʻe he Kosilio Fakakolo ʻo Nāvuú ʻa e totonu ko ʻení ʻi he taimi ne nau fakapaasi ai ha tuʻutuʻuni naʻe talaki ai naʻe ngofua ki he ngaahi kulupu tui fakalotu kotoa pē ke nau lotu tauʻatāina ʻi Nāvū. Naʻe ʻaonga tatau pē ʻa e laó ki he kau Kalisitiané mo e taʻe-Kalisitiané. Neongo naʻe ʻikai ha taha ʻIsilami ʻi Nāvū, ka naʻe maluʻi foki ʻe he tuʻutuʻuní ʻa e kau Mosilemí, ʻa ia ne nau faʻa fakahoko ʻa e mali tokolahí.19 Neongo naʻe loto-mamahi ʻa Siosefa ʻi he kau taki fakapolitikale ʻi he kolomuʻá, ka naʻá ne tui mo falala ki he ngaahi fuofua lao ʻo e puleʻanga ʻAmeliká ke maluʻi ʻene totonu ke moʻui ʻo fakatatau mo e finangalo ʻa e ʻOtuá.20

Kaekehe, naʻá ne ʻiloʻi ʻe kei fakaofoofo pē ʻa e kakaí ʻi he fekau ke mali tokolahí, ko ia naʻá ne momou ai ke akoʻi tauʻatāina ia. Neongo naʻe faʻa fakahoko ʻe he ngaahi tui fakalotu kehé mo e ngaahi puleʻanga haohaoá (utopian communities) ʻa e founga kehekehe ʻo e nofo-malí, ka naʻe malangaʻi maʻu pē ʻe he Kāingalotú ʻa e mali ʻa e tangata mo e fefine pē ʻe tahá. Ko e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú—hangē ko e kakai ʻAmelika tokolahi—ne nau fakafekauʻaki ʻa e mali tokolahí mo e ngaahi sosaieti ne nau pehē ʻoku taʻefakasivilaisé.

Naʻe ʻikai ke tuku ʻe Siosefa Sāmita ha lekooti ʻo ʻene ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo e mali tokolahí pe ko ʻene fai feinga ke talangofua ki he fekaú. Kae pehē foki kia ʻEma naʻe ʻikai haʻane fakamatala ki he fuoloa ʻo ʻene ʻilo ki hono fakahoko ʻo e mali tokolahí pe ko e hā ʻene uesia ki heʻene nofo-malí. Ka naʻe fakamahinoʻi ʻe he ngaahi tohi ʻa e niʻihi ne na feohi mo iá, naʻe fakatupu loto-mamahi [ʻa e mali tokolahí] kiate kinaua.

Ka, naʻe ongoʻi ʻe Siosefa naʻe fuʻu fie maʻu ke akoʻi ia ki he Kāingalotú, neongo e ngaahi faingataʻa ʻe ala hokó mo ʻene loto-veiveiuá. Kapau te ne fakafeʻiloaki fakataautaha ʻa e tefitoʻi moʻoní ki he kakai tangata mo fefine tui faivelengá, te ne lava ʻo fakatupu ha poupou mālohi ki ai, ʻo mateuteu ai ki he taimi ʻe lava ke toki akoʻi tauʻatāina aí. Ke tali ʻa e mali tokolahí, kuo pau ke ikunaʻi ʻe he kakaí ʻenau loto tāufehiʻá, fakakaukau lelei ki he tukufakaholo fakasōsialé pea fakamālohia ha tui mālohi ke talangofua ki he ʻOtuá ʻi he taimi te Ne fekauʻi ai ha meʻa ʻoku makehe mei heʻenau tukufakaholó.21

Fakafuofua ki he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1840, naʻe kamata ke talanoa ʻa Siosefa mo e fefine taʻu uofulu mā nima ko Luʻisa Peamani fekauʻaki mo hono fakahoko ʻo e mali tokolahí. Naʻe kau ʻa e fāmili ʻo Luʻisá ʻi he fuofua kakai ke nau tui ki he Tohi ʻa Molomoná mo tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Hili e mālōlō ʻene ongomātuʻá, naʻá ne hiki ʻo nofo mo hono tokoua lahi ko Melé mo hono husepāniti ko Peiti Nōpelé, ko ha sōtia motuʻa ʻo e ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.22

Naʻe ʻi ai ʻa Peiti lolotonga e fealeaʻaki ʻa Siosefa mo Luʻisa fekauʻaki mo e mali tokolahí.23 Naʻe talaange ʻe Siosefa [kia Peiti], “ʻI heʻeku fakahā atu ʻeni kiate koé, kuó u tuku ai ʻeku moʻuí ki hoʻo ʻaofinimá. ʻOua naʻá ke lavakiʻi au ki hoku ngaahi filí, ʻo tatau ai pē kapau te ke tukulolo ki he filí.”24

Naʻe hili ha ngaahi taimi mei ai, naʻe kole mali ʻa Siosefa kia Luʻisa. Naʻe ʻikai ke ne tuku ha lekooti ʻo e anga ʻo ʻene fakafōtunga ki he kolé, pe ko e taimi pe ʻuhinga naʻá ne tali ai iá. Ka ʻi he efiafi ko hono ʻaho 5 ʻo  ʻEpeleli, 1841, ko e ʻaho ia kimuʻa ʻi he konifelenisi lahí, naʻe fakataha ai ʻa Siosefa mo Luʻisa mo Peiti ke fakahoko e ouaú. ʻI hono fakamafaiʻi ʻe Siosefá, naʻe faisila ai ʻa Peiti kiate kinaua, ʻo lea ʻaki ʻe Siosefa ʻa e ngaahi fakalea ʻo e ouaú kae angimui ki ai ʻa Peiti.25


ʻI he faʻahitaʻu māfana ʻo e taʻu ko iá, naʻe fiefia ʻa e Kāingalotú ʻi he taimi naʻe fakanofo ai ʻa Sione Pēneti ki ha tuʻunga mahuʻinga ʻi he fakamaauʻanga fakavahefonuá. Ka naʻe ʻita ʻa e niʻihi kehe ʻi he vahefonuá, he naʻa nau manavahē ki he fakautuutu ʻa e mālohi fakapolitikale ʻa e Kāingalotú. Ne nau fakakaukau ki hono fili ʻo Sioné ko ha feinga ia ʻa e kau ngāue fakapolitikale fehangahangaí ke ikunaʻi ʻa e fili (vote) ʻa e Kāingalotú.26

Naʻe mēmipa ʻa Tōmasi Saapa ʻi he paati ne nau fehangahangaí, ʻa ia naʻá ne fakafehuʻia ai ʻa e tuʻunga taukei ʻo Sione ki he lakangá, ko hono ongoongó, pea mo e fakamātoato ʻo ʻene papitaisó. ʻI ha fakamatala ʻi he nusipepá, naʻá ne tapou ai ki he kakai ʻo e fonuá ke nau fakafepaki ki he fakanofo [ʻo Sioné].27

Naʻe toe fakalahi foki ʻe Tōmasi ʻa e lipooti ʻo e taʻefiemālie ʻa e Kāingalotu Pilitānia ʻe laungeau ne nau fakataha mai ki he feituʻu ko iá. Naʻá ne lipooti ʻo pehē, “ʻOku pehē kuo fakakaukau ʻe ha tokolahi ke nau mavahe, pea kuo ʻave ha ngaahi tohi ki ʻIngilani ʻo fakatokanga ki honau ngaahi kaungāmeʻa ʻa ia ne nau palani ke hikifonuá, fekauʻaki mo e tūkunga fakamamahi ʻi he Kolo ʻo e Siasí.” Naʻá ne pehē ko e tupuʻanga ʻo ʻenau taʻefiemālié ko ʻenau taʻetui ki he misiona ngāue ʻa e palōfitá.28

ʻI he loto-ʻita ʻa Siosefa hili ʻene lau ʻa e fakamatalá, naʻá ne tala kae tohi ai ha tohi pea ʻave ia kia Tōmasi ke kaniseli ʻene totongi tohi fakalaká:

ʻE tangataʻeiki—Te ke taʻofi leva ʻeku pepá—ʻoku fakataumuʻa ʻa e fakamatala ʻi aí ke tukuhifoʻi au, pea kiate au ke u totongi ha laʻipepa mousaʻa—ʻa e nusipepa fulikivanu ko ia—ko e maʻuʻanga ivi ia ʻo e angahalá—ʻoku fakamamahi ia ki ha tangata angamaʻa.

ʻI he taʻefakaʻapaʻapa lahi,

Siosefa Sāmita

P.S. Kātaki ʻo pulusi ʻa e tohi ʻi ʻolungá ʻi hoʻo nusipepa fehiʻanekinaʻí.29

ʻI heʻene loto ʻita ʻi he tohí, naʻe paaki ai ʻe Tōmasi ʻi he pepa hono hokó ʻi he tafaʻaki ʻo ha fakamatala naʻe fakaʻalumaʻi ai ʻa e uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefá. Naʻe tukuakiʻi ʻe ha kakai ʻe niʻihi ʻa Tōmasi ki heʻene ngāue ʻaki ʻene nusipepá ke fakalai ki he Kāingalotú.30 Ko ʻeni kuó ne fie maʻu ʻene kau laukongá ke nau ʻiloʻi naʻá ne fakakaukau ki he Kāingalotú ko ha fakamanamana fakapolitikale kinautolu ki he totonu ʻa e kakai kehe ʻi he vahefonuá.

Ke fakamoʻoniʻi ʻeni, naʻe toe paaki ai ʻe Tōmasi ha fanongonongo naʻe pulusi ʻe Siosefa naʻe talaki ai ki he Kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau fakataha mai ke langa ʻa Nāvū. Naʻe fakatokanga ʻa Tōmasi ki heʻene kau laukongá ʻo pehē, “Kapau ʻe hoko ʻa e meʻa ʻokú ne loto ki aí ko ʻenau laó ia, ko e hā nai—ʻikai, ko e hā ʻe—hoko ki siʻo ngaahi totonú mo e faingamālie mahuʻingá?”31

ʻI he fakaʻau ke fakalalahi ʻa e fakaanga ʻa Tōmasí, naʻe loto-hohaʻa ʻa Siosefa naʻa faifaí ʻokú ne fakalotoʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau fehiʻa ki he Kāingalotú.32 Koeʻuhí kuo ʻosi fakatoka ʻa e makatuliki ʻo e temipalé pea mo e teu folau mai ʻa e kau hikifonua tokolahi mei Pilitāniá, naʻe lahi fau ai ʻa e ngaahi meʻa ne tuʻu laveangofuá. He ʻikai lava ke mole ʻa Nāvū mei he Kāingalotú ʻi he founga ne mole ai meiate kinautolu ʻa Tauʻatāina mo Hihifo Mamaʻó.


Naʻe fakafonu ʻe he ʻū vaka folau lalahi mo iiki ʻa e uafu femouʻekina ʻo e Taulanga Pilisitoló ʻi he fakatongahihifo ʻo ʻIngilaní.33 Naʻe heka ʻa Mele ʻAna Tēvisi ki he vaka te ne ʻave ia ki ʻAmelika Tokelaú, naʻe maʻa hono mohengá ʻo ʻikai ʻilonga ai ha kutufisi. Naʻe fakangofua ia mo e kau pāsese kehé ke nau tauhi ha kato pē ʻe taha ʻi honau veʻe mohengá kae faʻo leva e toenga ʻo ʻenau ngaʻotoʻotá ʻi he tukuʻanga uta ʻo e vaká.

Naʻe nofo ʻa Mele ʻi Pilisitolo lolotonga iá ʻoku kei teuteuʻi ʻa e vaká ki he fakahekeheká. Naʻa nau hanga mo e kau pāsese kehé ʻo tautau he ʻū puipui ʻi he vahaʻa honau ʻū mohengá ʻo vahevahe ai ʻa e lokí ki ha fanga kiʻi loki iiki. Naʻa nau ʻeveʻeva foki ʻi he fanga kiʻi hala fāsiʻi ʻo Pilisitoló, ʻo aʻusia ʻa e ngaahi mātanga mo e nanamu ʻalaha ʻo e koló.

Naʻe fakatuʻotuʻa ʻa Mele ʻe aʻu mai ʻene ongomātuʻá ke feʻiloaki mo ia ʻi heʻene mavahé. Ko e hā nai ha toe ʻuhinga ʻe fie ʻilo ai ʻene tamaí ki he hingoa ʻo ʻene vaká mo e feituʻu ʻe mavahe mei aí?

Ka naʻe ʻikai teitei haʻu ʻene ongomātuʻá ʻaʻana. Ka naʻe kamata ke ʻaʻahi mai ha kau loea—ʻa ia naʻe totongi heʻene tamaí ke nau fakamālohiʻi ia ke ʻoua naʻa ʻalu—ki he vaká ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻo ʻeke ha uitou kei siʻi ʻoku kanoʻimata lanu fakapopoʻuli mo kofu ʻuliʻuli. Naʻe loto-mamahi ʻa Mele ka naʻá ne fakapapau ʻe kau ʻi he hikifonua ki Saioné, naʻá ne faʻo leva hono vala ʻulí peá ne kamata teuteu leva ke tatau mo e kau finemui kehe ʻi he vaká.

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo tukufolau e vaká ki Kānata. ʻI he taimi naʻe taufonua ai hili ha māhina ʻe ua mei aí, naʻe folau ʻa Mele mo ʻene kulupú ʻi ha vaka sitima, fononga lēlue pea folau vaka kanali kae ʻoua kuo nau tūʻuta ʻi ha taulanga ofi ki Ketilani. ʻI he vekeveke ʻa Mele ke kau fakataha mo e Kāingalotú, naʻá ne ʻalu ai mo hono ngaahi kaungāmeʻá ki he koló, ʻa ia ne nau ʻilo ai ʻa Uiliami Felipisi ʻokú ne taki ʻi ha kolo siʻisiʻi ʻo e siasí.34

Naʻe ʻikai ke fakaʻofoʻofa ʻa Ketilani ʻo hangē ko e tuʻunga ne ʻi ai kimuʻá. ʻI he ʻaho Sāpaté, naʻe fai ʻe Uiliami ʻa e ngaahi fakatahá ʻi he temipalé, ʻo ne faʻa tangutu toko taha ai mei he tuʻunga malangá. ʻI he tangutu ʻa Mele mei he haʻofangá, naʻá ne fakakaukau ne hā ngali liʻaki ʻa e temipalé.

Ne hili ha ngaahi uike mei ai, naʻe tūʻuta mai ki Ketilani ha toe kulupu ʻe taha ʻo e Kāingalotu Pilitāniá. Naʻe palani ha mēmipa ʻe taha ʻo e kulupú ko Pita Mōkeni ke hoko atu ʻene fonongá ʻo heka vaka sitima pea kolosi ʻi he Anovai Lahí ki Sikākou pea fononga leva mei ai ki Nāvū. ʻI he vekeveke ʻa Mele ke fakaaʻu ʻenau fonongá, naʻá ne kau ai mo ha niʻihi kehe ʻi he fononga ʻa Pita mo ʻene fānau iiki ʻe toko onó.35

ʻI he fononga ki Nāvuú, naʻe maheni ai ʻa Mele mo Pita. Ko ha uitou tangata ia naʻá ne ngāue ʻi he keliʻanga ukamea ʻi he fakatokelau-hihifo ʻo ʻIngilaní. Naʻe mālōlō hono uaifi ko Luté ʻi he fāʻelé ʻi ha taimi nounou pē kimuʻa pea palani ʻa e fāmilí ke hikifonuá. Naʻe fakakaukau ʻa Pita ke nofo pē ʻi ʻIngilani, ka naʻe fakalotoʻi ia ʻe Pilikihami ʻIongi ke ne haʻu ki Nāvū.36

ʻI he taimi naʻe aʻu ai ʻa Mele ki Nāvuú, naʻá ne fekumi ʻi he koló ki ha ngaahi maheni mei ʻIngilani. ʻI heʻene luelue he veʻehalá, naʻá ne mamata ki ha tangata ʻoku malanga ʻi ha funga talamu pea naʻá ne tuʻu ʻo fakafanongo. Ko ha tangata fiefia ʻa e tangata malangá, pea naʻe tohoakiʻi heʻene malanga mahingofua mo faitotonú ʻa e tokanga ʻa e falukunga kakai tokosiʻí. Naʻá ne faʻa ʻunu ki muʻa ʻo hili hono ongo nimá ʻi he uma ʻo ha tangata lōloa naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻiate ia, ʻo hangē haʻane tekenaki ʻi ha funga tesí.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Mele ʻi he taimi pē ko iá ko Siosefa Sāmita ia. Ko e hili ia ha māhina ʻe nima ʻo ʻene fononga maí, naʻe faifai peá ne tuʻu fakataha mo e Kāingalotú ʻi he haʻohaʻonga ʻo e palōfita ʻa e ʻOtuá.37


Lolotonga iá, ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, naʻe lomekina ʻa ʻOasoni Haiti ʻe he ngaahi ongo kehekehé ʻi heʻene fuofua sio fakamamaʻu ki Selusalemá. Naʻe tuʻu ʻa e koló ʻi ha funga moʻunga naʻe takatakaiʻi ʻe he ngaahi teleʻá pea ʻaaʻi ʻaki ha holisi matolu. ʻI he aʻu ʻa ʻOasoni ki he ʻā fakahihifo ʻo e koló, naʻá ne fuʻu ongosia ʻi heʻene fonongá, naʻá ne maʻu teputepu ai ʻa hono holisí mo e ngaahi taua naʻe tuʻu mai mei mui aí.38

Naʻe fakaʻamu ʻa ʻOasoni ke ne ʻalu fakataha mo Sione Peisi ki Selusalema, ka naʻe foki ʻa Sione ia ki ʻapi ʻoku teʻeki ke na mavahe mei he ʻIunaiteti Siteití. ʻI he fononga toko taha ʻa ʻOasoní, naʻá ne fononga ai ʻi ʻIngilani mo ʻIulope, ʻo ne fou atu ai ʻi ha niʻihi ʻo e ngaahi kolo maʻongoʻonga ʻo e konitinēnití. Naʻá ne fononga fakatonga-hahake leva ki Konisitenitinoupolo ʻo ne heka vaka sitima ai ki he kolo tuʻu matātahi ko Safá, ʻa ia naʻá ne ʻosi fokotuʻutuʻu ke fononga mei ai ki Selusalema mo ha kulupu ʻo ha kau tangata ‘Ingilani mo ʻenau kau tangata ne ʻosi fakamahafú.

ʻI he ngaahi ʻaho hono hokó, naʻe lue ai ʻa ʻOasoni ʻi he veʻehala efua mo pikopiko ʻo Selusalemá ke fakataha mo e kau taki lotu mo fakapuleʻanga ʻo e koló. Naʻe meimei ki he toko taha mano tupu ʻa e tokolahi ʻo e kakai ne nau nofo ʻi Selusalemá, ʻa ia ko e tokolahi ʻo kinautolu ne nau lea faka-ʻAlepea. Naʻe ʻi ha tuʻunga fakaʻofa ʻa e koló, he naʻe holo hano ʻū konga ʻe niʻihi hili ia ha lau senituli ʻo e fekeʻikeʻí mo e liʻakí.

Ka ʻi he ʻaʻahi ʻa ʻOasoni ki he ngaahi feituʻu naʻá ne laukonga ki ai ʻi he Tohi Tapú, naʻá ne ofo ʻi he hisitōlia toputapu ʻo e koló. ʻI he taimi naʻá ne mamata ai ki he kakaí ʻoku nau fai ʻa e ngaahi ngāue angamaheni naʻe fakamatalaʻi ʻi he ngaahi talanoa fakatātā ʻa e Fakamoʻuí, naʻá ne fakakaukau loto ai ʻoku fakafoki ia ki he kuonga ʻo Sīsuú. ʻI Ketisemaní, naʻá ne fesiʻi ha vaʻakau mei ha fuʻu ʻōlive peá ne fakakaukau ai ki he Fakaleleí.39

ʻI he ʻaho 24 ʻo  ʻOkatopa, 1841, naʻe tuʻu hake ʻa ʻOasoni kimuʻa pea mafoa ʻa e atá ʻo ne hifo ʻi ha tahifo naʻe ofi ki he feituʻu naʻe ʻaʻeva ai ʻa Sīsū ʻi he pō kimuʻa pea Tutuki Iá. ʻI he kaka ʻa ʻOasoni ʻi he Moʻunga ko ʻŌlivé, naʻá ne tafoki ai ʻo sio ki Selusalema peá ne sio ki he fakaholomamata ʻa e Dome of the Rock, ʻa ia naʻe ofi ia ki he feituʻu naʻe tuʻu ai ʻa e temipalé ʻi he kuonga ʻo e Fakamoʻuí.40

Koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi kuo talaʻofa ʻe he ʻEikí ʻe fakatahataha mai ha niʻihi ʻo e hako ʻo ʻĒpalahamé ki Selusalema kimuʻa pea hoko ʻa e Hāʻele ʻAngauá, naʻe tangutu hifo ai ʻa e ʻaposetoló ʻo hiki ha lotu, ʻo ne kole ki he ʻOtuá ke tataki ʻa e toenga kuo fakamoveteveteʻí ki honau fonua ʻo e talaʻofá.41

Naʻe lotu ʻa ʻOasoni ʻo pehē, “Ueʻi kinautolu ke nau fakataha mai ki he fonuá ni ʻo fakatatau ki hoʻo folofolá. Tuku ke nau haʻu ʻo hangē ko e ngaahi ʻaó mo e fanga lupé ki honau ngaahi matapaá.”

ʻI he hili pē lotu ʻa ʻOasoní, naʻá ne fokotuʻutuʻu ha fokotuʻunga maka ʻi he feituʻu ko iá peá ne foki ʻi he teleʻá ke fokotuʻutuʻu ha tuʻunga maka lahi ange ʻi he Moʻunga ko Saioné ko ha fakamanatu ʻo e kakato ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá ne kamata leva ʻene fononga lōloa ke foki ki ʻapí.42