‘Inisititiuti
32 Neongo ʻa e Feinga ʻa Helí


“Neongo ʻa e Feinga ʻa Helí,” vahe 32 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 32: “Neongo ʻa e Feinga ʻa Helí”

Vahe 32

ʻĪmisi
Piko ʻi he Vaitafé

Neongo ʻa e Feinga ʻa Helí

ʻI he vaeuaʻanga ʻo Nōvema 1838, naʻe faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó ʻi he fiekaiá mo e mokosiá. Kuo fakaʻauha ʻe he kau sōtia Mīsulí ʻa e tukui ʻapí pea fakaʻaongaʻi ʻa e meimei kotoa ʻo e meʻakai ʻi he koló. Ko e hā pē e ngoue ne toe ʻi he ngoueʻangá, naʻe poloka ia.1

Naʻe ʻikai ha toe angaʻofa ʻa Seniale Sione Kalake, ʻa ia naʻá ne fetongi ʻa Seniale Lūkasi ʻi he pule ʻi he kau sōtia ʻa Mīsuli ʻi he Hihifo Mamaʻó, ki he Kāingalotú.2 Naʻá ne tukuakiʻi ne nau hoko ko e kau fakamālohi mo talangataʻa ki he laó. Naʻá ne talaange, “Ko kimoutolu pē ne mou fakatupu e ngaahi faingataʻá ni ʻi hoʻomou fakafetaú mo e taʻefie moʻulaloa ki he laó.”

Koeʻuhí naʻe ofi ʻa e faʻahitaʻu momokó, naʻe loto-fiemālie ʻa Seniale Kalake ke nofo pē ʻa e Kāingalotú ʻi Hihifo Mamaʻo, kae ʻoua kuo aʻu ki he faʻahitaʻu failaú. Ka naʻá ne faleʻi ange ke nau mavahe ʻi he hili iá. Naʻá ne fakatokanga ange ʻo pehē, “ʻOua naʻa mou toe fakatahataha mo ha kau pīsope mo e kau palesiteni, koeʻuhí ke ʻoua naʻa fakatupu ai ha lotokovi ʻa e kakaí pea mou iku ai ki he fakatamaki tatau ko ʻeni ʻoku lolotonga hoko kiate kimoutolú.”3

Naʻe toe kovi ange tūkunga ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní. ʻI he ʻaho hili e fakapō fakatokolahí, naʻe tuʻutuʻuni ʻe he kau fakatangá ki he Kāingalotú ke nau mavahe mei he vahefonuá ka ʻikai ʻe tāmateʻi kinautolu. Naʻe fie mavahe ʻa ʻAmanitā Sāmita pea mo e niʻihi kehe ne hao moʻuí, ka naʻe kaihaʻasi ʻe he kau fakatangá e fanga hoosi, vala, meʻakai mo e nāunau kehe ne fie maʻu ke fai ʻaki e fononga lōloá. Ko e tokolahi ʻo e niʻihi naʻe kafó, hangē ko e foha ʻo ʻAmanitā ko ʻAlamaá, naʻe ʻikai ke nau ʻi ha tūkunga lelei ke nau lava ʻo fononga mamaʻo.4

Naʻe fakahoko ʻe he kakai fefine ʻi he feituʻu ko iá ha ngaahi fakataha lotu, ʻo kole ki he ʻEikí ke fakamoʻui ʻa e niʻihi ne kafó. ʻI he ʻiloʻi ʻe he kau fakatangá fekauʻaki mo e ngaahi fakataha ko ʻení, naʻa nau fakamanamanaʻi ke tāmateʻi kotoa e kakai ne ʻi he feituʻu ko iá ʻo kapau ʻe kei hoko atu ai pē ʻe he kakai fefiné ʻa ʻenau fakataha lotú. Hili iá, naʻe lotu fakalongolongo pē ʻa e kakai fefiné, ʻo nau feinga fakamātoato ke ʻoua naʻa ʻiloʻi ʻe ha taha ʻenau meʻa ne faí lolotonga ʻenau teuteu ke mavahé.

Hili ha kiʻi taimi mei ai naʻe fetukutuku ʻe ʻAmanitā hono fāmilí mei honau tēnití ki ha kiʻi fale.5 Lolotonga ʻene mamahi ʻi he fakapoongi hono husepānití mo hono fohá, naʻe ʻi ai mo haʻane fānau iiki ʻe toko fā naʻe fie maʻu ke ne tokangaʻi. Naʻá ne loto-hohaʻa ki heʻene nofo fuoloa ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní lolotonga e fakaakeake hono fohá. Ka ʻe tatau ai pē kapau ʻe mavahe mo ʻene fānaú, te nau ō nai ki fē?

Ko ha fehuʻi ia naʻe fai ʻe he Kāingalotú ʻi he feituʻu fakatokelau ʻo Mīsulí. Naʻa nau manavahē naʻa hanga ʻe he kau sōtiá ʻo fakahoko ʻa e tuʻutuʻuni ʻa e kōvaná ke fakaʻauha kinautolú ʻo kapau he ʻikai ke nau mavahe kimuʻa ʻi he faʻahitaʻu failaú. Ka koeʻuhí naʻe ʻikai ha kau taki ke tataki kinautolu, naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi pe te nau mavahe fēfē mei Mīsulí—pe ko e fē feituʻu te nau fakataha ki aí.6


ʻI he teuteu e Kāingalotú ke liʻaki ʻa Hihifo Mamaʻó, naʻe tokoto ʻa Fīpē Utalafi ʻi ha fale talifononga ʻi he feituʻu fakahihifo ʻo ʻOhaioó, naʻá ne puke ʻi he langa ʻulú mo e mofí. Naʻá ne fononga fakahihifo mo Uilifooti ʻi ha māhina ʻe ua mo e Kāingalotu ʻo e ʻOtu Motu Fōkasí, ʻo nau fai fononga ʻi he sinoú mo e ʻuhá ke aʻu ki Saione. Naʻe puke ha tokolahi ʻo e fānaú, ʻo kau ai ʻene tama fefine ko Sela ʻEmá.7 Naʻe nofo ha ongo fāmili ʻe ua mei he kulupú he naʻe ʻikai ke nau toe lavaʻi ʻa e fononga ki Saione ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá.8

Kimuʻa pea nau kiʻi mālōlō ʻi he fale tali fonongá, naʻe mamahiʻia maʻu pē ʻa Fīpē ʻi he taimi ne tatupe ai ʻa e salioté ʻi he hala tokakoví.9 Hili e meimei tuʻu ʻene mānavá ʻi ha ʻaho ʻe taha, naʻe taʻofi leva ʻe Uilifooti ʻa e fonongá kae lava ke ne fakaakeake.

Naʻe fakapapauʻi ʻe Fīpē te ne mālōlō. Naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Uilifooti mo faifeinga ʻi he meʻa kotoa pē ke fakanonga siʻene mamahí, ka naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ʻa e mofí. Naʻe faifai peá ne ui ʻa Uilifooti ki hono tafaʻakí, ʻo ne fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, peá ne tapou kiate ia ke ne maʻu ʻa e tuí lotolotonga e ngaahi faingataʻá. Naʻá ne mālōlō leva ʻi he ʻaho hono hokó, pea naʻá ne ongoʻi ʻa e mavahe ʻa hono laumālié meiate iá.10

Naʻá ne vakai hake ki hono siofi ʻe Uilifooti ʻa hono sino kuo maté. Naʻá ne mamata ki ha ongo ʻāngelo ʻokú na hū mai ki he lokí. Naʻe talaange ʻe he toko taha ʻoku ʻi ai haʻane fili ke fai. ʻE lava ke nau ō ke mālōlō ʻi he maama tataliʻanga ʻa e ngaahi laumālié pe ko ʻene toe moʻui pea kātekina ʻa e ngaahi faingataʻa ʻoku toka mei muʻá.

Naʻe ʻiloʻi ʻe Fīpē kapau te ne nofo, he ʻikai faingofua ʻa e moʻuí. Naʻá ne toe fie foki nai ki heʻene moʻui fakamafasiá mo e kahaʻu taʻepaú? Naʻá ne mamata ki he fofonga ʻo Uilifooti mo Sela ʻEmá, pea naʻá ne ʻiloʻi leva ʻa e talí.

Naʻá ne pehē ange, “ʻIo, te u fai ia!”

ʻI he fai ʻe Fīpē ʻene filí, naʻe toe fakafoʻou e tui ʻa Uilifōtí. Naʻe tākai ʻe Uilifooti e ʻulu ʻo Fīpeé ʻaki ʻa e lolo kuo fakatapuí, hilifaki hono nimá ki hono ʻulú, peá ne valokiʻi e mālohi ʻo e maté. ʻI he hili pē ʻene fai iá naʻe toe mānava ʻa Fīpē. Naʻe ʻāʻā hake hono ongo matá ʻo ne sio ki he ongo ʻāngeló ʻokú na mavahe atu mei he lokí.11


ʻI Mīsulí, naʻe haʻohaʻo fakataha ʻa Siosefa, Hailame, mo e kau pōpula kehé ʻi he fale fakapōpula Lipetií, ʻo feinga ke nau māfana. Ko e konga lahi ʻo e loki pōpulá naʻe ʻi lolofonua ia, pea naʻe siʻisiʻi mo ngaʻungaʻu, naʻe holisi ʻaki ʻa e maka mo e papa naʻe fute ʻe fā hono matolú. Ne ʻi ai ha ongo luva iiki ofi ki he ʻaofí naʻe ulo mai ai ha meʻi maama, ka naʻe ʻikai ke tokoni ia ke mole atu ai e namu haʻahaʻa ʻo e lokí. Ne fokotuʻuna ha mohuku mōmoa likoliko ʻi he falikí ʻa ia ne hoko ia ko e mohenga ʻa e kau pōpulá, pea ko e taimi pē naʻe fuʻu fiekaia ai ʻa e kau tangatá ʻo kai ʻa e meʻakai palakū ne ʻoangé, naʻa nau faʻa lua koeʻuhí ko e meʻakaí.12

Naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEma kia Siosefa ʻi he konga kimuʻa ʻo Tīsemá, ʻo ne fakamatala kiate ia kau ki he Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó.13 ʻI he fakafanongo ʻa Siosefa ki he ngaahi talanoa ʻo ʻenau faingataʻaʻiá, naʻe fakaʻau ke toe lahi ange ʻene ʻita kiate kinautolu ne nau lavakiʻi iá. Naʻá ne tala kae tohi ha tohi ki he Kāingalotú, ʻo ne fakamalaʻiaʻi ai ʻa e anga kākā ʻa e kau tangata ko ʻení mo poupouʻi e Kāingalotú ke nau loto-kītaki.

Naʻá ne fakapapau ange kiate kinautolu, “ʻE moʻui pē ʻa Saione, neongo ʻoku hangē ʻoku teitei maté. ʻE ʻiate kimoutolu ʻa e ʻOtua ʻo e melinó ke tofa ha hala ke mou hola ai mei he fili ʻo homou ngaahi laumālié.”14

ʻI Fēpueli 1839, naʻe ʻaʻahi ai ʻa e uaifi ʻo Hailame ko Melé mo hono tokoua ko Mēsí ki he kau pōpulá mo e foha toki fāʻeleʻi ʻo Hailame ko Siosefa F. Sāmitá. Kuo teʻeki ke fesiofaki ʻa Mele mo Hailame talu mei Nōvema ʻi he teʻeki ke ne fāʻelé. Naʻe hoko ʻene fāʻelé pea mo hono maʻu ia ʻe he momokó ke fuʻu vaivai ai hono sinó ke fononga ki Lipetī. Ka naʻe kole ange ʻe Hailame ke ne haʻu, pea naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi pe te ne toe maʻu nai ha faingamālie ke sio ai kiate ia.15

Naʻe fakaava ʻe he tauhi pilīsoné ʻa e matapā hūʻangá pea naʻe hifo ʻa e ongo fefiné ki loto ki he loki pōpula ʻi lolofonuá ke na nofo ai ʻi he poó kakato mo e kau pōpulá. Naʻe tāpuni [ʻe he tauhi pilīsoné] ʻa e matapaá ʻo ne lokaʻi malu ia.16

Naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ʻo mohe ʻi he pō ko iá. Naʻe ʻohovale ʻa e ongo fefiné ʻi heʻena sio kia Siosefa, Hailame mo e kau pōpua kehé—ne nau tutue mo likoliko ʻi honau fanga kiʻi loki fāsiʻí.17 Naʻe fua ʻe Hailame hono foha kei valevalé peá ne talanoa leʻosiʻi pē mo Mele. Naʻá ne loto-hohaʻa mo e kau pōpula kehé. Ne tokanga maʻu pē ʻa e tauhi pilīsoné mo e kau leʻó, ʻi heʻenau fakapapauʻi naʻe faʻufaʻu ʻe Siosefa mo Hailame ha founga ke nau hola ai.

ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe lea māvae ʻa Mele mo Meesi ki he kau pōpulá peá na kaka hake mei he loki pōpulá. ʻI hono fakafeʻao kinaua ʻe he kau leʻó kituʻá, naʻe ngaiʻi ʻa e hinisi ʻo e matapā ki he loki pōpulá ʻi hono tāpuniʻí.18


Naʻe maʻu ʻe Pilikihami ʻIongi mo Hiipa Kimipolo ʻi he faʻahitaʻu momoko ko iá ʻi Hihifo Mamaʻo, ha tohi meia Siosefa. Naʻá ne pehē, “Ko e fatongia ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻo e siasí.” Naʻá ne fekau ke nau fili ʻa e tokotaha motuʻa taha ʻi he kau fuofua ʻaposetoló ke ne fetongi ʻa Tōmasi Maasi ʻi he fatongia ko e palesiteni ʻo e kōlomú.19 Ko Tēvita Pāteni naʻe motuʻa tahá, ka naʻá ne pekia hili hono fanaʻi ia ʻi he Vaitafe Pikopikó, ʻa ia ko Pilikihami leva, ne taʻu tolungofulu mā fitu ʻi he taimi ko iá, naʻe pau ke ne tataki ʻa e Kāingalotú mei Mīsulí.

Naʻe ʻosi kole ʻe Pilikihami ʻa e tokoni ʻa e kau aleaʻanga māʻolunga ʻi Mīsulí ke nau tauhi ʻa e māú ʻi he siasí pea fai tuʻutuʻuni maʻa Siosefa.20 Ka naʻe kei lahi pē ngāue ke faí.

Naʻe tuku ange ʻe Seniale Kalake ha faingamālie ki he Kāingalotú ke nau mavahe ai mei he vahefonuá ʻi he faʻahitaʻu failaú, ka naʻe ʻi ai ha kau fakatanga ne nau ʻosi fakamahafu ne nau fononga holo ʻi he koló, ʻo nau palōmesi ke tāmateʻi ha taha pē ʻe kei nofo ai ʻi he fakaʻosinga ʻo Fēpuelí. Ko e Kāingalotu tokolahi ne nau maʻu ʻa e koloa feʻungá ne nau mavahe ʻi he taimi pē ko iá koeʻuhí ko ʻenau manavaheé, kae liʻaki ʻa e niʻihi masivesivá ke nau tokangaʻi pē kinautolu.21

ʻI he ʻaho 29 ʻo Sānualí, naʻe tapou ʻa Pilikihami ki he Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó ke nau fuakava ke fetokoniʻaki ʻi he fetukutuku mei he vahefonuá. Naʻá ne talaange, “He ʻikai ke tau teitei liʻaki ʻa e masivá kae ʻoua kuo nau hao mei he tuʻutuʻuni ke fakaʻauhá.”

Ke fakapapauʻi naʻe tokangaekina e Kāingalotu kotoa pē, naʻá ne fili mo e kau taki kehe ʻi Hihifo Mamaʻó ha kōmiti ʻo ha kau tangata ʻe toko fitu ke nau fakahinohino ʻa e fetukutukú.22 Naʻe tānaki ʻe he kōmití ha paʻanga mo ha nāunau tokoni maʻá e masivá mo fakafuofuaʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e Kāingalotú. Naʻe fononga ha kau tangata tokolahi ʻo siviʻi ʻa e fanga kiʻi hala ʻi he vahefonuá, ʻo nau meimei nofotaha pē ki he ngaahi hala lahí pea fakamamaʻo mei he ngaahi feituʻu ne tuʻu fakatuʻutāmaki ki he Kāingalotú. Naʻe fehokotaki kotoa ʻa e ngaahi hala naʻe filí ki he Vaitafe Misisipí, ʻa ia ko e kauʻāfonua fakahahake ia ʻo e vahefonuá naʻe maile ʻe 160 hono mamaʻó.

Naʻa nau fakapapauʻi ʻe kamata ʻa e hiki fononga tokolahí ʻi he vave tahá.23


Naʻe mavahe ʻa ʻEma mei Hihifo Mamaʻo ʻi he kamataʻanga ʻo Fēpuelí mo ʻene fānau ʻe toko faá—ko Sūlia naʻe taʻu valu, ko Siosefa ko hono III naʻe taʻu ono, ko Feletiliki naʻe taʻu ua pea mo ʻAlekisanitā naʻe māhina fitu.24 Naʻe meimei ko e meʻa kotoa pē naʻá ne maʻu mo Siosefá naʻe kaihaʻasi pe liʻaki ia ʻi Hihifo Mamaʻo, pea naʻá ne fononga fakataha mo e ngaahi kaungāmeʻa ne nau ʻomi ha saliote mo e fanga hoosi ke fai ʻaki e fonongá. Naʻá ne toe ʻave foki mo e ʻū pepa mahuʻinga ʻa Siosefá.25

Naʻe laka hake ʻi he uike ʻe tahá ʻa e fononga ʻa e fāmilí ʻi he kelekele ʻaisi ʻo Mīsulí. Lolotonga ʻenau fonongá, naʻe mate ha taha ʻo ʻenau fanga hōsí. ʻI heʻenau aʻu ki he Vaitafe Misisipí, naʻa nau ʻiloʻi kuo fakatupu ʻe he momoko ʻīʻī ke poloka ʻa e vaitafe fālahí. Naʻe ʻikai ha vaka ʻe lava ke folau ai, ka naʻe matolu feʻunga pē ʻa e ʻaisi poloká ke fononga lalo ai ʻa e kulupú.

Naʻe fua ʻe ʻEma ʻa Feletiliki mo ʻAlekisanitā, ʻo nau hifo atu ki he ʻaisi poloká. Naʻe pikitai ʻa e valevale ko Siosefá ki ha tafaʻaki ʻe taha ʻo hono pivá kae piki maʻu ʻa Sūlia ʻi he tafaʻaki ʻe tahá. Naʻa nau lue toko tolu atu leva ʻi he funga ʻaisi hekeheké kae ʻoua kuo nau aʻu ki he kauvai ʻo e vaitafé.26

ʻI heʻenau hao moʻui mei Mīsulí, naʻe ʻiloʻi ʻe ʻEma naʻe angaʻofa ange ʻa e kakai ʻi he kolo ofi mai ko Kuinisī, ʻIlinoisí, ʻi he meʻa naʻá ne ʻamanaki ki aí. Naʻa nau tokoni ki he Kāingalotú ke nau kolosi ʻi he vaitafe ʻaisí, foaki ʻa e meʻakai mo e vala pea ʻoange mo ha nofoʻanga mo e ngāue ki he niʻihi ne nau fuʻu fie maʻu iá.27

Naʻe faitohi ʻa ʻEma ki hono husepānití ʻi heʻene tūʻutá pē ʻo pehē, “ʻOku ou kei moʻui pē pea ʻoku ou loto ke kātakiʻi ha toe meʻa lahi ange, ʻo kapau ko e finangalo ia ʻo e langí ke u fai ia maʻau.” Naʻe moʻui lelei foki e fānaú, tuku kehe pē ʻa Feletiliki naʻá ne puke lahi.

Naʻá ne fakahā ange, “ʻOku ʻikai ha toe taha ka ko e ʻOtuá pē taha ʻokú Ne ʻafioʻi ʻa e fakakaukau pea mo e ngaahi ongo ʻa hoku lotó ʻi he taimi naʻá ku liʻaki ai hotau falé mo e ʻapí mo e meimei meʻa kotoa pē naʻa tau maʻú, tuku kehe pē siʻeta kiʻi fānaú, ʻo u mavahe mei he vahefonua ko Mīsulí ʻo tuku koe ʻi he pilīsone fakataʻelatá.”

Ka naʻá ne kei falala pē ki he fakamaau totonu fakalangí mo fakatuʻamelie ki ha ngaahi ʻaho lelei ange. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻikai lekooti ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi mamahí mo sāuni ʻetau ngaahi faingataʻá kiate kinautolu ʻoku halaiá, tā kuo hala ʻeku maʻú.”28


ʻI he hola ʻa e Kāingalotú mei Mīsulí, naʻe kei taʻofi pē ʻe he kafo ʻa ʻAlamā Sāmitá e mavahe ʻa hono fāmilí mei he Fahiʻanga Papa Hauní. Naʻe tokangaʻi ʻe ʻAmanitā ʻa hono fohá, ʻo ne hokohoko atu pē ke falala ki he ʻEikí ke Ne faitoʻo hono kongalotó.

“ʻE Fineʻeiki, ʻokú ke pehē ʻe lava ʻe he ʻEikí ʻo fakamoʻui au?” Ko e fehuʻi ange ia ʻa ʻAlamā ʻi ha ʻaho ʻe taha.

Naʻá ne pehē, “ʻIo, ʻe hoku foha. Kuó Ne fakahā kotoa mai ia kiate au ʻi ha mata meʻa-hā-mai.”29

Ne hili ha ngaahi taimi mei ai, naʻe fakaʻau ke toe fītaʻa ange ʻa e kau fakatangá pea ne nau fokotuʻu ha taimi fakangatangata ke mavahe ai ʻa e Kāingalotú. ʻI he aʻu ki he ʻaho ko iá, naʻe kei langa mamahi pē e kongaloto ʻo ʻAlamaá, pea naʻe ʻikai fie mavahe ʻa ʻAmanitā. ʻI heʻene manavaheé mo ʻene fakaʻamu ke lotu leʻolahí, naʻá ne toitoi ai ʻi ha haʻinga kauʻi koane ʻo kole ki he ʻEiki ha ivi mo ha tokoni. Ko e taimi naʻe ʻosi ai ʻene lotú, naʻe ongo mai ha leʻo kiate ia ʻo fakalau mai ha kupuʻi lea angamaheni ʻo ha himi:

Te u mālōlō atu ʻia Koe Sīsū pē,

Taʻofi ʻa e filí pea mo e tauhelé;

Neongo ʻa e feinga ʻa helí he ʻikai pē,

Peá ne ʻikai lavaʻi he kuó u liʻaki!30

Naʻe hoko ʻa e ngaahi lea ko iá ke ne fakaivia ʻa ʻAmanitā, pea naʻá ne ongoʻi hangē he ʻikai ha meʻa te ne lava ʻo fakamamahiʻi iá.31 Ne ʻikai fuoloa mei ai, lolotonga ʻene ʻutu vai mei ha kiʻi vaitafe, naʻá ne fanongo ki he kikī ʻene fānaú mei fale. ʻI heʻene fuʻu ilifiá, naʻá ne lele fakavave atu ai ki he matapaá—ʻo ne sio kia ʻAlamā ʻoku lele takai holo he lokí.

Naʻá ne kaila, “Mami, kuó u sai au ia!” Naʻe kakato e faʻunga ʻo e niuniu ʻi hono kongalotó, ʻo malava ai ke ne lue.

Koeʻuhí ko e malava ko ia ʻa ʻAlamā ke lué, naʻe fakamāʻopoʻopo leva ʻe ʻAmanitā hono fāmilí, peá ne ʻalu ki he ʻapi ʻo e tangata Mīsuli naʻá ne kaihaʻasi ʻene hōsí ʻo fekau ke fakafoki mai ʻene monumanú. Naʻe talaange ʻe he tangatá ʻe lava pē fakafoki ange kapau te ne totongi ha paʻanga ʻe nima ke totongi ʻaki ʻene fafanga e hōsí.

Naʻe ʻikai tokanga atu ʻa ʻAmanitā ki ai ka naʻá ne ʻalu ki he loto ʻataʻataá ʻo ʻave ʻene hōsí peá ne ʻalu leva mo ʻene fānaú ki ʻIlinoisi.32


ʻI he tokolahi ange ʻa e Kāingalotu ne nau mavahe mei Hihifo Mamaʻo he ʻaho kotoá, naʻe loto-hohaʻa ʻa Telusila Henituliki telia naʻa liʻaki ia mo hono fāmilí. Naʻe fakapapauʻi ange ʻe ʻAisake Leani, ko ha kaungā mēmipa ne fanaʻi tuʻo fā ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní, he ʻikai ke liʻaki kinautolu. Ka naʻe ʻikai ʻiloʻi ʻe Telusila pe ʻe lava fēfē ʻe hono husepānití ke fai e fonongá.

Naʻe kei mamatea pē ʻa Sēmisi mei he lavea ʻi hono kiá ʻi he Vaitafe Pikopikó. ʻI he taimi naʻe ʻosi ai ʻa e keé, ne maʻu ia ʻe Telusila ʻokú ne tākoto fakataha mo e kau tangata kehe ne kafó ʻi he kaungāʻapí. Neongo ne lōmekina ia ʻe he loto-mamahí, ka naʻá ne fakanonga hono lotó, pea ʻomi ʻa Sēmisi ki ʻapi, naʻá ne ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi faitoʻo kehekehe ke lava ke toe fakafoki mai ʻa e ongó ki hono nimá mo e vaʻé. Ne ʻikai tokoni ha meʻa ia ʻe taha.

ʻI he ngaahi uike hili e tukulolo ʻa Hihifo Mamaʻó, naʻá ne fakatau atu ʻa honau kelekelé pea ngāue ke maʻu ha paʻanga ki he hiki fakahahaké, naʻá ne maʻu ha paʻanga feʻunga ke fakatau mai ha ʻū nāunau mo ha saliote siʻisiʻi, kae ʻikai ko ha fanga monumanu ke toho ʻaki ia.

Koeʻuhí naʻe ʻikai ha founga ke toho ʻaki ʻenau salioté, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Telusila te nau fihia ʻi Mīsuli. Naʻe toe lava ʻe Sēmisi ʻo ueʻi hono umá mo e vaʻé hili haʻane maʻu ha tāpuaki ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo lue mamaʻo. Naʻa nau fie maʻu ha timi ke ʻave hao ia mei he vahefonuá.

ʻI he ofi ki he taimi fakangatangata ke fai ai ʻa e fetukutukú, naʻe fakaʻau ke tailiili ange ʻa Telusila. Naʻe kamata ke fakamanamanaʻi ia ʻe he kau fakatangá, ʻo nau fakatokanga ange te nau haʻu ke tāmateʻi hono husepānití.

ʻI ha pō ʻe taha, lolotonga hono tokangaʻi ʻe Telusila ʻene pēpeé ʻi he mohenga ʻi he tafaʻaki ʻo Sēmisí, naʻá ne fanongo ki ha kulī ʻoku kālou mei tuʻa. Naʻe kaila hono foha lahi taha ko Uiliamí, “Fineʻeiki! Ko e kau fakatangá ʻeni ʻoku nau haʻu!” Hili ha taimi nounou mei ai ne nau fanongo ki ha tukituki leʻolahi ʻi he matapaá.

Naʻe ʻeke ʻe Telusila pe ko hai. Naʻe ongo mai ha leʻo mei tuʻa ʻo pehē ʻoku ʻikai ke kau ia ai pea nau fakamanamana ke hae e matapaá kapau he ʻikai te ne fakaava ia. Naʻe talaange ʻe Telusila ki ha taha ʻo ʻene fānaú ke fakaava e matapaá, pea taimi nounou kuo fonu e lokí ʻi he kau tangata kuo fakamahafu ne nau tui ha kava loi ke fakapuliki honau fofongá.

Ne nau tuʻutuʻuni kia Telusila ke “Tuʻu ki ʻolunga.”

ʻI heʻene manavahē telia naʻa tāmateʻi ʻe he kau tangatá ʻa Sēmisi kapau te ne mavahe mei hono tafaʻakí, naʻe ʻikai ai ke ngaue ʻa Telusila. Naʻe toʻo ʻe ha tangata ʻe taha ha foʻi teʻelango mei ha tēpile ofi mai pea kamata ke nau hua ʻa e falé. Naʻe pehē ʻe he kau fakatangá ʻoku nau fekumi ki ha Teinaiti ʻi he feituʻu ko iá.

Naʻa nau hua ʻi he lalo mohengá pea ʻi he tuʻafale ʻi muí. Hili iá ne nau toʻo ʻa e kafú meia Sēmisi pea kamata ke nau fakaʻekeʻekeʻi ia, ka naʻá ne fuʻu vaivai ke faʻa lea. ʻI he tapua e māmá, naʻá ne mataʻi feifeiavale mo tea.

Naʻe kole ʻe he kau fakatangá he meʻi vai, pea naʻe fakahinohino ange ʻe Telusila ʻa e feituʻu ke maʻu mei aí. ʻI he inu ʻa e kau tangatá, naʻa nau fakamahafu ʻenau meʻafaná. Naʻe pehē ange ʻe ha tokotaha, “Kuo maau e meʻa kotoa.”

Naʻe mamata ʻa Telusila ki he tuʻu e tuhu ʻo e kau tangatá ʻi he meʻa-kamosi ʻo ʻenau meʻafaná. Naʻa nau tuʻu ki ʻolunga, pea naʻe teuteu pē ʻa Telusila ki ha pā ʻa e meʻafaná. Naʻe nofonofo holo pē ʻa e kau tangatá ʻi he lokí ʻi ha kiʻi taimi, hili iá ne nau hū leva kituʻa ʻo ʻalu.

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakaʻofaʻia ha toketā ʻia Sēmisi peá ne faleʻi ʻa Telusila ki he founga ke tokoniʻi ai iá. Naʻe fakaakeake māmālie ʻa Sēmisi ʻo ne maʻu ha mālohi. Naʻe maʻu ʻe honau kaungāmeʻa ko ʻAisaké ha ʻioke fanga pulu maʻá e fāmilí.

Ko e meʻa pē ia ne nau fie maʻu ke nau hiki ʻosi ai mei Mīsulí.33


ʻI he taimi naʻe tūʻuta ai ʻa Uilifooti mo Fīpē Utalafi ʻi ʻIlinoisi mo e kāingalotu ʻo e kolo ʻi he ʻOtu Motu Fōkasí, ne nau fanongo ʻi hono tuli e Kāingalotú mei Mīsulí. ʻI he tokolahi ange ʻa e kāingalotu ʻo e siasí ne nau nofo ʻi Kuinisī ʻi he konga ki loto ʻo Māʻasí, naʻe ʻalu ʻa e fāmili Utalafí ki he kolo vaitafé ke toe fakataha mo e Kāingalotú mo e kau taki ʻo e siasí.34

Naʻe tokoni ʻa ʻEtuate Pātilisi, ʻa ia naʻá ne faingataʻaʻia ʻi ha ngaahi uike ʻi ha fale fakapōpula ʻi Mīsuli kimuʻa pea toki tukuangé, ke tataki ʻa e siasí ʻi Kuinisī neongo ʻene mahamahakí. Lolotonga iá, naʻe kei fakahinohino pē ʻe Hiipa mo e kau taki kehé ʻa e fetukutuku mei Mīsulí.35

Naʻe ʻilo ʻe Uilifooti mo Fīpē ʻa ʻEma mo ʻene fānaú ne nau nofo ʻi he ʻapi ʻo Sela mo Sione Kilivilení, ko ha fakamaau fakalotofonua. Naʻá na toe ʻiloʻi foki naʻe nofo ʻa e ongomātuʻa ʻa e palōfitá mo ʻena fānaú ʻi Kuinisī, kae pehē foki kia Pilikihami mo Mele ʻAna ʻIongi mo Sione mo Lionola Teila.36

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe fanongonongo ʻe Pilikihami naʻe fie maʻu ʻe he kōmiti fetukutuku ʻi Hihifo Mamaʻó ha paʻanga mo ha tākanga monumanu ke tokoni ki ha ngaahi fāmili masiva ʻe nimangofulu ke nau mavahe mei Mīsuli. Neongo naʻe masiva mo e Kāingalotu ʻi Kuinisií, ka naʻá ne kole ange ke mafao atu honau nima ʻofá kiate kinautolu ne toe kovi ange honau tūkungá. ʻI he tali ki aí, naʻe tānaki ʻe he Kāingalotú ha paʻanga ʻe nimangofulu mo ha fanga monumanu tokolahi.37

Naʻe ʻalu ʻa Uilifooti ʻi he ʻaho hono hokó ki he kauvai ʻo e Vaitafe Misisipí ke ʻaʻahi ki ha ʻapitanga ʻo e kāingalotu foʻou ʻo e siasí ne toki tūʻuta maí. Naʻe momoko mo ʻuhoʻuha ʻa e ʻaho ko iá, pea naʻe haʻohaʻo ʻa e kau kumi hūfangá ʻi he pelepelá, ne nau ongosia mo fiekaia.38 Neongo naʻe angaʻofa e kakai ʻo Kuinisií, ka naʻe ʻiloʻi ʻe Uilifooti ʻe fie maʻu ʻe he Kāingalotú ha feituʻu maʻanautolu pē.

Ko e meʻa mālié, naʻe ʻosi talanoa ʻa Pīsope Pātilisi mo e niʻihi kehé mo ha tangata ko ʻAisake Kālani, ʻa ia naʻá ne loto ke fakatau atu ha konga kelekele ano ʻi he foʻi piko he vaitafe fakatokelau ʻo Kuinisií. Naʻe ʻikai ko e kelekele ia ne nau fakaʻamua maʻa Saioné ke mahutafea ʻi he huʻahuhú mo e honé, ka naʻe ʻatā pea ʻe lava ke hoko ia ko ha feituʻu foʻou ke tānaki ki ai ʻa e Kāingalotú.39