‘Inisititiuti
24 ʻE Ikuna ʻa e Moʻoní


“ʻE Ikuna ʻa e Moʻoní,” vahe 24 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 24: “ʻE Ikuna ʻa e Moʻoní”

Vahe 24

ʻĪmisi
Vasiholo

ʻE Ikuna ʻa e Moʻoní

ʻI he konga kimui ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1837, naʻe mavahe atu ʻa e kau ʻaposetolo ko Tōmasi Maasi, Tēvita Pāteni, mo Uiliami Sāmita mei honau ngaahi ʻapí ʻi Mīsuli ʻo fononga atu ki Ketilani. Ko e tokolahi ʻo e Kāingalotu ʻi Saioné naʻa nau nofo ʻi ha veʻe vai naʻe ui ko e Vaitafe Siʻi Soaelí, ko ha maile nai ʻe nimangofulu ki he tokelau hahake ʻo Tauʻatāiná. Naʻa nau ʻilo ai ha kolo naʻe ui ko Hihifo Mamaʻo, ʻo fakaʻaongaʻi e palani ʻa Siosefa ki he kolo ko Saioné ko honau fakahinohino ki hono fokotuʻutuʻu ʻo e nofoʻangá. ʻI haʻanau feinga ke maʻu ha solovaʻanga fakamelino ki he ngaahi palopalema hokohoko ʻa e Kāingalotú mo honau ngaahi kaungāʻapí, naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻe he maʻu mafai fakalao ʻo Mīsulí ʻa e Vahefonua Kolotiuelá, ʻa ia naʻe kau ai ʻa e kelekele ofi ki Hihifo Mamaʻo mo e Vaitafe Siʻi Soaelí, ke nofoʻi ʻe he Kāingalotú.1

Naʻe ʻikai faʻa tatali ʻa Tōmasi ke ne toe fakataha mo e toenga ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, tautautefito ʻi heʻene ʻilo fekauʻaki mo e holi ʻa Paʻale ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki ʻIngilaní. Ko ha sitepu mahuʻinga ʻa hono malangaʻi ʻo e ongoongoleleí ki ha fonua muli, pea ʻi heʻene hoko ko e palesiteni ʻo e kōlomú, naʻe fie maʻu ʻe Tōmasi ke tānaki fakataha ʻa e kau ʻaposetoló mo palani fakataha ʻa e ngāue fakafaifekaú.

Naʻá ne toe hohaʻa foki fekauʻaki mo e ngaahi lipooti kuó ne maʻu fekauʻaki mo e angatuʻu ʻi Ketilaní. Ko e toko tolu ʻo e kau angatuʻú—ʻa Luke mo Laimani Sionisoni mo Sione Poinitoni—naʻa nau hoko ko ha kau mēmipa ʻo ʻene kōlomú. Naʻe manavasiʻi ʻa Tōmasi ʻe ʻikai ola lelei e ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní, ʻo ka ʻikai hoko ʻo uouangataha ange ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá.2


ʻI ʻOhaioó, naʻe lava ke sio ʻa Hiipa Kimipolo ki he vaetuʻua ʻa e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá talu e fakaava ʻo e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní he māhina ʻe ono kimuʻá. Naʻe kamata foki ke ʻita lahi kia Siosefa ʻa ʻOasoni Haiti, Uiliami Makalelini, mo ʻOasoni Palati, ʻi he ʻikai ola lelei ʻene ngaahi feinga ke totongi e moʻua ʻo e siasí. ʻI he lea fakafepaki ko ʻeni ʻa Paʻale Palati kia Siosefá, ko Pilikihami ʻIongi pē mo Hiipa Kimipolo ʻa e ongo ʻaposetolo ne na kei tuʻu maʻu ʻiate kinautolu ne ʻi Ketilaní.3

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga e tangutu ʻa Hiipa mo e palōfitá ʻi he tuʻunga malanga ʻo e temipalé, naʻe ʻunuʻunu atu ʻa Siosefa ʻo fanafana ange, “ʻE hoku tokoua ko Hiipa, kuo fanafana mai kiate au ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻo pehē, ‘Tuku ke ʻalu ʻeku tamaioʻeiki ko Hīpá ki ʻIngilani ʻo malanga ʻaki ʻeku ongoongoleleí pea mo fakaava ai ʻa e matapā ʻo e fakamoʻuí ki he puleʻanga ko iá.’”

Naʻe fuʻu ʻohovale ʻa Hiipa. Ko ha tufunga ngaohi ipu pē ia mo e tuʻunga fakaako siʻisiʻi. Ko ʻIngilani ʻa e puleʻanga mālohi taha ʻi he māmaní, pea naʻe ʻiloa hono kakaí ʻi heʻenau ʻiló mo ʻenau mateaki fakalotú. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “‘Oiauē, ʻEiki, ko ha tangata leʻovale au, mo matuʻaki ta‘efeʻunga ki ha ngāue pehē. ʻE lava fēfē ke u ʻalu ʻo malanga ʻi he fonua ko iá?”4

Pea fēfē hono fāmilí? Ne ʻikai faʻa lava ʻe Hiipa e fakakaukau atu ki hono tuku ʻo Vilate mo ʻena fānaú kae ʻalu ʻo malanga ʻi ha fonua mulí. Naʻá ne ʻosi fakapapauʻi naʻe feʻunga ki he kau ʻaposetolo kehé ke taki ʻi he ngāue fakafaifekaú. Ko Tōmasi Maasi ʻa e ʻaposetolo fuoloa tahá pea kau ʻiate kinautolu ne fuofua lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea kau ki he siasí. Ko e hā ʻikai ʻave ai ia ʻe he ʻOtuá?

Kae fēfē ʻa Pilikihami? Naʻe kole ange ʻe Hiipa kia Siosefa pe ʻe lava pē ā ke ne ʻalu mo Pilikihami ki ʻIngilani. Naʻe ʻi ha tuʻunga fuoloa ange ʻa Pilikihami ʻi he kōlomú koeʻuhí he naʻá ne motuʻa ange ʻia Hiipa.

Naʻe tali ange ʻe Siosefa, ʻikai. Naʻá ne fie maʻu ʻa Pilikihami ke nofo ʻi Ketilani.5

Ne fakatoupīkoi pē ʻene tali ʻa e uiuiʻí mo teuteu ke mavahé. Naʻá ne lotu he ʻaho kotoa ʻi he temipalé, ʻo kolea e maluʻi mo e mālohi ʻa e ʻEikí. Ne vave pē ʻa e mafola hono uiuiʻí ʻi Ketilani, pea naʻe vekeveke ʻa Pilikihami mo ha niʻihi kehe ke poupouʻi ʻene fili ke ʻalú. Naʻa nau talaange kia Hiipa, “Fai e meʻa kuo talaatu ʻe he palōfitá kiate koé pea ʻe tāpuekina ʻaki koe ha mālohi ke fai ha ngāue naunauʻia.”

Naʻe ʻikai fuʻu fakalotolahi ʻa Sione Poinitoni. Naʻá ne pehē fakaʻita, “Kapau ko e vale koe ke ke ʻalu ʻi ha ui ʻa ha palōfita kuo hinga, he ʻikai te u fai ha meʻa ke tokoniʻi koe.” Naʻe toe fakafepakiʻi foki ʻeni ʻe Laimani Sionisoni, ka ʻi he hili ʻene sio ki he vekeveke ʻa Hiipa ke ʻalú, naʻá ne toʻo hono koté ʻo hili ia ʻi he funga uma ʻo Hīpá.6

Ne ʻikai fuoloa kuo haʻu ʻa Siosefa Filitingi ki Ketilani mo ha kulupu ʻo ha Kāingalotu Kānata, pea naʻe vahe kiate ia mo ha niʻihi kehe ke nau ʻalu ki he misioná, ʻo fakahoko ai ʻa e kikite ʻa Hiipa ʻe hoko e ngāue fakafaifekau ʻa Paʻalé ke ne fakatoka e fakavaʻe ki ha ngāue fakafaifekau ki ʻIngilani. Naʻe fakatomala ʻa ʻOasoni Haiti mei heʻene taʻepoupoú peá ne kau atu ki he ngāue fakafaifekaú. Ko hono fakaʻosí, naʻe fakaafeʻi ʻe Hiipa ʻa Uiliate Lisiate ʻoku tokoua ʻaki ʻe Pilikihamí ke ne ʻalu mo kinautolu.7

ʻI he ʻaho ke ne ʻalu aí, naʻe tūʻulutui ʻa Hiipa mo Vilate mo ʻena fānaú. Naʻá ne lotu ke maluʻi ia ʻe he ʻOtuá ʻi heʻene fononga he funga ʻo e ʻōsení, mo ngaohi ia ke ne ʻaonga ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú, mo tokonaki maʻa hono fāmilí lolotonga ʻene mamaʻó. Hili iá, naʻá ne tāpuekina takitaha ʻe ne fānau, ʻo ʻalu noa pē hono loʻimatá peá ne mavahe atu ki he ʻOtu Motu Pilitāniá.8


Ne hokohoko atu e ngaahi palopalema fakaʻekonōmika ʻa e fonuá ki he faʻahitaʻu māfana ʻo e 1837. ʻI he ʻikai haʻane paʻanga pea siʻisiʻi mo e meʻakaí, naʻe taʻofi ai ʻe Sonatane Kolosipei e ngāue ʻi hono falé ka ne kau atu ki ha kau ngāue naʻa nau langa ha fale maʻa Siosefa mo ʻEma. Ka ko e meʻa pē naʻe lava ʻe Siosefa ʻo totongi ʻaki ʻa e kau ngāué ko e paʻanga pepa ʻa e Sosaieti Malú, ʻa ia ne fakaʻau ke tokosiʻi pea toe tokosiʻi ange ʻa e ngaahi pisinisi naʻa nau tali ia ko ha totongi ʻi Ketilaní. ʻE vave pē ha ʻikai toe ʻi ai ha mahuʻinga ʻo e ngaahi paʻanga pepá.

Ne māmālie pē ʻa e mavahe atu ʻa e kau tangatá ke kumi ha ngāue ʻoku totongi lelei angé. Ka naʻe hoko e hohaʻa fakapaʻangá ke siʻisiʻi ai ha ngaahi ngāue maʻuʻanga moʻui ʻi loto pea takatakai ʻi Ketilani—pe ko ha toe feituʻu pē ʻi he fonuá. Ko hono olá, ko e hiki mamafa ʻaupito ʻa e totongi ʻo e koloá pea maʻulalo ʻaupito ʻa e mahuʻinga ʻo e kelekelé. Ne tokosiʻi ha kakai ʻi Ketilani naʻa nau maʻu ha meʻa ke tokoniʻi kinautolu pe ko e kau ngāué. Koeʻuhí ke totongi e moʻua ʻo e siasía naʻe pau ke mōkisi atu ʻe Siosefa ʻa e temipalé, ʻo tuʻu ai ʻi ha tuʻunga faingataʻa ke tāpuni.9

Lolotonga e ngāue ʻa Sonatane ʻi he fale ʻo e palōfitá, naʻe faʻa tokoto hono uaifi ko Kalolainé ʻi he mohengá, ʻo fakaakeake mei ha momoko lahi. Ne hanga ʻe ha kiʻi siemu ʻi hono huhú ʻo taʻofi ia mei heʻene fakahuhu hona fohá, pea ʻi he fakaʻau ke siʻi ange ʻenau maʻuʻanga meʻatokoní, naʻá ne hohaʻa pe ʻe maʻu mei fē ha meʻa ke kai ʻe hono fāmilí. Naʻe ʻi ai haʻanau kiʻi ngoue vesitapolo naʻe maʻu ai ha meʻakai, ka naʻe ʻikai haʻanau pulu, pea pau ai ke nau fakatau huʻakau mei he ngaahi kaungāʻapí ke fafanga hona fohá.

Naʻe ʻilo ʻe Kalolaine naʻe tokolahi hona ngaahi kaungāmeʻa naʻa nau ʻi he tuʻunga tatau mo ia. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe faʻa vahevahe ʻe ha niʻihi ʻenau meʻakaí mo kinautolu, ka ʻi he tokolahi e faingataʻaʻia ʻa e Kāingalotú ke feau ʻenau ngaahi fie maʻú, ne ngali ke ʻikai toe maʻu ʻe ha taha ha meʻa feʻunga ke vahevahe.

ʻI he ʻalu ʻa e taimí, naʻe mamata ʻa Kalolaine ki hono tukuakiʻi ʻe Paʻale Palati mo e fāmili Poinitoní, mo ha niʻihi kehe ʻo honau ngaahi kaungāmeʻá ʻa e siasí koeʻuhi ko honau ngaahi faingataʻaʻiá. Naʻe mole haʻane paʻanga mo Sonatane ki he Sosaieti Malú, ka naʻe ʻikai foki ke na hao mei he faingataʻá. Naʻe mālō pē ʻena kei lava ʻo maʻu ʻena ngaahi fie maʻú, ʻo hangē ko ha tokolahi kehe, ka naʻe ʻikai pē ke ne ongoʻi pe ko Sonatane ʻokú na fie mavahe mei he siasí pe siʻaki ʻa e palōfitá.

Ko hono moʻoní, naʻe ngāue ʻa Sonatane ʻi he fale ʻo e fāmili Sāmitá kae ʻoua kuó ne toe toko taha pē ʻi he kau ngāué. ʻI he taimi ne ʻikai toe maʻu ai haʻana meʻakai mo Kalolainé, naʻá ne mālōlō ʻaho taha mei he ngāué ke fekumi ki ha meʻa ke tokonaki maʻa hono fāmilí, ka naʻá ne foki ki ʻapi ʻoku ʻikai maʻu ha meʻa.10

“Ko e hā leva te tau fai he taimi ní?” Ko e ʻeke ange ia ʻe Kalolainé.

Naʻe ʻilo ʻe Sonatane neongo ʻena ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga mo Kalolainé, ka naʻá na faʻa maʻu ha meʻatokoni ʻi he taimi ʻe niʻihi ke foaki kiate kinautolu ne siʻi ange e meʻa naʻa nau maʻú ʻiate kinauá. Naʻá ne talaange, “ʻI he pongipongí, te u ʻalu ʻo talaange kia Sisitā ʻEma ʻa hotau tūkungá.”

ʻI he ʻaho hono hokó, naʻe foki atu ʻa Sonatane ke ngāue ʻi he fale ʻo e fāmili Sāmitá, kae kimuʻa peá ne maʻu ha faingamālie ke talanoa mo ʻEmá, naʻá ne haʻu kiate ia. Naʻá ne pehē ange, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku lahi e meʻakai ʻokú mou maʻú, ka kuó ke haʻu ʻo ngāue lolotonga e mavahe ʻa e niʻhi kehé.” Naʻá ne pukepuke ʻi hono nimá ha konga hami lahi. “Naʻá ku pehē te u ʻoatu haʻo meʻaʻofa.”11

ʻI heʻene ʻohovalé, naʻe fakamālō ange ʻa Sonatane mo ne ʻohake ʻa e ʻikai ha meʻa ʻi heʻenau kōpaté mo e fokoutua ʻo Kalolainé. ʻI he fanongo ʻa ʻEma ki he meʻá ni, naʻá ne talaange kia Sonatane ke ne toʻo ha tangai ʻo ʻave e mahoaʻá ki he lahi taha te ne lavá.

Ne ʻomi ʻe Sonatane ʻa e meʻakaí ki honau ʻapí kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, pea ʻi he maʻuʻe Kalolaine ʻene fuofua meʻatokoni moʻoni ʻi ha ngaahi ʻaho lahí, naʻá ne fakakaukau ʻoku ʻikai ha toe meʻa ʻe ifo pehē.12


ʻI he fakaʻosinga ʻo Suné, ne toe houtamaki ange ʻa e kau angatuʻú. ʻI he taki kinautolu ʻe Uēleni Peilisi, naʻa nau fakahohaʻasi e ngaahi houalotu Sāpate ʻi he temipalé mo tukuakiʻi ʻa Siosefa ki he ngaahi faʻahinga kotoa pē ʻo e angahalá. Kapau ʻe feinga ha taha ke ne maluʻi e palōfitá, naʻe kaikailaʻi kinautolu ʻe he kau angatuʻú mo fakamanamanaʻi ʻenau moʻuí.13

Naʻe puputuʻu ʻa Mele Filitingi, ʻa ia naʻá ne toki hiki mai ki Ketilani mo hono tuongaʻané kimuʻa peá ne mavahe ki ʻIngilaní, ʻi he moveuveu ʻi ʻOhaioó. ʻI ha pongipongi ʻe taha lolotonga ha fakataha ʻi he temipalé, naʻe ui ai ʻe Paʻale Palati ʻa Siosefa ke ne fakatomala mo ne pehē kuo mei ʻosi e siasí kotoa ʻi he mavahe mei he ʻOtuá.

Naʻe fakamamahi kia Mele ʻa e ngaahi lea ʻa Paʻalé.14 Ko e leʻo tatau pē naʻá ne akoʻi kiate ia ʻa e ongoongoleleí, ko ʻeni ʻokú ne fakaangaʻi e palōfita ʻa e ʻOtuá mo ʻohofi e siasí. Naʻe tufaki ʻi Ketilani kotoa e tohi fakaʻita ʻa Paʻale kia Siosefá, pea naʻe ʻikai ke fakapulipuliʻi ʻe Paʻale ʻa ʻene lotomamahí. Lolotonga e ʻi he koló ʻa Sione Teilá, naʻe ʻave ia ʻe Paʻale ki he tafaʻakí ʻo ne fakatokanga kiate ia ke ʻoua te ne muimui ʻia Siosefa.

Naʻe fakamanatu ange ʻe Sione kiate ia, “Kimuʻa peá ke mavahe mei Kānatá, naʻá ke fakamoʻoniʻi mālohi ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá, pea naʻá ke pehē naʻá ke ʻilo ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi he fakahā mo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

Naʻe fakamoʻoni ange leva ʻa Sione, “ʻOku ou maʻu eni ʻa e fakamoʻoni tatau naʻá ke fiefia aí. Kapau naʻe moʻoni e ngāué ʻi he māhina ʻe ono kuo ʻosí, ʻoku moʻoni ia ʻi he ʻahó ni. Kapau naʻe palōfita ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi ko iá, ʻokú ne hoko ko ha palōfita ʻi he taimí ni.”15

Lolotonga ʻení, naʻe fokoutua ʻa e Palōfitá ʻo ʻikai lava ke ne mavahe mei hono mohengá. Naʻe kāpui ʻe ha felangaaki lahi hono sinó kotoa, pea ne fakaʻau ʻo ne fuʻu vaivai ke toe lava ʻo hiki hake hono ʻulú. Naʻe nofo maʻu ʻa ʻEma mo ʻene toketaá ʻi hono tafaʻakí lolotonga ʻene feinga ke aké. Ne pehē ʻe Sitenei naʻe ʻikai ke ne tui ʻe moʻui fuoloa ange ʻa Siosefa.16

Naʻe fiefia ʻa e kau fakaanga ʻo Siosefá ʻi heʻene mamahí, ʻo pehē naʻe tauteaʻi ia ʻe he ʻOtuá koeʻuhí ko ʻene ngaahi angahalá. Ka neongo iá, naʻe tokolahi e ngaahi kaungāmeʻa ʻo e palōfitá naʻa nau ʻalu ki he temipalé ʻo lotu ʻi he poó kotoa ke fakamoʻui ia.17

Ne aʻu ki ha taimi kuo kamata ke ne fakaakeake, pea naʻe ʻaʻahi atu ʻa Mele mo Vilate Kimipolo kiate ia. Naʻá ne talaange naʻe fakafiemālieʻi ia ʻe he ʻEikí lolotonga ʻene puké. Naʻe fiefia ʻa Mele ke vakai atu ʻokú ne moʻui lelei ange mo fakaafeʻi ia ke ne ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻoku nau nofo ʻi Kānatá ʻi heʻene saí.

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe kau atu ʻa Mele ki ha toe lotu ʻi he temipalé. Naʻe kei fuʻu vaivai ʻa Siosefa ke kau atu, pea naʻe tuʻu hake ʻa Uēleni Peilisi ki he tuʻunga malangá ʻo ne tangutu ʻi he nofoʻanga ʻo e palōfitá. Naʻe ʻikai fai ʻe Hailame, ʻa ia naʻá ne tataki ʻa e lotú, ha meʻa ki he meʻa fakatupuʻita ko ʻení, ka naʻá ne teuteu ha malanga lōloa fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e siasí. Naʻe tanganeʻia ʻa Mele ʻi he loto fakatōkilalo ʻa Hailamé ʻi heʻene fakamanatu ki he Kāingalotú ʻenau ngaahi fuakavá.

Naʻe talaange ʻe Hailame ki he kāingalotú, “ʻOku vaivai hoku lotó pea ʻoku ou ongoʻi he taimí ni ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí.” Naʻe ongo mai hono leʻó ʻo hangē ʻoku tangí, ʻo ne palōmesi ki he kāingalotú ʻe kamata e tupulaki ʻa e siasí ʻi he taimi pē ko iá.

Naʻe tohi ʻa Mele ki hono tokoua ko Mēsí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻoku fakalotolahiʻi au ke u ʻamanaki atu ʻe vavé ni pē ha toe maaau mo melino ʻa e siasí. Tuku muʻa ke tau kau fakataha ʻo lotu ki he meʻá ni ʻaki e kotoa ʻo hotau lotó.”18


ʻI ha māhina ʻe taha mei ai, naʻe manga hifo ʻa Siosefa Filitingi mei ha saliote ki he ngaahi hala ʻo Pelesitoní. Ko e koló ko e uhouhonga ia ʻo e ngaahi ngāueʻanga ʻo e fakahihifo ʻo ʻIngilaní, naʻe tuʻu ʻi he lotolotonga ʻo ha manafa maʻuiʻui. Ne ʻalu hake ʻa e kohú mei he fakamanava ʻo e ngaahi fale ngāué mo e fahiʻanga papá ki he ʻeá, ʻo ne fakapuliki e ngaahi falelotu lahi mo honau ngaahi tauá, ʻi he kohu ʻuliʻulí. Ne kolosi atu e Vaitafe Līpoló ʻi he lotolotonga ʻo e koló ʻo aʻu atu ki he tahí.19

Naʻe tūʻuta atu e kau faifekau ki ʻIngilaní ki he taulanga ʻo Livapulú ʻi ha ʻaho pē ʻe ua kimuʻa ai. Naʻe tataki atu ʻe Hiipa e kau tangatá ki Pelesitoni, ʻi haʻane muimui ki ha ueʻi mei he Laumālié, ʻa ia naʻe hoko ai e tokoua ʻo Siosefa Filitingí ko ha tangata malanga.20 Naʻe fetohiʻaki ʻa Siosefa mo hono ongo tuofāfiné pea mo Sēmisi ʻo talaange kiate ia fekauʻaki mo ʻenau uluí mo fakamoʻoniʻi e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. Naʻe ngali tokanga ʻa Sēmisi ki he ngaahi meʻa naʻa nau tohí mo talaange ki hono kāingalotú fekauʻaki mo Siosefa Sāmita mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻe tūʻuta atu ʻa e kau faifekaú ki Pelesitoni ʻi he ʻaho ʻo e filí, pea ʻi heʻenau lue ʻi he ngaahi halá, naʻe folahi hifo ʻe he kau ngāué ha pena kemipeini ʻi tuʻa ʻi ha matapā sioʻata ki ʻolunga siʻi pē ʻi honau ʻulú. Naʻe ʻikai taumuʻa hono pōpoakí, ʻa ia naʻe tohi mataʻitohi lanu koulá, ki he kau faifekaú, ka naʻá ne fakalotolahiʻi tatau pē kinautolu: ʻe ikuna ʻa e moʻoní.

Naʻa nau kaila fiefia, “ʻĒmeni! Fakafetaʻi ki he ʻOtuá, ʻe ikuna ʻa e moʻoní!”21

Naʻe fononga atu ʻa Siosefa Filitingi ʻi he taimi pē ko iá ke fekumi ki hono tokouá. Talu ʻene mavahe mei Ketilaní mo ʻene lotua ʻe teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa Sēmisi ke ne tali e ongoongoleleí. Hangē ko Siosefá, naʻe mataʻikoloa ʻaki ʻe Sēmisi ʻa e Fuakava Foʻoú mo feinga ke moʻui ʻaki hono ngaahi akonakí. Kapau te ne tali e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, te ne hoko ko ha tokoni lahi ki he kau ngāue fakafaifekaú ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí.

ʻI he aʻu atu ʻa e kau faifekaú ki he ʻapi ʻo Sēmisí, naʻá ne fakaafeʻi kinautolu ke nau malanga mei heʻene tuʻunga malangá ʻi he Falelotu Vasiholó he pongipongi hono hokó. Naʻe tui ʻa Siosefa ko e tokanga ʻa hono tokouá ki heʻenau pōpoakí ko e ngāue ia ʻa e ʻEikí, ka naʻe toe mahino foki kiate ia ʻa e meʻa kotoa ʻe mole mei hono tokouá ʻi heʻene fakangofua kinautolu ke nau malanga ʻi hono falelotú.

Ko e maʻuʻanga moʻui ʻa Sēmisí ʻa e malangá. Kapau te ne tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí, ʻe vave pē ha ʻikai haʻane ngāue.22


ʻI he hala mei Hihifo Mamaʻo ki Ketilaní naʻe ʻohovale ʻa Tōmasi Maasi, Tēvita Pāteni, mo Uiliami Sāmita ʻi heʻenau fetaulaki mo Paʻale Palati ʻokú ne fononga atu mei he tafaʻaki ʻe tahá. ʻI heʻene feinga ke totongi ʻene ngaahi fakamolé, naʻá ne fakatau atu ha kelekele, fakafetongi paʻanga hono ʻinasi ʻi he Sosaieti Malú, peá ne fononga toko taha ki Mīsuli.23

ʻI heʻene kei vilitaki pē ke fakatahatahaʻi e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ne poupouʻi ʻe Tōmasi ʻa Paʻale ke ne foki mai mo kinautolu ki Ketilani. Naʻe ʻikai fuʻu vekeveke ʻa Paʻale ke ne foki ki ha feituʻu naʻá ne lotomamahi lahi ai mo ongoʻi faingataʻaʻia.24 Ka naʻe vili pē ʻa Tōmasi ke ne toe kiʻi fakakaukau, ʻi heʻene loto falala ʻe lava pē ke fakaleleiʻi hono vā mo e palōfitá.

Naʻe fakakaukau ki ai ʻa Paʻale. ʻI he taimi naʻá ne faitohi ai kia Siosefá, naʻá ne pehē kiate ia ko e tohí naʻe fai ia koeʻuhi ko e lelei ʻa e palōfitá. Ka naʻe ʻiloʻi ʻe Paʻale naʻá ne lohiakiʻi pē ia. Naʻe ʻikai ke ne ui ʻa Siosefa ki he fakatomalá ʻi he laumālie ʻo e angamalū. Ka naʻá ne ʻohofi ia, ʻi haʻane fekumi ke maʻu ha totongi.

Naʻe toe fakatokangaʻi foki ʻe Paʻale kuo fakakuihi ia ʻe heʻene ongoʻi ʻoku lavakiʻi iá, ki he ngaahi faingataʻa naʻe tofanga ai ʻa Siosefá. Naʻe hala ʻene lea ʻo fakafepakiʻi ʻa e palōfitá mo hono tukuakiʻi ia ki he siokitá mo e manumanú.25

ʻI heʻene ongoʻi maá, naʻe fakakaukau ai ʻa Paʻale ke ne foki ki Ketilani mo Tōmasi mo e kau ʻaposetolo kehé. Naʻá ne ʻalu ki he fale ʻo e palōfitá ʻi heʻenau tūʻutá pē. Naʻe kei fakaakeake ‘a Siosefa mei heʻene puké, ka naʻá ne fakaʻau ke mālohi ange. Naʻe tangi ʻa Paʻale ʻi heʻene sio kiate iá mo ne kole fakamolemole ki he meʻa kotoa naʻá ne lea ʻaki mo fai ke fakamamahiʻi iá. Naʻe fakamolemoleʻi ia ʻe Siosefa, lotu maʻana, mo tāpuakiʻi ia.26

Lolotonga iá, naʻe feinga ʻa Tōmasi ke toe fakatahatahaʻi e kau mēmipa kehe ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne lava ʻo fakaleleiʻi ʻa e vā ʻo ʻOasoni Palati mo Siosefá, ka kuo hiki ʻa Uiliami Makalelini ia pea naʻe ʻikai ʻulutukua ʻa e ongo tautehina Sionisoní ia mo Sione Poinitoni.27

Naʻe kamata ke lāunga ʻa Tōmasi ʻi heʻene ʻilo kuo tuku atu ʻe Siosefa ʻa Hiipa Kimipolo mo ʻOasoni Haiti ki ʻIngilani taʻe te na talanoa ki aí. ʻIkai ko hono fatongia ia ko e palesiteni ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ke tataki ʻa e ngāue fakafaifekaú mo taki e ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní? ʻIkai ko ʻene haʻu ki Ketilaní ke fakataha mo e Toko Hongofulu Mā Uá mo ʻoatu kinautolu ki muli?28

Naʻá ne lotua ʻa Hiipa mo ʻOasoni mo e ngāue naʻa na fai ʻi mulí, ka naʻe faingataʻa ke mapuleʻi hono loto ʻitá mo e uesia hono loto hikisiá.29

ʻI he ʻaho 23  ʻo Siulaí, naʻe talanoa ʻa Tōmasi mo Siosefa fekauʻaki mo e meʻá ni. Naʻá na fakaleleiʻi hona ngaahi faikehekehé ʻi heʻena fakatahá pea naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā naʻe fakataumuʻa kia Tōmasi.30 Naʻe fakapapauʻi ange ʻe he ʻEikí kiate ia, “Ko e tangata koe ʻa ia kuó u fili ke maʻu ʻa e ngaahi kī ʻo hoku puleʻangá, ʻa ia ʻoku kau ki he Toko Hongofulu Mā Uá, ʻi muli ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” Naʻá ne fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá pea poupouʻi ia ke ne moʻui fiefia.

Ka naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ʻoku ngāue ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he malumalu ʻo e mafai ʻo Siosefa mo hono ongo tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo aʻu pē ki he ngaahi meʻa fekauʻaki mo e ngāue fakafaifekaú. Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Ko ia, ʻilonga ha feituʻu pē te nau fekauʻi atu koe ki aí, ke ke ʻalu ki ai, pea te u ʻiate koe.” Naʻá Ne fakahā kia Tōmasi ʻe tataki ʻe he muimui ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ki ha lavameʻa lahi ange ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.31

Naʻá Ne talaʻofa ange, “Ko e potu kotoa pē te ke malanga ʻaki ai ʻa hoku hingoá ʻe fakaava kiate koe ha matapā ʻaonga.”

Naʻe toe tokoniʻi foki ʻe he ʻEikí ʻa Tōmasi ke ne ʻiloʻi e founga ke fakaleleiʻi ʻaki ʻene kōlomú. Naʻá Ne pehē, “Ke ke loto-fakatōkilalo; pea ʻe tataki nima koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá, pea foaki kiate koe ʻa e tali ki hoʻo ngaahi lotú.”

Naʻá Ne poupouʻi ʻa Tōmasi mo e Toko Hongofulu Mā Uá ke liʻaki ʻenau ngaahi faikehekehe mo Siosefá pea tokanga taha ki heʻenau ngāue fakafaifekaú. “Vakai ke ʻoua naʻa mou hohaʻa ʻo kau ki he ngaahi ngāue ʻo hoku siasí ʻi he potú ni, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí,” peá Ne hoko atu ʻo pehē, “kae fakamaʻa ʻa homou lotó ʻi hoku ʻaó; pea ke mou toki ʻalu atu ki he māmaní kotoa, ʻo malanga ʻaki ʻa ʻeku ongoongoleleí ki he kakai fulipē ʻa ia kuo teʻeki ai ke maʻu iá.”

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí, “Hono ʻikai mamafa ʻa homou uí.”32