‘Inisititiuti
5 Kuo Mole Kotoa


“Kuo Mole Kotoa,” vahe 5 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815-1846(2018)

Vahe 5: “Kuo Mole Kotoa”

VAHE 5

ʻĪmisi
ʻŪ Peesi naʻe Liliú

Kuo Mole Kotoa

Hili hono ʻomi ʻe Siosefa ki ʻapi e ʻū lauʻi peletí, naʻe feinga e kau kumi makakoloá ʻi ha ngaahi uike lahi ke kaihaʻasi ia. Ke maluʻi e lekōtí, naʻe pau ke ne fūfuuʻi holo ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe, pea fufuuʻi kinautolu ʻi he lalo tofunangá, lalo falengāue ʻene tamaí pea mo e loto kēlení. Naʻe ʻikai teitei lava ke ne matavalea.

Naʻe faʻa afe atu hono kaungāʻapi fieʻiló ʻi honau ʻapí ʻo kole fakamātoato ange ke ne fakaʻaliʻali ange ʻa e lekōtí. Naʻe fakafisingaʻi maʻu pē ia ʻe Siosefa, naʻa mo e kole ange ha tokotaha ke totongí. Naʻá ne fakapapauʻi te ne tokangaʻi e ʻū lauʻi peletí, ʻo ne falala ki he talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻe maluʻi kinautolu kapau te ne fai e meʻa kotoa te ne lavá.1

Naʻe hanga ʻe he ngaahi fakahohaʻa ko ʻení ʻo taʻofi ia mei heʻene vakavakaiʻi lelei ʻa e ʻū lauʻi peletí mo ako lahi ange ki he ʻUlimí mo e Tumemí. Naʻá ne ʻiloʻi naʻe totonu ke tokoni ange ʻa e meʻa fakatonuleá ki heʻene liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí, ka kuo teʻeki ai ke ne fakaʻaongaʻi ha ongo maka kikite ke lau ʻaki ha lea fakakuongamuʻa. Naʻá ne vekeveke ke kamata e ngāué, ka naʻe ʻikai mahino kiate ia e founga hono fai iá.2

ʻI hono ako ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peletí, naʻe ʻi ai ha tangata maʻu ʻapi ne fakaʻapaʻapaʻi ʻi Palemaila ko Māteni Hālisi, ʻa ia naʻá ne mahuʻingaʻia heʻene ngāué. Naʻe mei hangē pē taʻu motuʻa ʻo Māteni Hālisí ko e tamai ʻa Siosefá pea naʻá ne faʻa totongi ʻa Siosefa ke tokoni ʻi hono ʻapí. Naʻe ʻosi fanongo ʻa Māteni fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá, ka naʻe ʻikai fakakaukau lahi ki ai, ka ne taʻe ʻoua hono fakaafeʻi ia ʻe he faʻē ʻa Siosefá ke ʻaʻahi ange ki hono fohá.3

Naʻe kei ʻalu ʻa Siosefa ʻo ngāue ʻi he taimi naʻe afe atu ai ʻa Māteni ki honau ʻapí, ko ia naʻá ne fakaʻekeʻeke ʻa ʻEma mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí ʻo fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peletí. ʻI he aʻu mai ʻa Siosefa ki ʻapí, naʻe puke ʻe Māteni hono umá ʻo fai ange ha ngaahi fehuʻi fakaikiiki. Naʻe fakamatala ange ʻa Siosefa ʻo kau ki he ʻū lauʻi peleti koulá mo e fakahinohino ʻa Molonai ke liliu mo pulusi e ngaahi tohi ʻoku ʻasi aí.

Naʻe talaange ʻe Māteni, “Kapau ko e ngāue ia ʻa e tēvoló, he ʻikai ke u teitei fie kau ki ai.” Ka ʻo kapau ko e ngāue ʻa e ʻEikí, naʻá ne fietokoni kia Siosefa ke talaki ia ki he māmaní.

Naʻe fakaʻatā ʻe Siosefa ʻa Māteni ke ne hiki hake ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi he puha loká. Naʻe lava ke ne tala naʻe ʻi ai ha meʻa mamafa ai, ka naʻe ʻikai tui ia ko e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻá ne talaange kia Siosefa, “Kuo pau ke ʻoua naʻá ke tukuakiʻi au ko e ʻikai ke u tui ki hoʻo leá.”

ʻI he aʻu ʻa Māteni ki ʻapi hili e tuʻuapoó, naʻá ne fakaʻeteʻete ki hono loki mohé ʻo lotu, mo ne palōmesi ki he ʻOtuá te ne foaki ʻene meʻa kotoa pē kapau te ne lava ʻo ʻiloʻi naʻe fakalangi e ngāue ne fai ʻe Siosefá.

Lolotonga e lotu ʻa Mātení, naʻá ne ongoʻi e lea ange ha kihiʻi leʻo siʻi ki hono laumālié. Naʻá ne ʻiloʻi ai ko e ʻū lauʻi peletí mei he ʻOtuá—pea naʻá ne ʻiloʻi kuo pau ke ne tokoni kia Siosefa ʻi hono vahevahe atu e pōpoakí.4


ʻI he konga kimui ʻo e taʻu 1827, ne ʻilo ai ʻe ʻEma kuó ne feitama ko ia naʻá ne faitohi ki heʻene ongomātuʻá. Kuo mei lava e taʻu ʻe taha ʻene mali mo Siosefá pea naʻe kei loto mamahi pē ʻene ongomātuʻá. Ka naʻe loto ʻa e ongomātuʻa Heilí ke foki ange ʻa e ongomātuʻa kei talavoú ni ki Hāmoni ke fāʻele pē ʻa ʻEma ʻo ofi ki hono fāmilí.

Neongo naʻe mavahe ai ʻa Siosefa mei heʻene ongomātuʻá mo e ngaahi tokouá mo e tuofāfiné, ka naʻá ne vēkeveke pē ke ʻalu. Naʻe kei feinga ʻa e kakai ʻi Niu ʻIoké ke kaihaʻasi e ʻū lauʻi peletí, pea te ne maʻu mei he hiki ki ha feituʻu foʻoú, ʻa e nonga mo e nofo lilo naʻá ne fie maʻu ke fai ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí. Meʻapangó, he naʻe ʻi ai hono moʻua pea ʻikai haʻane paʻanga ke fai ʻaki e hikí.5

Naʻe ʻalu ʻa Siosefa ki kolo ke totongi ha niʻihi ʻo hono ngaahi moʻuá, mo ʻamanaki ʻe fakaleleiʻi ai ʻene tuʻunga fakapaʻangá. Lolotonga haʻane ʻi falekoloa ʻo totongi moʻuá, naʻe haʻu ʻa Māteni Hālisi kiate ia. Naʻá ne pehē ange, “Misa Sāmita ko e paʻanga ē nimangofulu. ʻOku ou foaki atu ia ke fai ʻaki e ngāue ʻa e ʻEikí.”

Naʻe tailiili ʻa Siosefa ke tali ʻa e paʻangá pea naʻá ne palōmesi ange te ne totongi fakafoki ia, ka naʻe talaange ʻe Māteni ke ʻoua ʻe tokanga ia ki ai. Ko e paʻangá ia ko ha meʻaʻofa, pea naʻá ne ui ki he tokotaha kotoa he lokí ke nau fakamoʻoni kuó ne foaki taʻetotongi ange ia.6

ʻIkai fuoloa mei aí, naʻe totongi ʻe Siosefa hono ngaahi moʻuá peá ne fakahekeheka leva ʻene salioté. Naʻá ne mavahe leva mo ʻEma ki Hāmoni mo e ʻū lauʻi peleti koulá kuo fūfuuʻi ʻi ha talamu piini.7


Naʻe aʻu e ongomātuʻá ni ki he fuʻu ʻapi ʻo e fāmili Heilí, ʻi ha uike ʻe taha mei ai.8 Ne ʻikai fuoloa, kuo tuʻutuʻuni ʻe he tamai ʻa ʻEmá ke ʻoange e ʻū lauʻi peleti koulá ke ne sio ai, ka naʻe talaange ʻe Siosefa ko e puha pē ʻoku lokaʻi aí, te ne lava ʻo ʻoange ke sio ai. Naʻe ʻita ʻa ʻAisake ʻo ne toʻo hake e puha loká ʻo ne ongoʻi hono mamafá, ka naʻe kei taʻetui pē. Naʻá ne talaange he ʻikai lava ʻe Siosefa ʻo tauhi ia ʻi fale kae ʻoua ke ne fakahā ange ʻa e meʻa ʻoku ʻi lotó.9

He ʻikai faingofua e ngāue liliu leá ko e ʻi ai e tamai ʻa ʻEmá, ka naʻe feinga pē ʻa Siosefa ke fai hono lelei tahá. Naʻe tokoni ʻa ʻEma kiate ia, pea naʻá ne hiki tatau ha konga lahi ʻo e ngaahi mataʻitohi ngalikehé, mei he ʻū lauʻi peletí ki ha pepa.10 Pea naʻá ne feinga leva ʻi ha ngaahi uike siʻi ke liliu kinautolu ʻaki e ʻUlimí mo e Tumemí. Naʻe fie maʻu ia ke ne fai ha ngāue lahi ange mei he fakasio pē ki he ongo meʻa fakatonuleá. Naʻe pau ke ne loto fakatōkilalo mo fakahaaʻi ʻene tuí ʻi heʻene ako e ʻū mataʻitohí.11

Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe haʻu ʻa Māteni ki Hāmoni. Naʻá ne talaange naʻá ne ongoʻi kuo ui ia ʻe he ʻEikí ke fononga mamaʻo ki Niu ʻIoke Siti ʻo talanoa mo ha kau mataotao he ngaahi lea fakakuongamuʻá. Naʻá ne ʻamanakí te nau lava ʻo liliu e ʻū mataʻitohí.12

Naʻe hiki tatau ʻe Siosefa mo ha toe ʻū ngaahi mataʻitohi mei he ʻū lauʻi peletí, tohiʻi mo ʻene liliú, peá ne ʻoange ʻa e laʻipepá kia Māteni. Naʻá na tatali ai kae fononga fakahahake hona kaungāmeʻá ke talanoa mo ha kau poto ʻiloa.13


ʻI he aʻu ʻa Māteni ki Niu ʻIoke Sití, naʻá ne ʻalu ʻo sio kia Sālesi ʻAnitoni, ko ha palōfesa he lea faka-Latiná mo e faka-Kalisí, ʻi he ʻUnivēsiti Kolomupiá. Naʻe kei talavou ʻa Palōfesa ʻAnitoni—fakafuofua nai naʻá ne siʻi ʻaki ha taʻu ʻe hongofulu mā nima ʻia Māteni—pea naʻe ʻiloa ia ko ʻene pulusi ha tohi ʻenisaikolopītia manakoa ʻi he anga fakafonua faka-Kalisí mo e faka-Lomá. Naʻá ne toki kamata tātānaki pē ha ngaahi talanoa fekauʻaki mo e kau ʻInitia ʻAmeliká.14

Ko ʻAnitoní, ko ha tangata poto mo loto maʻu naʻe fehiʻa ke fakahohaʻasi ia, ka naʻá ne talitali lelei ʻa Māteni peá ne vakavakaiʻi lelei e ʻū mataʻitohí mo e liliu lea naʻe fai ʻe Siosefá.15 Neongo naʻe ʻikai ʻilo e palōfesá ki he lea faka-ʻIsipité, ka kuó ne lau ha ngaahi fakatotolo naʻe fai fekauʻaki mo e lea fakafonuá pea naʻá ne ʻilo hono fōtungá. ʻI heʻene sio ki he ngaahi mataʻitohí, naʻá ne ʻilo naʻe faitatau mo e lea faka-ʻIsipité pea naʻá ne talaange kia Māteni naʻe tonu ʻa e liliú.

Naʻe fakaʻaliʻali ange ʻe Māteni ha toe ʻū mataʻitohi, pea naʻe siviʻi ia ʻe ʻAnitoni. Naʻá ne talaange ʻoku ʻi he ngaahi mataʻitohí ha ngaahi lea lahi fakakuongamuʻa pea naʻá ne ʻoange kia Māteni ha tohi fakamoʻoni ke fakamoʻoniʻi ʻaki hono moʻoní. Naʻá ne fokotuʻu ange ke ne fakaʻaliʻali ʻa e ʻū mataʻitohí ki ha tangata poto ʻe taha ko Samuela Mitiseli, naʻe faiako kimuʻa ʻi Kolomupia.16

Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni, “Ko e tangata poto ia ʻi he ngaahi lea fakakuongamuʻá pea ʻoku ou tui pau te ne fakapapauʻi atu.”17

Naʻe faʻo ʻe Māteni ʻa e tohi fakamoʻoní ʻi hono kató, ka ʻi he ʻamanaki pē ke ne mavahé, naʻe toe ui atu ʻa ʻAnitoni ke foki ange. Naʻá ne fie ʻilo pe naʻe maʻu fēfē ʻe Siosefa ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá.

Naʻe talaange ʻe Māteni, “Naʻe fakahaaʻi ange ki ai ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻOtuá.” Naʻá ne fakamoʻoni ʻe hanga ʻe hono liliu ʻo e ʻū lauʻi peletí ʻo liliu ʻa e māmaní pea fakahaofi ia mei hano fakaʻauha. Pea ko ʻeni kuó ne maʻu ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ia, te ne fakatau atu leva hono fāmá ʻo foaki e paʻangá ke pulusi ʻaki ʻa e liliú.

Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni, “ʻOmi ke u sio ki he tohi fakamoʻoní.”

Naʻe ala hifo ʻa Māteni ki hono kató ʻo toʻo hake ki ai. Naʻe haehae ia ʻe ʻAnitoni peá ne talaange ʻoku ʻikai ha meʻa ko e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló. Kapau naʻe loto ʻa Siosefa ke liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí, te ne lava ʻo ʻomi ia ki Kolomupia ke liliu ʻe ha taha poto.

Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Māteni naʻe kei fakamaʻu ha konga ia ʻo e ʻū lauʻi peletí pea naʻe ʻikai ngofua ke fakaʻaliʻali ia ʻe Siosefa ki ha taha.

Naʻe talaange ʻe ʻAnitoni, “He ʻikai lava ke u lau ha tohi kuo fakamaʻu.” Naʻá ne fakatokanga kia Māteni mahalo naʻe kākaaʻi ia ʻe Siosefa. Naʻá ne talaange, “Tokanga telia ʻa e kakai kākaá.”18

Naʻe mavahe ʻa Māteni meia Palōfesa ʻAnitoni ʻo ne ʻaʻahi kia Samuela Mitiseli. Naʻá ne talitali lelei ʻa Māteni, fakafanongo ki heʻene talanoá peá ne vakaiʻi e ngaahi mataʻitohí mo e liliú. Naʻe ʻikai mahino ia ki ai, ka naʻá ne talaange naʻa nau fakamanatu ange ʻa e ngaahi “mataʻitohi fakatātā” faka-ʻIsipité [Egyptian hieroglyphics], pea ko e ngaahi mataʻitohi ia ʻo ha puleʻanga kuo ʻauha.19

Ne ʻikai fuoloa mei ai kuo mavahe ʻa Māteni mei he koló ʻo foki ki Hāmoni, kuó ne tui lahi ange naʻe maʻu ʻe Siosefa e ʻū lauʻi peleti koulá pea mo e mālohi ke liliu kinautolú. Naʻá ne fakamatala kia Siosefa ʻo kau ki he ongo fakaʻekeʻeke naʻe fai mo e ongo palōfesá pea fakapoto ange kapau he ʻikai lava ʻe he kau tangata ako lelei taha ʻo ʻAmeliká ʻo liliu e tohí, kuo pau ke fai ia ʻe Siosefa.

ʻI he ongoʻi taulōfuʻu ʻa Siosefa ʻi he fatongiá, naʻá ne tali ange, “He ʻikai ke u lava, he naʻe ʻikai ke u ako.” Ka naʻá ne ʻiloʻi kuo teuteu ʻe he ʻEikí ʻa e ongo meʻa fakatonuleá ke ne lava ai ʻo liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí.20

Naʻe tui pehē foki mo Māteni. Naʻá ne palani ke foki ki Palemaila, fokotuʻutuʻu lelei ʻene pisinisí pea toe foki mai he vave tahá ke hoko ko e sikalaipe ʻa Siosefá.21


ʻI ʻEpeleli 1828, naʻe nofo ai ʻa ʻEma mo Siosefa ʻi ha ʻapi he veʻe Vaitafe Sesikuehaná, ofi pē ki he ongomātuʻa ʻa ʻEmá.22 ʻI he lahi ko ia hono keté heʻene feitamá, naʻá ne faʻa hoko ai ko e sikalaipe ʻa Siosefá hili ʻene kamata liliu e lekōtí. ʻI ha ʻaho ʻe taha, lolotonga e liliu lea ʻa Siosefá, fokifā pē kuo kamata ke tea hono fofongá. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻEma naʻe ʻi ai ha ʻā naʻá ne takatakaiʻi ʻa Selusalema?”

Naʻe tali ange ʻe ʻEma, “ʻIo,” ʻi heʻene manatu ki hono fakamatalaʻi ia ʻe he Tohi Tapú.

Naʻe toki ongoʻi fiemālie ʻa Siosefa ʻo pehē ange, “ʻOiauē, ne u manavasiʻi telia naʻa kuo kākaaʻi au.”23

Naʻe ofo ʻa ʻEma ʻi he ʻikai ke hanga ʻe he siʻi e ʻilo hono husepānití ki he hisitōliá mo e folofolá ʻo uesia e ngāue liliu leá. Naʻe ʻikai mei lava ʻa Siosefa ia ʻo fai ha tohi mahino mo lelei. Ka naʻe laulau houa ʻene tangutu hono tafaʻakí, ka ne tala-kae-tohi ʻa e lekōtí taʻe tokoni ki ai ha faʻahinga tohi pe pepa. Naʻe ʻilo ʻe ʻEma ko e ʻOtuá pē ʻokú Ne lava ʻo ueʻi fakalaumālie ʻa Siosefa ke ne liliu lea, ʻo hangē ko ia naʻe hokó.24

Ne toe foki ange ʻa Māteni mei Palemaila peá ne hoko atu ʻe ia e ngāue fakasikalaipé, kae mālōlō ʻa ʻEma kimuʻa pea siʻi fāʻelé.25 Ka naʻe ʻikai faingofua e mālōloó. Naʻe vili e uaifi ʻo Mātení ko Lusi, ke na omi ki Hāmoni, pea ko ha ongomātuʻa anga mālohi ʻa e ongomātuʻa Hālisí.26 Naʻe huʻuhuʻu ʻa Lusi he loto ʻa Māteni ke tokoniʻi fakapaʻanga ʻa Siosefá pea naʻá ne ʻita heʻene ʻalu toko taha kae ʻikai ke na ō ki Niu ʻIoke Sití. ʻI hono talaange ʻe Māteni ʻe ʻalu ki Hāmoni ke tokoni ki he liliú, naʻe tuʻu hake mo ia ʻo ʻalu, ko ʻene fakapapauʻi te ne sio he ʻū lauʻi peletí.

Naʻe ʻikai sai e fanongo ʻa Lusí, pea ko e taimi naʻe ʻikai mahino ai kiate ia e lea ʻa e kakaí, naʻá ne faʻa huʻuhuʻu ʻoku fakaangaʻi ia ʻe he kakaí. Naʻe ʻikai foki haʻane ongoʻi momou ki he ngaahi meʻa ʻoku fakapulipulí. Hili e fakafisi ʻa Siosefa ke fakaʻaliʻali ange ki ai e ʻū lauʻi peletí, naʻe kamata ke ne kumi holo ia he falé, hakule e ʻū puha faʻoʻanga meʻa ʻa e fāmilí, ʻū kōpaté mo e ʻū puhá. Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻikai ha toe fili ʻa Siosefa ka ke fūfuuʻi e ʻū lauʻi peletí he loto vaoʻakaú.27

Naʻe mavahe leva ʻa Lusi mei he ʻapí ʻo nofo ha kaungāʻapi. Naʻe toe maʻu pē ʻe ʻEma ʻene ʻū puhá mo e kōpaté, ka kuo fakamatala ʻeni ʻe Lusi ia ki he ngaahi kaungāʻapí naʻe feinga ʻa Siosefá ke maʻu e paʻanga ʻa Mātení. Hili ha ngaahi uike ʻene fakatupu palopalemá, naʻe foki leva ʻa Lusi ki Palemaila.

ʻI he toe melino ʻa e ngaahi meʻá, naʻe vave leva e liliu ʻa Siosefa mo Mātení. Naʻe fakaʻau ke anga ʻa Siosefa ki hono fatongia fakalangi ko e tangata kikite mo e tangata maʻu fakahaá. ʻI heʻene fakaʻaongaʻi e meʻa fakatonuleá pe foʻi maka kikite ʻe tahá, naʻe lava ai ke ne liliu ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi muʻa ʻiate ia pe ʻi hono kofukofu ʻaki e konga tupenu līneni ʻa ʻEma ʻi he funga tēpilé.28

ʻI he kotoa ʻo ʻEpeleli, Mē mo e konga kimuʻa ʻo Suné, naʻe fakafanongo ai ʻa ʻEma ki he leʻo ʻo Siosefá ʻi heʻene tala-kae-tohi ʻa e lekōtí.29 Naʻá ne lea māmālie mo mahino, pea faʻa kiʻi longo ke tatali kia Māteni ke ne pehē ange, “kuo tohi,” hili ia ʻene aʻu mai ki he meʻa ne ngata ai e lea ʻa Siosefá.30 Naʻá na taufetongi pē mo ʻEma he hoko ko ha sikalaipé pea naʻá ne ofo he hili ko ia ha ngaahi fakahohaʻa pe mālōlō, naʻe hoko atu maʻu pē ʻa Siosefa ia mei he meʻa naʻe ngata aí, taʻe toe talaange.31

Ne vave pē taimi ke fāʻeleʻi ai e pēpē ʻa ʻEmá. Kuo fakaʻau ke lahi fokotuʻunga e ʻū lauʻi peesi ne ʻosi liliú, pea naʻe tui ʻa Māteni kapau te ne ʻoange ke lau ʻe hono uaifí ʻa e liliú, te ne ʻilo ai hono mahuʻingá pea ʻe taʻofi ai ʻene fakahohaʻasi ʻena ngāué.32 Naʻá ne fakaʻamu foki ʻe fiefia ʻa Lusi he founga kuo fakamoleki ki ai hono taimí mo e paʻangá, ʻo tokoni ke tuku mai e folofola ʻa e ʻOtuá.

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe kole ai ʻe Māteni kia Siosefa ha ngofua ke ne ʻave ʻa e ʻū lauʻi pēsí ki Palemaila ʻi ha ngaahi uike siʻi pē.33 ʻI hono manatuʻi ʻe Siosefa e tōʻonga ʻa Lusi Hālisi heʻene ʻaʻahi ange ki honau ʻapí, naʻe tokanga ʻa Siosefa ki he foʻi fakakaukau ko iá. Ka naʻá ne loto ke fakafiemālieʻi ʻa Māteni ko ʻene tui kiate ia, ʻi he taimi naʻe tokolahi e kakai ne nau veiveiua ʻi heʻene leá.34

Naʻe ʻikai fakapapauʻi ʻe Siosefa e meʻa ke faí, ko ia naʻá ne lotu ai ke maʻu ha fakahinohino pea naʻe talaange ʻe he ʻEikí ke ʻoua naʻá ne tuku ke ʻave ʻe Māteni ʻa e ʻū lauʻi pēsí.35 Ka naʻe fakapapauʻi ʻe Māteni ʻe hoko ha liliu ʻi heʻene fakaʻaliʻaliange ia ki hono uaifí, ko ia naʻá ne kole fakamamate ai kia Siosefa ke ne toe fehuʻi pē. Naʻe fai ia ʻe Siosefa ka naʻe tatau pē ʻa e talí. Ka naʻe toe kole ange ʻe Māteni ko hono tuʻo tolú ke ne toe kole pē, pea naʻe fakangofua ai ʻe he ʻOtuá he taimi ko iá ke fai e meʻa ne na loto ki aí.

Naʻe talaange ʻe Siosefa kia Māteni te ne lava ʻo ʻave ʻa e ʻū lauʻi pēsí ʻi ha uike ʻe ua, kapau te ne fuakava ke lokaʻi ia pea toki fakahā ange pē ki ha kau mēmipa pau ʻo e fāmilí. Naʻe palōmesi ange ʻa Māteni peá ne foki leva ki Palemaila mo e ʻū lauʻi peesi kuo tohí.36

Hili e mavahe ʻa Mātení, naʻe hā mai ʻa Molonai kia Siosefa ʻo ʻave ʻa e meʻa fakatonuleá mei ai.37


ʻI he ʻaho hoko hili e mavahe ʻa Mātení, naʻe kātekina ai ʻe ʻEma ha langā fuoloa mo mamahi peá ne fāʻele ko ha kiʻi tamasiʻi. Naʻe sino vaivai mo mahamahaki e pēpeé pea ʻikai moʻui fuoloa. Naʻe fuʻu ongosia fau ʻa ʻEma mo loto mamahi, pea hangē ka mate foki mo iá. Naʻe tokangaʻi lelei ia ʻe Siosefa, pea ʻikai teitei mavahe fuoloa mei hono tafaʻakí.38

Hili ha uike ʻe ua, ne kamata ke ake mai e moʻui ʻa ʻEmá pea toe foki ʻene fakakaukaú kia Māteni mo e ʻū lauʻi peesi kuo liliú. Naʻá ne talaange kia Siosefa, “ʻOku ʻikai ke u fiemālie, pea he ʻikai ke u lava ʻo mālōlō mo fiemālie kae ʻoua ke u ʻiloʻi pe ko e hā e meʻa ʻa Misa Hālisi ʻoku fai ʻaki iá.”

Naʻá ne tapou kia Siosefa ke ne kumi ʻa Māteni, ka naʻe ʻikai loto ʻa Siosefa ke mavahe meiate ia. Naʻá ne talaange, “Kole ki heʻeku faʻeé ke haʻu ke ma nofo ka ke ʻalu.”39

Naʻe heka saliote leva ʻa Siosefa ʻo fononga fakatokelau. Naʻe siʻi haʻane kai pe mohe lolotonga e fonongá ko e manavasiʻi kuó ne fakatupu houhau ki he ʻEikí he ʻikai ke ne fanongo ki Heʻene folofola mai ke ʻoua naʻa tuku ke ʻalu ʻa Māteni mo e ʻū lauʻi peesi kuo liliú.40

Naʻe hopo ʻa e laʻaá heʻene aʻu atu ki he ʻapi ʻene ongomātuʻá ʻi Manisesitaá. Naʻe teuteuʻi ʻe he fāmili Sāmitá e kai pongipongí pea nau fakaafeʻi mai ʻa Māteni ke nau maʻu meʻatokoni fakataha. ʻI he hoko ʻa e valú, kuo maau e meʻakaí he tēpilé ka naʻe teʻeki ai pē ke ʻalu ange ʻa Māteni ia. Naʻe kamata ke hohaʻa ʻa Siosefa mo e fāmilí ʻi heʻenau tatali ki aí.

Faifai, hili ha houa ʻe fā pe lahi ange mei ai, naʻe ʻasi ange ʻa Māteni mei he mamaʻó, ʻo ne lue māmālie ange ki fale, mo sio fakamamaʻu pē ki he kelekelé.41 Naʻá ne tuʻu he matapā ʻo e ʻaá, tangutu he funga ʻaá pea fusiʻi hifo hono tataá ke fakapuliki ʻaki hono matá. Naʻá ne toki hū mai ki fale ʻo tangutu hifo ke kai fakalongolongo pē.

Naʻe siofi ʻe he fāmilí hono toʻo hake ʻe Māteni ʻa e huhú mo e helé, hangē haʻane teuteu ke kaí, peá ne toe lī hifo ia ki lalo. Naʻá ne tangi, “Kuó u fakamoleki hoku laumālié!” mo puke pē hono ʻulu ʻi hono ongo nimá. “Kuó u fakamoleki hoku laumālié.”

Naʻe puna ki ʻolunga ʻa Siosefa. “Māteni, kuó ke fakamoleki e ʻū lauʻi peesi kuo liliú?”

“ʻIo,” ko Māteni ange ia. “Kuo mole ia pea ʻoku ʻikai ke u ʻilo pe ʻoku ʻi fē.”

Naʻe toʻe hake ʻa Siosefa, “ʻOiauē ʻe hoku ʻOtua, ʻe hoku ʻOtua,” mo kuku pē hono ongo nimá. “Kuo mole kotoa!”

Naʻá ne fefokifokiʻaki pē he lokí. Naʻe ʻikai ke ne ʻilo e meʻa ke faí. Naʻá ne talaange kia Māteni, “Toe foki. Toe ʻalu ʻo kumi.”

Naʻe tangi ʻa Māteni, “Kuo iku-launoa kotoa. Kuó u kumi he potu kotoa pē ʻi he falé. Kuó u hae ʻa e ʻū mohengá mo e ʻū piló, ka ʻoku ʻikai ke ʻi ai ia.”

“Te u foki koā ki hoku uaifí mo ha faʻahinga talanoa peheni?” Naʻe manavasiʻi ʻa Siosefa naʻa mate ʻa ʻEma he ongoongo ko ʻení. “Te u ʻalu fēfē ki he ʻEikí?”

Naʻe feinga ʻene faʻeé ke fakafiemālieʻi ia. Naʻá ne talaange, mahalo naʻa fakamolemoleʻi ia ʻe he ʻEikí kapau te ne fakatomala ʻi he loto fakatōkilalo. Ka kuo tangi halotulotu ʻa Siosefa ia, mo ʻita lahi he ʻikai ke ne talangofua ki he ʻEikí he ʻuluaki taimí pē. Naʻe ʻikai toe fie kai ia he toenga ʻo e ʻahó. Naʻá ne mohe ai he pō ko iá peá ne foki he pongipongi hokó ki Hāmoni.42

Naʻe mamahi e loto ʻo Lusí heʻene mamata ki heʻene fokí. Hangē ko e meʻa kotoa pē ne ʻamanaki ki ai honau fāmilí—ʻa e meʻa kotoa pē kuo maʻu ai ʻenau fiefiá he ngaahi taʻu siʻi ne toki ʻosí—kuo pulia ia ʻi ha kiʻi lau momeniti pē.43