‘Inisititiuti
42 Fakafekefeka Homou Umá


“Fakafekefeka Homou Umá,” vahe 42 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 42: “Fakafekefeka Homou Umá”

Vahe 42

ʻĪmisi
Malanga ʻa Siosefá

Fakafekefeka Homou Umá

ʻI he konga kimuʻa ʻo Nōvema 1843, naʻe talitali lelei ai ʻe Fīpē Utalafi ʻa Uilifooti hili haʻane ngāue fakafaifekau māhina ʻe fā ki he vahefonua fakahahaké. Naʻá ne tūʻuta mo ha ʻū meʻaʻofa maʻa hono fāmilí mo ha saliote ne fonu ʻi he nāunau paaki ki he ʻōfisi Times and Seasons, ʻa ia ne nofo ai ʻa Fīpē mo e fānaú.1

Naʻe fāʻeleʻi ʻe Fīpē ha ʻofefine ʻe taha ʻi Siulai, pea kuo mei lava ha māhina ʻe taha ʻene tuʻanaki atu ki he tūʻuta mai ʻa Uilifōtí. Naʻe fuʻu vāʻofi ʻaupito ʻa e ongo Utalafí pea ne na fehiʻa ke na māvahevahe ʻi he taimi ne ʻalu ai ʻa Uilifooti ʻo ngāue fakafaifekaú. Naʻe ʻikai ke na hangē ko e kau ʻaposetolo kehé mo honau ngaahi uaifí, neongo ne teʻeki ke na sila ki taimi mo ʻitāniti, pea naʻá na fakatuʻamelie ke maʻu e ouaú.

Lolotonga e mamaʻo ʻa Uilifōtí, naʻe faitohi ʻa Fīpē kiate ia ʻo ʻeke pe ʻokú ne fakakaukau nai ʻe ʻi ai ha taimi ʻe fakamāvahevaheʻi ai ʻena ʻofá ʻi ʻitāniti. Naʻá ne tali mai ʻaki ha foʻi maau ʻo fakahaaʻi ʻaki ʻene ʻamanaki lelei ʻe ope atu ʻena feʻofaʻakí ʻi he hili ʻa e maté.2

ʻI he ʻaho 11 ʻo Nōvemá, ko e hili ia ha uike ʻe taha mei he foki mai ʻa Uilifōtí, naʻe ʻaʻahi ʻa e fāmili Utalafí ki he ʻapi ʻo Sione mo Lionola Teilá. Naʻe akoʻi ai ʻe Hailame Sāmita fekauʻaki mo e toetuʻú, huhuʻí mo e hakeakiʻí ʻo fakafou ʻi he fuakava foʻou mo taʻengatá. Naʻá ne silaʻi leva ʻa Fīpē mo Uilifooti ki taimi mo ʻitāniti, pea ne nau maʻu leva ha efiafi fakafiefia.3 Naʻe kamata leva ke teuteu ʻa e ongo Utalafí ke maʻu hona ʻenitaumení.

ʻI he konga kimuʻa ʻo e faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, ko e fuofua taimi ia hili ha taʻu ʻe taha ke kamata foaki ai ʻe Siosefa e ʻenitaumeni ha Kāingalotu tokolahi. Hangē pē kuó ne talaʻofá, naʻá ne fakalahi ʻa e ʻenitaumení ke kau ai ʻa e kakai fefiné, pea ʻi he ʻaho 28 ʻo Sepitemá naʻá ne fai ʻa e ouaú kia ʻEma ʻi he Fale Nofoʻanga Nāvuú.4 Ne ʻikai fuoloa mei ai, naʻe fakahoko ʻe ʻEma ʻa e ouau fufulú mo e paní kia Seini Lao, Lōsana Mākisi, ʻIlisapeti Tufi mo Mele Filitingi Sāmita. Ko e toki fuofua taimi ia ke fakahoko ai ʻe ha fefine ʻa e ouau fakatemipalé ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní.5

ʻI he ngaahi uike hoko maí, naʻe fakahoko ʻe ʻEma ʻa e ouaú kia Lusi Sāmita, Ane Uitenī, Meesi Tomusoni, Sēneta Lisiate, Lionola Teila, Mele ʻAna ʻIongi mo ha niʻihi kehe. Naʻe fakahoko leva ʻe he kakai fefiné ʻa e ouaú kae tokangaʻi ʻe ʻEma.6

ʻI Tīsemá, naʻe fufulu, pani, mo maʻu ʻenitaumeni ai ʻa Fīpē mo Uilifooti.7 ʻI he fakaʻosinga ʻo e taʻú, naʻe toko fāngofulu mā ua ʻa e kakai fefine mo tangata naʻa nau maʻu ʻentaumení. Naʻa nau faʻa fakataha ʻi he loki ʻi ʻolunga he falekoloa ʻa Siosefá ke lotu mo ako fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo ʻitānití.8


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, lolotonga ʻenau fakataha angamaheni mo e Kāingalotu kuo maʻu ʻenitaumení, naʻe fufuuʻi ʻe Uiliami Lao meia Siosefa mo Hailame ʻa ʻene halaia ʻi he tono malí. ʻI heʻene fai ʻa e angahalá, naʻe ongoʻi ai ʻe Uiliami kuó ne maumaufono ki hono laumālié.9

ʻI he taimi ko ʻení, naʻe ʻoange ʻe Hailame kiate ia ha tatau ʻo e fakahā ki he nofo-malí. Naʻe fekau ange ʻe Hailame, “ʻAlu mo ia ki ʻapi ʻo lau, pea tokangaʻi lelei ia peá ke toe fakafoki mai ia.” Naʻe ako ʻe Uiliami ʻa e fakahaá peá ne fakaʻaliʻali ia kia Seini. Naʻe veiveiua [ʻa Uiliami] ki hono moʻoní, ka naʻe fakapapauʻi [ʻe Seini] ʻoku moʻoni ia.

Naʻe ʻave ʻe Uiliami ʻa e fakahaá kia Siosefa, ʻa ia naʻá ne fakapapauʻi ange naʻe moʻoni ia.10 Naʻe kole ange ʻe Uiliami ke ne fakaʻikaiʻi e ngaahi akonakí, ka naʻe fakamoʻoni ʻe Siosefa kuo fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke akoʻi ʻa e mali tokolahí ki he Kāingalotú pea ʻe fakamalaʻiaʻi ia kapau ʻe talangataʻa ki ai.11

Ne aʻu ki ha taimi naʻe puke ai ʻa Uiliami pea naʻe faifai peá ne vete ʻene angahala tono malí kia Hailame, ʻo ne fakahā ki hono kaungāmeʻá naʻe ʻikai ke ne ongoʻi taau ke moʻui pe mate. Ka naʻá ne kei fie maʻu pē ke sila mo Seini ki ʻitāniti, pea naʻá ne ʻeke kia Siosefa pe ʻe lava nai ia. Naʻe fehuʻi ʻe Siosefa ki he ʻEikí, pea naʻe fakahā ʻe he ʻEikí he ʻikai lava ke maʻu ʻe Uiliami ʻa e ouaú he naʻá ne tono.12

Naʻe kamata ke lili e loto ʻo Uiliamí he ʻitá kia Siosefá.13 ʻI he konga kimui ʻo Tīsemá, naʻe ʻikai ke ne toe ʻalu mo Seini ki he fakataha ʻa e Kāingalotu ne maʻu ʻenitaumení.14 Naʻe faleʻi ange ʻe Seini ke na fakatau fakalongolongo atu ʻena koloá peá na mavahe mei Nāvū. Ka naʻe loto ʻa Uiliami ke ne fakaʻauha ʻa Siosefa.15 Naʻe kamata ke ne palani fakafufū mo e niʻihi kehe ne nau fakafepaki ki he palōfitá, pea naʻe ʻikai fuoloa mei ai, naʻe mole hono tuʻunga ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.

Naʻe tala ʻe Uiliami naʻá ne fiefia ke ʻatā mei heʻene fengāueʻaki mo Siosefá. Naʻe ʻikai ke ne mavahe mei Nāvū, ʻo hangē ko ia ne fokotuʻu ange ʻe Sēiní, ka naʻá ne vivili ke fakafepaki mo fai ha meʻa ke mate ai e palōfitá.16


Naʻe fakatupu loto-mamahi e hē ʻa Uiliami mei he moʻoní ka naʻe ʻikai ke taʻeʻiloa ia. Naʻe talaange ʻe Siosefa ki ha haʻofanga kakai ʻi ha ʻaho Sāpate momoko ʻi he konga kimuʻa ʻo e 1844, “Kuo laui taʻu ʻeku feinga ke mateuteu e ʻatamai ʻo e Kāingalotú ke tali ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá, ka ʻoku tau faʻa fakatokangaʻi hanau niʻihi, ʻi he hili ʻenau fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku nau lavá maʻá e ngāue ʻa e ʻOtuá, ʻoku molengofua ʻenau tuí ʻo hangē ha sioʻata ʻoku momó ʻi he taimi pē ʻoku nau fehangahangai ai mo ha ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke nau anga ki aí.”

Talu hono fokotuʻu ʻo e siasí, kuo mamata ʻa Siosefa ki he kakai fefine mo tangata ne nau liʻaki ʻa e tuí ʻi he taimi ne nau taʻefiemālie ai ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻá ne akoʻí pe ko e taimi naʻe ʻikai ke ne fai ai ʻa e meʻa ne nau ʻamanaki ʻoku totonu ke fai ʻe ha palōfitá. Ko kinautolu ne nau mavahe mei he siasí, ne nau faʻa mavahe fakalongolongo pē. Kae hangē ko ia kuo fakahā ʻe he kau tangata hangē ko ʻĒsela Puuti, Uēleni Peilisi, mo Sione Pēnetí, ko e taimi ʻe niʻihi ko kinautolu ʻoku mavahe mei he siasí ne nau fakafepaki ki he palōfitá, siasí mo hono ngaahi akonakí pea faʻa hoko ai ʻa hono ngaohikovia ʻo e Kāingalotú. Ne teʻeki ke ʻiloʻi pe ko e hā e founga ʻe fakafetau ai ʻa Uiliamí.

Lolotonga iá, ne kei hoko atu pē hono teuteuʻi ʻe Siosefa ʻa e Kāingalotú ke nau maʻu e ngaahi ouau faifakamoʻui ʻi he temipalé. Naʻá ne talaange ki ha haʻofanga kakai tangata mo fefine tokolahi, “Fakaʻamu ange mai ʻe au ne ʻosi e temipale ko ʻení koeʻuhí ke tau hū ki ai. Te u fie faleʻi ʻa e Kāingalotú kātoa ke nau ngāue ʻaki honau iví kotoa ʻo tānaki fakataha honau kāinga ʻoku kei moʻuí ki he feituʻú ni, ke lava ʻo fakamaʻu mo fakamoʻui kinautolu.”17

Ka naʻá ne ʻiloʻi, ʻe toki lava pē ia ʻe he Kāingalotú kapau te nau lava ʻo fakaʻosi e temipalé. Naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ki he fekeʻikeʻi ne fakautuutu ʻi he tukui kolo takatakai ʻi Nāvuú. Hili ha fili fakavahefonua ʻi he faʻahitaʻu māfana kimuʻá, naʻe fakataha e kau fakaangá ke fakahāhā loto, ʻo tukuakiʻi ia ki heʻene tākiekina e fili ʻa e Kāingalotú. Naʻa nau pehē, “Kuo pau ke hoko ʻa e faʻahinga peheé ko ha tokotaha fakatuʻutāmaki, tautautefito ki heʻene fokotuʻu ia ke hoko ko ha taki ki ha kakai tokolahi.”18

Koeʻuhí naʻá ne ʻiloʻi ʻe vave pē ha fakalalahi ʻa e fekeʻikeʻí, naʻe fakaʻamu ʻa Siosefa ke ne maʻu ha niʻihi ʻi he tafaʻaki ʻa e puleʻangá te nau fie kau fakataha mo ia ʻa ia te nau lava ʻo taukapoʻi ʻa e Kāingalotú. ʻI he ngaahi māhina kimuʻá, naʻá ne faitohi ki ha kau kanititeiti ʻe toko nima ne nau feinga palesiteni ʻi he fili fakafonuá, naʻá ne fakaʻamu ke ʻiloʻi pe te nau poupouʻi nai e feinga ʻa e Kāingalotú ke toe totongi huhuʻi ʻenau mole ʻi Mīsulí. Naʻe tohi mai ha toko tolu ʻo e kau kanititeití. Naʻe pehē ʻe ha toko ua ko e fakakaukau ko ia ke fakatonutonú ko e meʻa ia ʻa e puleʻangá, kae ʻikai ko e palesitení. Ko e fika tolú naʻá ne fakaʻofaʻia, ka naʻe iku pē ko e fakaʻapē.19

ʻI he faingataʻaʻia ʻa Siosefa ʻi he taʻefietokoni ʻa e kau kanititeití, naʻá ne fakakaukau ai ke ne kau ʻi he feinga fili ki he palesiteni ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe mahino he ʻikai ke ne teitei maʻu ʻa e filí, ka naʻá ne fakaʻamu ke fakaʻaongaʻi ʻene feinga filí ke fakahā ai ki he kakaí ʻa e mamahi ʻa e Kāingalotú mo poupouʻi ʻa e totonu ʻo e niʻihi ne ngaohikovia kinautolú. Naʻá ne ʻamanaki ʻe kemipeini ha Kāingalotu ʻe toko laungeau ʻi he kotoa ʻo e fonuá maʻana.

ʻI he ʻaho 29 ʻo Sānuali, 1844, naʻe fokotuʻu ai ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa Siosefa ke ne hoko ko ha kanititeiti ki he fili palesitení, pea naʻá ne tali ʻenau fokotuʻú. Naʻá ne talaʻofa ange, “Ka faifai angé pea fili au ke u palesiteni, te u maluʻi ʻa e kakaí ʻi heʻenau totonú mo e tauʻatāiná.”20


Lolotonga iá, naʻe heka ʻa ʻEtisoni Pālati ʻi ha vaka toutai tofuaʻa ʻi he matāfanga ʻo Saute ʻAfiliká, ʻo ne siofi ʻene kaungāfolau vaká ʻenau tukutukuhifo ha vaka iiki ʻe fā ki he loto tahí ʻo nau ʻaʻalo mālohi ke tulimui ʻi ha fuʻu tofuaʻa lahi. ʻI he fakaofi atu e vaka ʻo e kau tangatá he tafaʻaki ʻo e tofuaʻá, naʻa nau veloʻi ʻaki e taó hono tuʻá, ʻo tupunga ai ʻene uku tūʻulu ki he loto moaná peá ne fusiʻi ai e ʻū vaká he ngaahi fuʻu peau taʻané.

Naʻe hoko ʻeni ke motu ai e maeá, pea naʻe toe ʻasi hake ʻa e tofuaʻá ʻi he veʻe vaká. Naʻe kaka ʻa ʻEtisoni ki he funga fanaá ke sio lelei, peá ne sio ai ki he fute ʻa e [tofuaʻá], ʻene fītaʻá mo fetāʻaki e tahí heʻene feinga ke homoki ʻa e ongo tao ne velohi ʻi hono kakanó. ʻI he taimi ne toe fakaofi atu ai ʻa e fanga kiʻi vaká, naʻá ne toe uku ki he loto tahí ke kalofaki ha toe fakalavea peá ne toe ʻasi hake ʻi he fukahi tahí kae kiʻi mamaʻo atu. Naʻe feinga ʻa e kau tangatá ke nau toe tulimui ai, ka naʻe hola ʻa e tofuaʻá.

Naʻe hoko e mamata ʻa ʻEtisoni he tukufetulí ke fakamanatu ai kiate ia ʻa e tāpuaki fakapēteliake naʻá ne maʻu hili ha taimi nounou ʻo ʻene hiki ki Nāvuú. Naʻe talaʻofa ange ai ʻe Hailame Sāmita te ne “feʻaluʻaki fano ʻi he funga ʻo e māmaní.” Hili e tāpuakí, naʻe talaange ʻe Hailame, “Mahalo ʻoku totonu ke ke ʻalu ʻo hoka-tofuaʻa.”21

Kuo lau māhina ʻeni ʻa e folau tahi ʻa ʻEtisoni mo hono ngaahi hoa faifekaú, ne nau folau fakatonga ʻi he Tahi ʻAtalanitikí pea takai hake ʻi he Muifonua ʻo e ʻAmanaki Leleí (Cape of Good Hope), ko e fakataumuʻa ki he ʻotu motu ofi ki ʻAositelēliá. ʻI he ʻikai ko ia ke nau maʻu ha vaka ne folau ki Hauaiʻí, naʻa nau totongi ai ha vaka toutai tofuaʻa ne tukufolau ki he tafaʻaki fakatonga ʻo Tahití. Ne meimei ke taʻu ʻe taha ʻa e folaú, pea naʻe ʻosi feinga ʻa ʻEtisoni mo e kau faifekaú ke fevahevaheʻaki ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí mo ʻenau kaungāfolau vaká.

Naʻe fakalata ʻa e ngaahi ʻaho ʻe niʻihi ʻi he vaka toutaí, ka naʻe faʻa faingataʻa ʻa e taimi poʻulí kia ʻEtisoni koeʻuhí ko e ngaahi misi tamakí. Naʻá ne misi ʻi ha pō ʻe taha naʻe heka vaka ʻa Siosefa mo e Kāingalotú pea naʻa nau folau fakahangatonu atu ki ha matangi. Naʻe fou atu e vaká ʻi ha feituʻu ne mamaha ʻo lavetukia he ngaahi maka ʻo kilisitahí pea taʻeʻaonga ai e sinoʻi vaká. ʻI he hū ʻa e liú ki he loto vaká, naʻe kamata ke ngoto e taumuʻá ki he loto tahí. Naʻe melemo ha niʻihi ʻo e Kāingalotú lolotonga iá ne feinga ha niʻihi ke hola mei he vaká, ka naʻe keina kinautolu ʻe he fanga ʻanga fekaí.22

Hili ha ngaahi pō mei ai, naʻá ne toe misi, naʻá ne sio ai ki hono fāmilí mo e siasí ʻoku nau mavahe mei Nāvū. Naʻe kiʻi fuofuoloa ʻene fekumi kiate kinautolú pea naʻá ne maʻu ʻoku nau nofo ʻi ha teleʻa ne kelekele moʻui. ʻI heʻene misí, naʻe nofo ʻa Luʻisa mo e fānaú ʻi ha tafamoʻunga ʻi ha kiʻi fale naʻe takatakaiʻi ʻe ha kelekele ne ʻosi palau. Naʻe talitali lelei [ʻe Luʻisa] ʻa ʻEtisoni peá ne fakaafeʻi ia ke na ʻeveʻeva ʻo sio ki he fale tauhiʻanga pulú mo e mohuku māʻuiʻui ʻi he tafaʻaki ki ʻolunga ʻo e loto ʻataʻataá. Naʻe ʻikai ke ʻaaʻi ʻa e loto ʻataʻataá pea naʻe fakakina kiate ia ʻa e fanga puaká, ka naʻe maʻu ʻe Luʻisa ha kulī lelei ke ne tokangaʻi e ʻapí.23

Naʻe ʻā hake ʻa ʻEtisoni mei he ngaahi misi ko ʻení ʻo ne loto-hohaʻa ki hono fāmilí mo ilifia telia naʻa toe fakamamahiʻi ʻe he ngaahi filí ʻa e Kāingalotú.24


ʻI he faʻahitaʻu momoko ko iá, naʻe tānaki ʻe Meesi Filitingi Tomusoni mo Mele Filitingi Sāmita ha sēniti ʻe taha mei he kau fefine ʻi Nāvuú ko ha konga ʻo ʻenau feinga paʻanga ki he temipalé. ʻI he konga kimui ʻo e taʻu kimuʻá, lolotonga e lotua ʻe Meesi ke ʻiloʻi pe ko e hā ha meʻa te ne fai ke tokoni ai ki hono langa hake ʻo Saioné, naʻe ueʻi ia ke ne kamataʻi ʻa e tānaki sēniti ʻe tahá. Naʻe fanafana ange ʻe he Laumālié, “Feinga ke tānaki mei he kau fefiné ha sēniti ʻe taha ʻi he uike kotoa, ke kumi ʻaki ha sioʻata mo e faʻo ki he temipalé.”

Naʻe fokotuʻu ʻe Meesi ʻa e fakakaukaú kia Siosefa, pea naʻe talaange [ʻe Siosefa] ke ne fakahoko ia pea ʻe tāpuekina ia ʻe he ʻEikí. Naʻe tali fiefia ʻe he kau fefiné ʻa e palani ʻa Mēsí. Ko e uike kotoa pē, naʻá ne tānaki mo Mele ha taki sēniti ʻe taha pea lekooti fakalelei e hingoa ʻo e kakai fefine ne nau foaki ha tokoní.

Naʻe tokoni foki ʻa Hailame ki he feinga paʻanga ʻa e kakai fefiné pea naʻá ne foaki ange ʻa e poupou kakato ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻá ne fakahā ʻoku totonu ke hiki ʻa e hingoa ʻo e fefine kotoa pē ne tānaki ʻene sēniti ʻe tahá ʻi he Tohi ʻo e Fono ʻa e ʻEikí, ʻa ia naʻe lekooti ai ʻe Siosefa mo ʻene kau tangata tohí ʻa e vahehongofulú, ngaahi fakahaá mo e ngaahi tohi kehe ʻoku toputapú.25

Ko e taimi pē ne kamata ai e tānaki sēniti ʻe taha ʻi Nāvuú, naʻe ʻave ʻe he kau fefiné ha tohi ki he ʻōfisi ʻo e nusipepa Millennial Star ʻi ʻIngilaní ke kole ha sēniti ʻe taha mei he kakai fefine siasi ʻi aí. Naʻa nau tohi ʻo pehē, “ʻOku mau fakahoko atu heni kuo mau kamata ha tānaki paʻanga fakauike ke tokoni ki hono langa ʻo e temipalé. Kuo kau mai ha toko tahaafe, ka ʻoku ʻamanaki ke kau mai ha niʻihi tokolahi ange, ʻa ia ʻoku mau falala ʻe tokoni lahi ki hono fakavaveʻi e ngāue māʻongoʻongá ni.”26

Ne ʻikai fuoloa mei ai ne ʻomi ʻe he kakai fefine ʻi he misiona Pilitāniá ʻenau taki sēniti ʻe tahá ki Nāvū.


ʻI he tokoni ʻa Uiliami Felipisí, naʻe maʻu ai ʻe Siosefa ha makatuʻunga ki heʻene feinga fili palesitení pea naʻá ne faʻu ai ha tohi tufa ke tufaki ki he kakai ʻo e fonuá.27 Naʻá ne fokotuʻu ke ʻoange ha mafai lahi ange ki he palesitení ke tauteaʻi ʻa e kau fakatangá, fakatauʻatāinaʻi ʻa e kau hopoaté ʻaki hano totongi ʻa e niʻihi ʻokú ne puleʻi kinautolú, liliu ʻa e ʻū pilīsoné ki he potu ʻo e ako mo e liliu, mo fakalahi ʻa e fonuá ki he tafaʻaki fakahihifó, ka ʻe makatuʻunga pē ia ʻi he loto-lelei ki ai ʻa e kau ʻInitia Kulá. Naʻá ne fakaʻamu ke ʻiloʻi ʻe he kau faifilí ʻokú ne poupouʻi ʻa e kakai kotoa pē, kae ʻikai ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní pē.28

Naʻá ne tui ʻe lava ʻe he puleʻanga ʻoku puleʻi ʻe he ʻOtuá, ʻa ia ʻoku fili ai ʻe he kakaí ke uouangataha mo e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá, ʻo fokotuʻu ha sosaieti ʻoku fakamaau totonu mo melinó ke teuteuʻi e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Uá. Ka ʻo kapau ʻe tō ʻene kemipeiní pea nofo taʻemaluʻi ai pē ʻa e niʻihi ʻoku ngaohikovia mo liʻekiná, naʻá ne fakaʻamu ke fokotuʻu ha feituʻu ke maluʻi ai kinautolu ʻi he kuonga fakaʻosí, ko ha feituʻu ʻi tuʻa mei he ʻIunaiteti Siteití.

Naʻe hoko ʻa e ngaahi fakamanamana taʻetuku ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí, fakataha mo e tokolahi ʻa e Kāingalotú ke ueʻi ai ʻa Siosefa ke fekumi ki he hihifó ki ha feituʻu pehē. Naʻe ʻikai ke ne fakataumuʻa ke liʻaki ʻa Nāvū, ka naʻá ne fakatetuʻa ʻe tupulaki ʻa e siasí ʻo tokolahi ange ʻi he nofoʻanga ʻo e koló. Naʻe fakaʻamu ʻa Siosefa ke maʻu ha feituʻu ʻe lava ʻe he Kāingalotú ʻo fokotuʻu ai ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi māmani mo fokotuʻu ha ngaahi lao totonu ʻe lava ke ne puleʻi e kakai ʻo e ʻEikí ki he Nofotuʻí.

ʻI he fakakaukau ʻa Siosefa ki hení, naʻá ne fakakaukau ai ki he ngaahi feituʻu hangē ko Kalefōnia, ʻOlikoni mo Tekisisi, ko e ngaahi fonua kotoa ia ne ʻi tuʻa mei he ngaahi ngataʻanga fonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití ʻi he taimi ko iá. Naʻá ne fekau ki he Toko Hongofulu Mā Uá, “ʻAve ha kulupu ke nau fakatotoloʻi ʻa e ʻū feituʻu ko iá. Kumi ha feituʻu lelei ke tau ō ki ai hili hono fakaʻosi e temipalé pea lava ke tau langa ai ha kolo ʻi ha ʻaho pē ʻe taha mo faʻu ha puleʻanga moʻotautolu pē ʻi ha ʻea ʻoku fakatupu moʻui leleí.”29

ʻI he ʻaho 10 mo e 11 ʻo Māʻasí, naʻe faʻu ai ʻe he palōfitá ha fakataha alēlea foʻou ʻo ha kau tangata ke nau tokangaʻi hono fokotuʻu ʻa e puleʻanga ʻo e ʻEikí ʻi māmaní.30 Naʻe ui ʻa e fakatahá ko e Fakataha Alēlea ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá, pe ko e Fakataha Alēlea ʻo e Toko Nimangofulú. Naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ke ʻi ai ha fealeaʻaki longomoʻui ʻi he fakatahá pea naʻá ne poupouʻi ʻa e kau mēmipá ke nau fakahā ʻenau fakakaukaú mo lea ʻaki honau loto totonú.

Kimuʻa pea mātuku ʻenau fuofua fakatahá, naʻe talanoa fiefia ʻa e kau mēmipá fekauʻaki mo hono faʻu ha puleʻanga moʻonautolu pē ʻi he malumalu ʻo ha konisitūtone foʻou ʻa ia ne fakahaaʻi ai e fakakaukau ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau tui ʻe hoko ia ko ha fuka ki he kakaí pea ʻe fakahoko ai e kikite ʻa ʻĪsaiá ʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ha fuka ki he ngaahi puleʻangá ke tānaki fakataha ʻEne fānaú ʻi he kuonga fakaʻosí.31

Lolotonga e taimi ko ʻení, ne hā ngali loto-moʻua ʻa Siosefa ʻi he ngaahi fakataha mo e kau taki ʻo e siasí. Naʻá ne tui ne ʻi ai ha meʻa mahuʻinga ne ʻamanaki ke hoko. Naʻá ne pehē, “Mahalo pē ʻe fakapoongi au ʻe hoku ngaahi filí, pea kapau te nau fai ia, kae ʻikai foaki kiate kimoutolu ʻa e ngaahi kī mo e mālohi naʻe tuku kiate aú, ʻe mole ia mei māmani.” Naʻá ne pehē naʻá ne ongoʻi mālohi ke foaki ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, koeʻuhí kae lava ke ne fakapapauʻi ʻe hoko atu e ngāue ʻa e ʻEikí.32

Naʻá ne pehē ange ki he kau ʻaposetoló, “Kuo pau ke ʻi he uma ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e fatongia ʻo hono taki ʻo e siasí ni mei heni ʻo fai atu pea ʻoua naʻa mou mālōlō kae ʻoua kuo mou fokotuʻu ha niʻihi ke nau fetongi kimoutolu. Ko e founga ia ʻe lava ai ke fakatolonga ʻa e mālohí ni mo e ngaahi kií ni ʻi māmaní.”

Naʻe fakatokanga ʻa Siosefa kiate kinautolu, he ʻikai faingofua ʻa e halafonongá. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻe tāmateʻi kimoutolu, mou mate ke ngali tangata. He ʻikai ke nau toe fakamamahiʻi kimoutolu hili ʻenau tāmateʻi kimoutolú. Kapau te mou ʻaʻeva atu ki he uhouhonga ʻo e faingataʻá mo e ngutungutu ʻo e maté, ʻoua ʻe manavahē ki he koví. Ne pekia ʻa Sīsū Kalaisí maʻamoutolu.”33

Naʻe fakamaʻu ʻe Siosefa ki he ʻulu ʻo e kau ʻaposetoló ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ne fie maʻu ke hoko atu ʻaki ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí taʻe te ne ʻi aí, ʻo kau ai ʻa e ngaahi kī toputapu ʻo e mālohi faisilá.34 Naʻá ne pehē, “ʻOku ou tekaki atu mei hoku ongo umá ni ki homou umá ʻa e mamafa mo e fatongia ʻo hono tataki ʻo e siasí. Ko ia fakafekefeka homou umá pea mou tuʻu ke ngali tangata, he ʻe tuku ʻe he ʻEikí ke u maʻu ha kiʻi mālōlō siʻi.”

Ne ʻikai ke toe hā ngali loto-moʻua ʻa Siosefa. Naʻe nonga hono fofongá pea naʻe fonu ia ʻi he mālohi. Naʻá ne talaange ki he kau tangatá, “ʻOku ou ongoʻi maʻamaʻa ʻo hangē ha ʻumosi tāpuni hiná—ʻoku ou ongoʻi tauʻatāina. ʻOku ou fakafetaʻi ai ki hoku ʻOtuá ʻi he fakatauʻatāina ko ʻení.”35