‘Inisititiuti
20 ‘Oua Naʻa Liʻaki Au


“ʻOua Naʻa Liʻaki Au,” vahe 20 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 20: “ʻOua Naʻa Liʻaki Au”

Vahe 20

ʻĪmisi
Tohi ʻoku Fakaava

ʻOua Naʻa Liʻaki Au

Lolotonga e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1835, lolotonga e mavahe ʻa e kau ʻaposetoló ʻo ngāue fakafaifekau ki he ngaahi siteiti fakahahaké mo Kānatá, naʻe ngāue fakataha ʻa e Kāingalotú ke fakaʻosi ʻa e temipalé mo teuteu ki he ʻenitaumeni ʻo e mālohí. ʻI he ʻikai ha fetāʻaki mo ha mole ʻo hangē ko ia kuo aʻusia ʻe he Kāingalotu ʻo Mīsulí, naʻe tupulaki pea taʻimālie fakalaumālie ʻa Ketilani ʻi he fakatahataha mai ʻa e kau papi uluí ki he koló pea nau tokoni ki he ngāue ʻa e ʻEikí.1

ʻI Siulaí, naʻe tuʻuaki ʻi ha pousitā ʻa e “Ngaaahi Koloa Motuʻa Faka-ʻIsipite” ʻi kolo. Naʻe fakamatala fekauʻaki mo hano maʻu ʻo ha ʻū sino ne takatakai pea fakatolonga (mummies) ʻoku ʻi ha fonualoto ʻi ʻIsipite. Ne fakaʻaliʻali ha niʻihi ʻo e ngaahi sino fakatolongá, pea mo ha ʻū takainga pepa kiliʻi kaho fakakuongamuʻa, ʻa ia ne fakaʻaliʻali ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e ʻIunaiteti Siteití, pea naʻe ʻaukolo ki ai ha kau mamata tokolahi.2

Kuo fanongo ʻa Maikeli Senitelā, ʻa e tangata naʻá ne fakaʻaliʻali e ʻū koloá, fekauʻaki mo Siosefa pea naʻá ne haʻu ki Ketilani ke vakai pe naʻá ne fie fakatau kinautolu.3 Naʻe vakavakaiʻi ʻe Siosefa e ngaahi sino fakatolongá, ka naʻá ne tokanga ange ki he takainga tohí. Naʻe fonu ʻi ha tohinima ngalikehe mo ha ʻū fakatātā kehekehe ʻo e kakai, ʻū vaka, fanga manupuna, mo ha fanga ngata.4

Naʻe fakangofua ʻe Senitelā ʻa e palōfitá ke ne ʻave ʻa e ʻū takainga tohí ki ʻapi mo ako lahi ange kinautolu ʻi he pō ko iá. Naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa ko ha konga mahuʻinga ʻa ʻIsipite ʻi he moʻui ʻa ha kau palōfita ʻe niʻihi he Tohi Tapú. Naʻá ne ʻiloʻi foki naʻe hiki ʻe Nīfai, Molomona, mo ha kau faʻu tohi kehe ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ʻenau ngaahi leá ʻi he “lea faka-ʻIsipité.”5

ʻI heʻene vakaiʻi e meʻa naʻe tohi ʻi he ʻū takainga tohí, naʻá ne ʻiloʻi naʻe ʻi ai ha ngaahi akonaki mahuʻinga mei he pēteliake ko ʻĒpalahamé ʻi he Fuakava Motuʻá. ʻI heʻene fakataha mo Senitelā he ʻaho hono hokó, naʻe ʻeke ange ʻe Siosefa pe ko e fiha ʻokú ne fie maʻu ki he ngaahi takainga tohí.6 Naʻe talaange ʻe Senitelā te ne fakatau fakataha pē ʻa e ngaahi takainga tohí mo e ngaahi sino fakatolongá ki ha paʻanga ʻe $2,400.7

Naʻe fuʻu lahi ʻaupito ʻa e mahuʻingá ʻi he meʻa naʻe lava ʻe Siosefa ke fakataú. Naʻe kei faingataʻaʻia e kāingalotú ke fakaʻosi e temipalé mo ha paʻanga siʻisiʻi pē, pea naʻe siʻisiʻi ha kakai ʻi Ketilani ne nau maʻu ha paʻanga ke ʻoange kae toki totongi. Ka naʻe tui ʻa Siosefa ko e ʻū takainga tohí naʻe mahuʻinga feʻunga pē mo ia naʻe fakatau aí, pea naʻá ne fakavave ke tānaki ha paʻanga feʻunga ke fakatau e ʻū koloá.8

Naʻe mafola atu ʻa e fiefia he siasí ʻi he kamata ke ngāue ʻa Siosefa mo ʻene kau sikalaipé ke ʻilo e ngaahi fakaʻilonga fakakuongamuʻá, ʻi he loto-falala ʻe vave pē hano fakahā mai ʻe he ʻEikí ha pōpoaki lahi ange mei ai ki he Kāingalotú.9


ʻI he taimi ne ʻikai ako fakaikiiki ai ʻe Siosefa ʻa e ngaahi takainga tohí, naʻá ne fakaʻaliʻali atu kinautolu mo e ʻū sino fakatolongá maʻá e kau ʻaʻahí. Naʻe fuʻu manako ʻaupito ʻa ʻEma ʻi he ʻū koloa fakakuongamuʻá peá ne fakafanongo ʻi he tokanga ʻi hono fakamatalaʻi ʻe Siosefa e anga ʻo e mahino kiate ia ʻa e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé. ʻI hono ʻeke ʻe he kakai fie ʻiló ke nau sio ki he ʻū sino fakatolongá, naʻá ne faʻa fakaʻaliʻali kinautolu, mo vahevahe ʻa e meʻa kuo talaange ʻe Siosefá.10

Ko ha taimi fakafiefia ia ke moʻui ʻi Ketilani. Lolotonga hono kei fakamamahiʻi ʻe he kau fakaanga ʻo e siasí ʻa e Kāingalotú, naʻe hokohoko atu e hohaʻa ʻa Siosefa mo Sitenei koeʻuhi ko e ʻū moʻuá, pea naʻe lava ʻa ʻEma ʻo sio ki he ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ne nau takatakai iá. Naʻe fakaʻosi ʻe he kau ngāue ʻi he temipalé ʻa e ʻató ʻi Siulai pea nau kamata leva ke langa ha taua maʻolunga.11 Naʻe kamata hono fakahoko ʻe Siosefa mo Sitenei ha ngaahi fakataha Sāpate ʻi he langa ne teʻeki ʻosí, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻá ne faʻa ʻomi ha kakai tokolahi ʻo aʻu ki ha kakai ʻe toko tahaafe, ke nau haʻu ki loto ʻo fanongo ki heʻene malangá.12

Naʻe nofo ʻa ʻEma mo Siosefa he taimi ko ʻení ʻi ha fale ʻo ofi ki he temipalé, pea ʻi hono loto ʻataʻataá, naʻe lava ke sio atu ʻa ʻEma kia ʻAtemasi Milei mo Siosefa ʻIongi ʻokú na palasitaaʻi e ngaahi holisi ʻo e temipalé ʻaki ha sima lanu pulū mo e tukumisi, ʻa ia naʻá na vahe ʻaki ha ngaahi laine ke hangē ha kongokonga maká.13 ʻI he fakahinohino ʻa ʻAtemasí, naʻe tokoni ʻa e fānaú ke tānaki ha ʻū kongokonga sioʻata pe meʻa maka kuo mafahifahi ʻo momosi iiki kinautolu pea huʻi fakataha mo e palasitaá. ʻI he ulo mai ʻa e laʻaʻá, naʻe ʻai ʻe he fanga kiʻi kongokonga ko ʻení ke ngingila e ngaahi holisi ʻo e temipalé pea naʻe ʻasi mai e māmá ʻo hangē ha tapa ʻa ha siuelí.14

Naʻe femoʻuekina maʻu pē ʻa e fale ʻo ʻEmá. Naʻe nofo ha kakai tokolahi mo e fāmili Sāmitá, ʻo kau ai ha niʻihi ʻo e kau tangata naʻa nau fakalele e ʻōfisi paaki foʻou ʻo e siasí. Makehe mei hono paaki ʻo ha nusipepa foʻou ʻa e siasí, ʻa e Latter Day Saints’ Messenger and Advocate, naʻe ngāue ʻa e kau tangata ko ʻení ʻi ha ʻū meʻa kehe, kau ai ʻa e himi ne fakatahatahaʻi ʻe ʻEma ʻi he tokoni ʻa Uiliami Felipisí.15

Naʻe kau ʻi he tohi ʻa ʻEmá ha ngaahi himi foʻou ʻa e Kāingalotú mo ha ngaahi hiva motuʻa mei he ngaahi siasi faka-Kalisitiane kehé. Naʻe faʻu ʻe Uiliami ha ngaahi hiva foʻou, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Paʻale Palatí mo ha taha ne papi ului foʻou mai ko hono hingoá ko ʻIlaisa Sinou. Ko e himi fakaʻosí ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku hangē ha Afi ʻOku Uló,” ko ha hiva fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi hono fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí.

Naʻe ʻilo ʻe ʻEma naʻe pulusi foki ʻe he fale pākí ha fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi fakahaá naʻe ui ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. Naʻe tokangaʻi ʻe Siosefa mo ʻŌliva ʻa hono fakatahatahaʻi ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ko hano fakatahaʻi ia ʻo ha ngaahi fakahā mei he Tohi ʻo e Ngaahi Fekaú ʻa ia ne teʻeki pulusí, pea mo ha toe ngaahi fakahā kimui ange, fakataha mo ha ngaahi lea fekauʻaki mo e tuí ʻa ia kuo fai ʻe he kaumātuʻa taki ʻo e siasí.16 Naʻe tali ʻe he Kāingalotú ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ko ha folofola, ʻo mahuʻinga tatau pē mo e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná.17

ʻI he faʻahitaʻu fakatōlaú, naʻe meimei ʻosi ʻa e fanga kiʻi ngāue ko ʻení, pea naʻe omi ʻa e kau taki ʻo e siasí mei Mīsuli ki Ketilani ke teuteu ki hono fakatāpui ʻo e temipalé mo e ʻenitaumeni ʻo e mālohí. ʻI ʻOkatopa  ʻaho 29, naʻe maʻu meʻatokoni efiafi ai ʻa ʻEma mo Siosefa ke talitali ʻaki ʻa ʻEtuate Patilisi mo e niʻihi kehe ne tūʻuta maí. ʻI heʻenau fiefia ʻi he uouangataha ʻo ʻenau feohí, naʻe talaange ʻe Niueli Uitení kia ʻEtuate ʻokú ne fakaʻamu ke maʻu meʻatokoni mo ia ʻi Saione he taʻu ka hokó.

Naʻe sio atu ʻa ʻEma ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo fakaʻamu ʻe lava ke kau fakataha e taha kotoa ʻi he tēpilé mo kinautolu ʻi he fonua ʻo e talaʻofá.

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “ʻĒmeni. ʻOfa ke tuku mai ia ʻe he ʻOtuá.”18


Hili e maʻu meʻatokoni efiafí, naʻe kau atu ʻa Siosefa mo ʻEma ki ha fakataha ʻa e alēleaʻanga māʻolunga ʻa Ketilaní. Naʻe fakaʻilo ʻe he tehina ʻo Siosefa ko Uiliamí ha fefine ʻi he siasí ko ʻene ngaohikovia fakatuʻasino e tama hono hoá. Naʻe kau ʻi he kau fakamoʻoní ʻa Lusi Sāmita, ko e fineʻeiki ʻa Siosefa mo Uiliamí. Lolotonga ʻene fakamoʻoní, naʻe lea hake ʻa Siosefa ʻi he kamata ke ne fakamatala fekauʻaki mo ha meʻa kuo ʻosi fanongo ki ai mo fakaleleiʻi ʻe he fakataha alēleá. 19

Naʻe puna ki ʻolunga ʻa Uiliami ʻo tukuakiʻi ʻoku tālafili ʻa Siosefa ki he ngaahi lea ʻa ʻena fineʻeikí. Naʻe tafoki hake ʻa Siosefa ki hono tehiná ʻo fekau ke tangutu ki lalo. Naʻe ʻikai tokanga ki ai ʻa Uiliami peá ne kei tuʻu pē.

Naʻe toe pehē atu ʻa Siosefa, “Tangutu ki lalo,” mo feinga ke lea fiemālie pē.

Naʻe talaange ʻe Uiliami he ʻikai ke ne tangutu ki lalo kae ʻoua kuo fakapaʻulu ia ʻe Siosefa.

ʻI heʻene taʻe-manongá, naʻe tafoki ʻa Siosefa ke ne mavahe mei he lokí, ka naʻe taʻofi ia ʻe heʻene tamaí mo kole ange ke ne nofo pē. Naʻe ui ʻa Siosefa ki he fakataha alēleá ke nau fakalongolongo hifo pea fakaʻosi leva ʻa e hopó. ʻI he fakaʻosinga ʻo e fakatahá, kuó ne fiemālie feʻunga ke ne lea fakamāvae lelei kia Uiliami.

Ka naʻe kei ʻita pē ʻa Uiliami, ʻo ne pehē naʻe hala ʻa Siosefa.20


ʻI he taimi ko ʻení, naʻe fakangāueʻi ʻe Hailame Sāmita mo hono uaifi ko Selusá, ʻa Litia Peili, ko ha papi ului taʻu uofulu mā ua, ke tokoni ʻi hona fale nofo totongí. Naʻe papitaiso ʻe Siosefa ʻa Litia ʻi ha ngaahi taʻu kimuʻa ange lolotonga ʻene ʻi ha ngāue fakafaifekau taimi nounou ki Kānata.21 Ne ʻikai fuoloa kuo hiki mai ʻa Litia ki Ketilani, pea naʻe palōmesi ʻa Hailame mo Selusa te na tokangaʻi ia ʻo hangē ha taha ʻo hona fāmilí.

Naʻe femoʻuekina ʻaupito ʻa Litia ʻi he ngāué. ʻI he haʻu ʻa e kau taki ʻo e siasí mei Mīsuli ki kolo ke teuteu ki he fakatāpui ʻo e temipalé, naʻá ne feimeʻatokoni mo Selusa, ngaohi e ʻū mohengá, mo fakamaʻa maʻu pē ʻa e falé. Naʻe tātaaitaha ke ʻi ai hano taimi ke talanoa ai mo e niʻihi ne nofo totongi he falé, neongo naʻe tokanga ki ai ʻa Niueli Naiti, ko ha kaungāmeʻa fuoloa ʻo e fāmili Sāmitá.22

Naʻe talaange ʻe Selusa ʻi ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻena ngāué, “Ko Misa Naití ko ha uitou.”

“O, ʻio,” ko e lea ia ʻa Litiá, mo ʻai ke pehē ʻoku ʻikai tokanga ki ai.

Ne pehē ange ʻa Selusa, “Naʻe mālōlō hono uaifí ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ne toki ʻosí, Ne ʻikai ke ne mei lava ʻo ʻūkuma hono mamahí.”

Naʻe hoko e fanongo ʻa Litia ki he fakamasiva ne hoko kia Niuelí ke manatu ki he meʻa ne hoko kiate iá.23 ʻI heʻene taʻu hongofulu mā onó, naʻá ne mali mo ha tangata kei talavou ko Kalavini Peili. Hili ʻena malí, naʻe faʻa tōtuʻa e inu kava mālohi ʻa Kalaviní peá ne faʻa tā ia mo ʻena tama fefiné.

Ne aʻu ki ha taimi naʻe mole ai ʻenau fāmá ʻi he inu kava mālohi ʻa Kalaviní, ʻo pau ai ke nau nofo totongi ʻi ha kiʻi ʻapi siʻisiʻi ange. Naʻe fāʻeleʻi ai ʻe Litia ha foha, ka naʻe moʻui ʻa e pēpeé ʻi ha ʻaho pē ʻe taha. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe liʻaki ʻe Kalavini ʻa Litia pea naʻá ne hiki leva mo ʻene tamá ʻo nofo mo ʻene ongomātuʻá.

Ne kamata ke lelei ange ʻa e moʻuí, ka naʻe puke ʻene tamá. ʻI heʻene mālōloó, ne hangē ko e ʻosi ia e fiefia ʻa Litiá. Ke tokoniʻi ia ke ne matatali e molé, naʻe ʻave ia ʻe heʻene ongomātuʻá ki ha ngaahi kaungāmeʻa ʻi Kānata. Naʻá ne fanongo ai ʻi he ongoongoleleí peá ne papitaiso, pea talu mei ai mo e fiefia ange ʻa ʻene moʻuí pea fonu ʻi ha ngaahi tuʻamelie lelei. Ka naʻá ne ongoʻi taʻelata mo fakaʻānaua ke toe feohi vāofi mo ha taha.24

ʻI ha ʻaho ʻe taha, naʻe fakaofi atu ai ʻa Niueli kiate ia ʻi ha loki ʻi ʻolunga ʻo e ʻapi Sāmitá. Naʻá ne pehē ange ʻi heʻene piki ki hono nimá, “ʻOku ou fakakaukau ko ho tūkungá, hangē ko aú, ʻoku fakataʻelata. Mahalo naʻa lava ke ta feohi vāofi ange.”25

Naʻe tangutu fakalongolongo pē ʻa Litia. Naʻá ne pehē loto mamahi, “ʻOku ou tui ʻokú ke ʻiloʻi pē hoku tūkungá, ʻoku ʻikai ke u teitei ʻilo pe ʻoku ʻifē hoku husepānití, pe ʻokú ne moʻui pe mate.” Naʻe ʻikai ke ne ongoʻi ʻoku totonu ke ne mali mo Niueli taʻe te ne vete mo Kalavini.

Naʻá ne talaange kimuʻa peá ne mavahe mei he lokí, “ʻE laka ange ke u feilaulauʻi haʻaku faʻahinga ongo pē ʻaʻaku, naʻa mo ʻeku moʻuí, ʻi haʻaku mavahe mei he angamaʻá pe fakatupu houhau ki heʻeku Tamai Hēvaní.”26


Hili ʻene fakakikihi mo hono tehiná, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha tohi meiate ia. Naʻe loto mamahi ʻa Uiliami koeʻuhí ko hono tukuakiʻi ia ʻe he fakataha alēlea maʻolungá, kae ʻikai ko Siosefa, ki he fakakikihí. ʻI heʻene tui ko e meʻa totonu pē ia ke ne valokiʻi ʻa Siosefa ʻi muʻa ʻi he fakataha alēlea maʻolungá, naʻá ne fie maʻu ke fakataha pē mo Siosefa toko taha ke taukapoʻi ʻene meʻa naʻe faí.27

Naʻe loto ʻa Siosefa ke ne fakataha mo Uiliami, ʻo fokotuʻu ange ke na takitaha vahevahe ʻa ʻena fakakaukau ki he meʻa naʻe hokó, tali ʻena ngaahi fehalākí, mo kole fakamolemole ki ha faʻahinga faihala pē. Koeʻuhí ko ʻene faʻa maʻu e ivi ke fakafiemālieʻi e fāmilí, naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa Hailame ke ne kau mo kinaua pea fakamaauʻi pe ko hai naʻe halá.28

Naʻe haʻu ʻa Uiliami ʻi he ʻaho hono hokó ʻi he ʻapi ʻo Siosefá, pea naʻá na takitaha fakamatala ʻa e fakakikihí. Naʻe pehē ʻe Siosefa naʻá ne loto mamahi, ʻi he lea ʻa Uiliami ʻoku teʻeki taimi ke leá, ʻi muʻa ʻi he fakataha alēleá pea ʻikai ke ne fakaʻapaʻapaʻi hono tuʻunga ko e palesiteni ʻo e siasí. Naʻe fakaʻikaiʻi ʻe Uiliami naʻá ne anga taʻe-fakaʻapaʻapa peá ne kikivi pē naʻe hala ʻa Siosefa.

Ne fakafanongo tokanga ʻa Hailame ki hono ongo tokouá. ʻI he ʻosi [ʻena vālaú], naʻe kamata ke ʻoatu ʻene fakakaukaú, ka naʻe lea hake ʻa Uiliami ia, ʻo tukuakiʻi ia ʻokú ne kau fakataha mo Siosefa ʻi hono tukuakiʻi iá. Naʻe feinga ʻa Siosefa mo Hailame ke fakafiemālieʻi ia, ka naʻá ne lue fakaʻita ki tuʻa mei he falé. Kimui ange ʻi he ʻaho ko iá, naʻá ne fakafoki ʻene laiseni malangá kia Siosefa.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo ʻilo ʻi Ketilani kotoa ʻa e fakakikihí. Ne vahevahe ai ʻa e uouangataha ʻa e fāmili Sāmitá, ʻo kamata ke fepakipaki ʻa e ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻo Siosefá. ʻI heʻene hohaʻa naʻa fakaʻaongaʻi ʻe hono kau fakaangá ʻa e fakakikihí ke fakafepakiʻi ia mo e siasí, naʻe fakamamaʻo ʻa Siosefa meia Uiliami, ʻo ʻamanaki ʻe holo e ʻita hono tehiná.29

Ka naʻe hoko atu pē ʻa e fakaangaʻi ʻe Uiliami ʻa Siosefa ʻi he ngaahi fuofua uike ʻo Nōvemá, pea vave pē mo e fakafaʻafaʻahi ʻa e Kāingalotú foki. Naʻe valokiʻi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e ʻulungaanga ʻo Uiliamí pea nau fakamanamana ke toʻo ia mei he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ka neongo ia, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha fakahā ʻo ueʻi kinautolu ke nau faʻa kātaki kia Uiliami.30

Naʻe loto mamahi ʻa Siosefa ʻi heʻene vakai ki he fakalalahi ʻa e fakafaʻafaʻahí. ʻI he faʻahitaʻu māfana ko iá, naʻe ngāue fakataha ʻa e Kāingalotú mo ha taumuʻa pea failelei, pea kuo tāpuekina kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e ngaahi lekooti faka-ʻIsipité pea mo e fakalakalaka lahi ʻi he temipalé.

Ka ʻi he taimí ni, ʻi he toe siʻi pea nau aʻusia e ʻenitaumeni ʻo e mālohí, kuo ʻikai ke nau lava ʻo fakataha ʻi he loto mo e ʻatamai.31


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau kotoa ʻo e 1835, naʻe kei vilitaki pē ʻa Niueli Naiti ke ne mali mo Litia Peili. ʻI heʻene tui ʻoku fakangofua ʻe he lao ʻo ʻOhaioó ʻa e kakai fefine kuo liʻaki ʻe honau ngaahi husepānití ke nau toe malí, naʻá ne kole kia Litia ke liʻaki hono kuohilí. Ka neongo e fie maʻu lahi ʻe Litia ke ne mali mo Niuelí, naʻá ne fie maʻu ke ʻilo naʻe totonu ia ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá.

Naʻe ʻaukai mo lotu ʻa Niueli ʻi ha ʻaho ʻe tolu. ʻI he ʻaho hono tolú, naʻá ne kole ange kia Hailame ke ʻeke kia Siosefa pe ko ha meʻa totonu ia ke ne mali mo Litia. Naʻe tali lelei ʻe Hailame ke ne talanoa ki hono tehiná, pea naʻe ʻalu ʻa Niueli ke ngāue ʻi he temipalé taʻe ʻi ai ha meʻa hono keté.

Naʻá ne kei ngāue pē ʻi he aʻu mai ʻa Hailame kimui ange he ʻaho ko iá. Naʻá ne talaange naʻe kole ʻe Siosefa ki he ʻEikí pea maʻu ha tali ʻoku totonu ke mali ʻa Litia mo Niueli. Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Ko e vave ange ʻena malí, ko e sai angé ia. Talaange ʻoku ʻikai ha lao ke ne taʻofi kinaua. ʻOku ʻikai fie maʻu ke na manavasiʻi ʻi he fono ʻa e ʻOtuá pe ko e lao ʻa e tangatá.”

Naʻe mātuʻaki fiefia ʻa Niueli. Naʻá ne laku ʻene meʻangāué, ka ne lele ki he fale nofototongí pea talaange kia Litia ʻa e meʻa naʻe lea ʻaki ʻe Siosefá. Ne hulutuʻa e fiefia ʻa Litiá, pea naʻá na fakamālō mo Niueli ki he ʻOtuá mo ʻEne ʻofá. Naʻe kole ange ʻe Niueli ke na mali, pea naʻá ne tali. Naʻá ne fakavave leva ki he loki kaí ke vete ʻene ʻaukaí.

Naʻe tali ʻe Hailame mo Selusa ke na fakahoko ʻa e malí he ʻaho hono hokó. Naʻe fie maʻu ʻe Litia mo Niueli ʻa Siosefa ke ne fakahoko ʻa e malí, ka naʻá na ʻilo kuo teʻeki ai ke ne fakahoko ha mali kimuʻa pea ʻikai ke na ʻilo pe naʻá ne maʻu ha mafai fakalao ke fakahoko ia.

Ka neongo ia, ʻi he ʻaho hono hokó, lolotonga hono fakaafeʻi ʻe Hailame e kau fakaafe ki he malí, naʻá ne talaange kia Siosefa ʻokú ne kei fakasio ha taha ke ne fai e mali ʻa e ongo meʻá. “Taʻofi!” Ko e fakaofoofo ange ia ʻa Siosefá. “Te u fai pē ʻe au ʻa e malí!”

Naʻe fakaʻatā ʻe he lao ʻo ʻOhaioó ʻa e kau faifekau ʻo e ngaahi siasi kuo fokotuʻú ke nau fai mali.32 Kae mahuʻinga angé, ʻa e tui ʻa Siosefa ʻi hono tuʻunga ʻi he lakanga taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ʻoku fakamafaiʻi fakalangi ai ia ke ne fakahoko ʻa e malí. Naʻá ne pehē, “Kuo foaki mai ʻe he ʻEiki ko e ʻOtua ʻo ʻIsilelí kiate au ʻa e mafai ke fakatahaʻi ʻa e kakaí ʻi he ngaahi haʻi toputapu ʻo e nofo-malí pea ʻi he taimí ni ʻo faai atu, te u fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālie ko iá.”

Naʻe talitali ʻe Hailame mo Selusa ʻa e kau fakaafe ki he malí ki honau ʻapí, ʻi ha efiafi momoko ʻi Nōvema. Ko e ʻalaha ʻo e meʻatokoni he kātoanga malí, naʻá ne fakafonu e lokí lolotonga e lotu mo e hiva ʻa e Kāingalotú ke kātoangaʻi e meʻa kuo hokó. Naʻe tuʻu hake ʻa Siosefa ʻo kole kia Litia mo Niueli ke na kau fakataha mo ia ʻi muʻa ʻi he lokí peá na fepukenimaʻaki. Naʻá ne fakamatalaʻi ko e malí naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá ʻi he Ngoue ko ʻĪtení pea ʻoku totonu ke fakahoko totonu ia ʻe he lakanga fakataulaʻeiki taʻengatá.

Naʻá ne tafoki kia Litia mo Niueli, pea fakafuakavaʻi kinaua ke na feohi pea hoko ko ha husepāniti mo ha uaifi ʻi he moʻuí ni. Naʻá ne pehē kuó na mali peá ne fakalotolahiʻi kinaua ke kamata ha fāmili, mo tāpuakiʻi kinaua ʻaki ha moʻui fuoloa mo mohu tāpuekina.33


Naʻe hoko e mali ʻa Litia mo Niuelí ko ha meʻa fakafiefia, ʻi ha faʻahitaʻu momoko faingataʻa kia Siosefa. Talu mei heʻene fetaʻemahinoʻaki mo Uiliamí, naʻe teʻeki ke ne lava ʻo tuku taha ʻene tokangá ki he ngaahi takainga tohi faka-ʻIsipité pe ki hono teuteuʻi ʻo e Kāingalotú ki he ʻenitaumeni ʻo e mālohí. Naʻá ne feinga ke taki ʻi he fiefia, ʻo muimui ki he Laumālie ʻo e ʻEikí. Ka naʻe hoko e moveuveu ʻi loto ʻi hono fāmilí mo e ngaahi mafasia ʻo hono tataki ʻo e siasí ke faingataʻa, pea ʻi he taimi ʻe niʻihi naʻe faʻa lea lahi ki he kakaí ʻi heʻenau fakahoko ha fehalākí.34

ʻI Tīsemá, ne kamataʻi ʻe Uiliami ha kiʻi sosaieti tipeiti ʻi hono ʻapí. ʻI heʻene ʻamanaki atu ʻe hoko e ngaahi tipeití ke ne ʻomi ha ngaahi faingamālie ke ako mo akoʻi ia ʻe he Laumālié, naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ke ne kau atu ki ai. Naʻe lele lelei e ongo fuofua fakataha ʻa e sosaietí, ka ʻi he lolotonga ʻo e fakataha hono tolú, naʻe kamata ke ʻi ai ha feʻiteʻitani ʻi ha lea hake ʻa Uiliami lolotonga ha tipeiti ʻa ha ʻaposetolo.

Naʻe hoko e lea taimi hala ʻa Uiliamí ke fakafehuʻia ʻe ha kakai pe ʻoku totonu nai ke kei hoko atu e sosaietí. Naʻe ʻita lahi ʻa Uiliami pea naʻe kamata ke fai ha fakafekiki. Naʻe kau atu ki ai mo Siosefa, pea naʻe vave pē ʻena lea fetukuhifoʻaki ʻiate kinauá. 35 Naʻe feinga ʻa Siosefa ko e Lahí ke fakamokomoko hifo hono ongo fohá, ka naʻe ʻikai fakavaivai ha taha, pea naʻe ʻohofi ʻe Uiliami hono taʻoketé.

ʻI heʻene fakavavevave ke maluʻi iá, naʻe feinga ʻa Siosefa ke toʻo hono koté, ka naʻe fihia hono ongo nimá ʻi he nima ʻo e koté. Naʻe toutou tuki lalahiʻi ia ʻe Uiliami, ʻo toe fakalalahi e lavea naʻe hoko ki ai ʻi hono valitaaʻi mo fakapipiki fulufuluʻi moa iá. ʻI he faifai pea lava ʻa e kau tangatá ʻo puke atu ʻa Uiliamí, kuo tokoto ʻa Siosefa ʻi he falikí, ʻo ʻikai ke ne toe lava ʻo ngaue.36

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, ʻi heʻene fakaakeake mei he fuhú, naʻe maʻu ʻe Siosefa ha pōpoaki mei hono tehiná. Naʻe pehē ʻe Uiliami, “ʻOku ou ongoʻi ʻo hangē ko ha fatongia ia ke u fakahoko ha vetehia fakatōkilalo. ʻI heʻene manavasiʻi kuó ne taʻefeʻunga ʻi hono uiuiʻí, naʻá ne kole kia Siosefa ke toʻo ia mei he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.37

Naʻá ne tautapa ʻo pehē, “ʻOua naʻa liʻaki au koeʻuhi ko e meʻa kuó u faí, ka ke feinga ke fakahaofi au. ʻOku ou fakatomala mei he meʻa kuó u fai kiate koé.”38

Naʻe tali ʻa Siosefa ki he tohí, ʻo fakahaaʻi ʻa ʻene ʻamanaki te na lava ʻo fefakaleleiʻaki. Naʻá ne pehē, “ʻOfa ke toʻo atu ʻe he ʻOtuá ʻa e loto tāufehiʻa meiate kitauá; pea ʻofa ke fakafoki mai ʻa e ngaahi tāpuakí kotoa, pea fakangaloki ʻa e kuo hilí ʻo taʻengata.”39

ʻI he ʻuluaki ʻaho ʻo e taʻu foʻoú, naʻe fakataha ʻa e ongo tautehiná mo ʻena tangataʻeikí mo Hailame. Naʻe lotu ʻa Siosefa ko e Lahi maʻa hono ongo fohá peá ne kole kiate kinaua ke na fefakamolemoleʻaki. Lolotonga ʻene leá, naʻe lava ʻa Siosefa ʻo sio ki hono fakamamahiʻi ʻe heʻena vātamaki mo Uiliamí, ʻena tangataʻeikí. Naʻe fakafonu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻa e lokí, pea naʻe vai e loto ʻo Siosefá. Naʻe fuʻu hā ngali loto-mafesifesi mo Uiliami. Naʻa ne vete ʻene fehalākí peá ne toe kole kia Siosefa ke ne fakamolemoleʻi ia.

ʻI heʻene ʻiloʻi naʻá ne fehalaaki mo iá, naʻe kole fakamolemole ʻa Siosefa ki hono tehiná. Naʻá na fuakava ai ke na feinga mālohi ange ke fepoupouʻaki mo fakaleleiʻi ʻena ngaahi faikehekehé ʻi he angamalū.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa ʻEma mo ʻene fineʻeikí ki he lokí, pea naʻá na toe fakahoko ai ʻena fuakava mo Uiliamí. Ne tafe loʻimata fiefia ʻi hona fofongá. Naʻe punou honau ʻulú, pea naʻe lotu ʻa Siosefa, mo houngaʻia ʻi hono toe fakatahatahaʻi ʻo hono fāmilí.40