‘Inisititiuti
37 Te Tau Siviʻi ʻa Kinautolu


“Te Tau Siviʻi ʻa Kinautolu,” vahe 37 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 37: “Te Tau Siviʻi ʻa Kinautolu”

Vahe 37

ʻĪmisi
Mural and Potted Plants

Te Tau Siviʻi ʻa Kinautolu

ʻI he ʻaho 5 ʻo Sānuali, 1842, naʻe fakaava ai ʻe Siosefa ha falekoloa ʻi Nāvū peá ne talitali fiefia ʻene kau fakataú. Naʻá ne faitohi ki hano kaungāmeʻa ʻo pehē, “ʻOku ou manako ke ngāue maʻá e Kāingalotú pea hoko ko ha tamaioʻeiki ki he tokotaha kotoa pē, pea fakatuʻamelie ki hano hakeakiʻi au ʻi he taimi ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí.”1

Naʻe nofoʻia maʻu pē ʻi he fakakaukau ʻa Siosefá ʻa e tokāteline ʻo e hakeakiʻí.2 ʻI Fepuelí, naʻá ne kamata fakakaukau ai ki he takainga tohi faka-ʻIsipite naʻá ne fakatau mai ʻi Ketilaní mo e ngaahi tohi ʻa ʻĒpalahamé ne teʻeki ke ʻosi hono liliú.3 Naʻe akoʻi ʻe he folofola foʻoú naʻe fekauʻi mai ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ki he māmaní ke siviʻi ʻenau faivelenga mo e loto-fiemālie ke talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú.

Naʻe folofola ʻe he ʻEikí kimuʻa pea faʻu ʻa e māmaní, “Te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.” Ko kinautolu ko ia naʻe talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú ʻe hakeakiʻi kinautolu ki ha nāunau maʻongoʻonga ange. Ko kinautolu ko ia ne nau fili ke ʻoua te nau talangofua ki he ʻOtuá, ne mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengata ko ʻení.4

Naʻe fie tokoni ʻa Siosefa ki he Kāingalotú ke nau ako ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení kae lava ke nau aʻusia ʻa e hakeakiʻí pea hū ki he ʻao ʻo e ʻOtuá. ʻi Ketilaní, naʻe fakamālohia ʻe he meʻafoaki ʻo e mālohí ha kau tangata tokolahi ki he ngaahi pole ʻo e malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú. Ka kuo talaʻofa ʻe he ʻOtuá te Ne foaki ha meʻafoaki fakalaumālie lahi ange ʻi he temipale Nāvuú. ʻI hono fakahā ʻa e ngaahi ouaú mo e ʻilo lahi ange ki he kakai tangata mo fefine faivelenga ʻi he siasí, ʻe hanga ʻe he ʻEikí ʻo ʻai kinautolu ke nau hoko ko e ngaahi tuʻi mo e kuini, kau taulaʻeiki mo e kau taulaʻeiki fefine, ʻo hangē ko ia ne kikiteʻi ʻe Sione Fakahā ʻi he Fuakava Foʻoú.5

Naʻe poupouʻi ʻe Siosefa ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mo e ngaahi kaungāmeʻa falalaʻangá ke nau talangofua ki he ʻEikí ʻi heʻene teuteuʻi kinautolu ke nau maʻu ʻa e meʻafoaki ko ʻeni ʻo e mālohi fakalangí. Naʻá ne toe akoʻi foki mo e tefitoʻi moʻoni ʻo e mali tokolahí ki ha niʻihi ʻo e Kāingalotú pea fakamoʻoni ki hono tupuʻanga fakalangí. ʻI he faʻahitaʻu māfana kimuʻa aí, hili ha mei uike ʻe taha mei he foki mai ʻa e kau ʻaposetoló mei ʻIngilani ki Nāvuú, naʻá ne akoʻi ʻa e tefitoʻi moʻoní ki ha niʻihi ʻo kinautolu peá ne fekau ke nau talangofua ki ai he ko ha fekau ia mei he ʻEikí.6 Neongo naʻe ʻikai fie maʻu ʻa e mali tokolahí ki he hakeakiʻí pe ko e meʻafoaki lahi ange ʻo e mālohí, ka naʻe fie maʻu ʻa e talangofua ki he ʻEikí mo ha loto-fiemālie ke fakatapui ʻa e moʻuí Maʻaná.

Naʻe ʻikai fie tauhi ʻe he kau ʻaposetoló ʻa e tefitoʻi moʻoni foʻoú ʻi he fuofua taimi ne nau fanongo ai ki aí, ʻo hangē pē Siosefá. Naʻe mamahi lahi ʻa Pilikihami ʻi he fili ko ia ke mali mo ha uaifi ʻe tahá, naʻá ne fakaʻamu ai ke ne mate vave. Naʻe loto ʻa Hiipa Kimipolo, Sione Teila mo Uilifooti Utalafi ke nau fakatoloi fuoloa ʻenau talangofuá.7

ʻI he muimui ʻa Siosefa ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻá ne sila ai mo ha kakai fefine kehe hili ʻene mali mo Luʻisa Peamaní. ʻI heʻene akoʻi ki ha fefine fekauʻaki mo e mali tokolahí, naʻá ne fekau ki he fefiné ke ne kole ha tataki fakalaumālie ke fakapapauʻi pe ʻoku totonu nai ke ne sila mo ia. Naʻe ʻikai ke tali ʻe he fefine kotoa pē ʻa ʻene fakaafé, ka naʻe tokolahi pē ha kakai fefine ne nau tali ia.8

ʻI Nāvuú, naʻe fakahoko ʻe ha Kāingalotu ʻe niʻihi ʻa e mali tokolahí ki taimi mo ʻitāniti, ʻa ia ko hono ʻuhingá ʻe tolonga ʻenau silá ʻi he moʻuí ni pea mo e moʻui ka hoko maí. ʻE lava ke kau ʻi he nofo-mali ko ʻení ʻa e ngaahi fetuʻutaki fakasekisualé mo e maʻu fānaú, ʻo hangē pē ko e nofo-mali ʻa ha fefine mo ha tangata pē ʻe tahá (monogamous). Ko e mali tokolahi ʻe niʻihi naʻe toki hoko pē ia ʻi ʻitāniti, pea naʻe mahino pē kiate kinautolu ne nau kau ki aí ʻe toki fakahoko pē ia ʻi he moʻui ka hoko maí.9

ʻI ha tūkunga ʻe niʻihi, ʻe lava ʻe ha fefine naʻe mali ki ha tokotaha ne fehiʻa ki he Siasí, pe ko ha tangata taʻesiasi, pe ko ha mēmipa faivelenga pē ʻo e siasí ʻo sila mo ha tangata ʻe taha ki he taʻengatá. Hili ʻa e ouau silá, naʻe kei nofo pē ʻa e fefiné mo hono husepāniti ne na lolotonga nofo-malí ka ʻi he taimi tatau ʻokú ne fakatuʻamelie ki he ngaahi tāpuaki ʻo e mali taʻengatá mo e hakeakiʻí ʻi he moʻui ka hoko maí.10

ʻI he konga kimuʻa ʻo e 1842, ne fokotuʻu ʻe Siosefa ʻa e fakakaukau ko ʻeni ʻo e silá kia Mele Laitina, ʻa ia naʻe taʻesiasi hono husepāniti ko ʻĀtamá. Lolotonga ʻena talanoá, naʻe talaange ʻe Siosefa kia Mele naʻe fekau ʻe he ʻEikí ke silaʻi fakataha kinaua ki he moʻui ka hoko maí.11

Naʻe fehuʻi ange ʻe Mele, “Kapau naʻe folofola atu ʻe he ʻOtuá kiate koe, ko e hā ʻoku ʻikai ai ke Ne folofola mai kiate aú?”

Naʻe tali ange ʻe Siosefa, “Lotu fakamātoato, he naʻe talamai ʻe he ʻāngeló kiate au ʻoku totonu ke ʻi ai haʻo fakamoʻoni.”12


Naʻe ongoʻi taʻefiemālie ʻa Mele ki he fakaafe ʻa Siosefá. ʻI hono akoʻi ʻe Siosefa kia Mele fekauʻaki mo e mali tokolahí, naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻa e ngaahi tāpuaki taʻefakangatangata ʻo e fuakava ʻo e mali taʻengatá.13 ʻI he taimi naʻe mali ai ʻa Mele mo ʻĀtamá, naʻá na fai ha ngaahi palōmesi ne ngata pē ʻi he moʻui ko ʻení. Naʻe mahino leva kia Mele he taimí ni he ʻikai ke ne lava ʻo fai ha ngaahi fuakava taʻengata mo ʻĀtama kae ʻoua kuó ne loto ke papitaiso ia ʻi he mafai totonú.14

Naʻe talanoa ʻa Mele kia ʻĀtama fekauʻaki mo e papitaisó, ʻo ne kole kiate ia ke ne kau ki he siasí. Naʻe talaange ʻe ʻĀtama ʻokú ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Siosefa ka ʻoku ʻikai ke ne tui ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea he ʻikai pē ke papitaiso ia.15

Koeʻuhí naʻe fakaʻānaua ʻa Mele ki he ngaahi tāpuaki ʻo e mali taʻengatá, ka naʻá ne ʻiloʻi he ʻikai ke ne lava ʻo maʻu ia mo ʻĀtamá, naʻá ne fifili ai pe ko e hā e meʻa te ne faí. Naʻe moʻutāfuʻua ʻene fakakaukaú. Naʻe faifai peá ne kole ki he ʻEikí ke ne ʻomi ha ʻāngelo ke fakapapauʻi ange kiate ia naʻe totonu ʻa e fakaafe ʻa Siosefá.16

ʻI ha pō ʻe taha, lolotonga ʻene nofo mo hono mehikitangá, naʻe sio ʻa Mele ki ha maama naʻe ulo mai ʻi hono lokí. ʻI heʻene tangutu hake ʻi he mohengá, naʻá ne ʻohovale ʻi heʻene sio ki ha ʻāngelo teunga hina naʻe tuʻu ʻi hono tafaʻakí. Naʻe ngingila mo fakaʻofoʻofa ʻa e fofonga ʻo e ʻāngeló, pea naʻe mahuhuhuhu ʻa e sio hono matá ʻo hangē ko e ʻuhilá.

ʻI heʻene ilifiá, naʻe pūlou ʻa Mele ʻi he kafú, pea naʻe mavahe ʻa e ʻāngeló.

ʻI he Sāpate hono hokó, naʻe ʻeke ʻe Siosefa kia Mele pe kuó ne maʻu nai ha tali.

Naʻe tali ange ʻe Mele, “Naʻe teʻeki ke u maʻu ha fakamoʻoni, ka naʻá ku mamata ki ha meʻa kuo teʻeki ke u mamata ki ai kimuʻa. Naʻá ku mamata ki ha ʻāngelo pea naʻá ku meimei mate he ilifiá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo lea.”

Naʻe pehē ange ʻe Siosefa, “Ko ha ʻāngelo ia ʻa e ʻOtua moʻuí. Kapau te ke faivelenga, te ke mamata ki ha ngaahi meʻa ʻoku māʻongoʻonga ange ai.”17

Naʻe hoko atu e faʻa lotu ʻa Melé. Naʻá ne mamata ki ha ʻāngelo, pea naʻe fakamālohia ai ʻene tui ki he ngaahi lea ʻa Siosefá. Pea naʻá ne maʻu mo ha ngaahi fakamoʻoni fakalaumālie kehe ʻi he ngaahi ʻaho hono hokó ʻa ia naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fakaʻikaiʻi pe tukunoaʻi. ʻE kei hoko pē ʻa ʻĀtama ko hono husepāniti ʻi he moʻui ko ʻení, ka naʻá ne fie maʻu ke fakapapauʻi te ne maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku totonu ke ne maʻu ʻi he moʻui ka hoko maí.18

Naʻá ne tali ʻa e fakaafe ʻa Siosefá, pea naʻe silaʻi kinaua ʻe Pilikihami ʻIongi ki he moʻui ka hoko maí.19


Naʻe fekau ʻe Siosefa kia Sione Teila mo Uilifooti Utalafi ke na kamata hono pulusi ʻa e liliu ʻa e palōfitá ki he tohi ʻa ʻĒpalahamé ʻi he ngaahi tatau ʻo e Times and Seasons ki Māʻasi 1842, Ko e taimi naʻe lau ai ʻe he Kāingalotú ʻa e lekōtí, naʻa nau fiefia ke ʻiloʻi ha ngaahi moʻoni foʻou fekauʻaki mo e fakatupu ʻo e māmaní, ko e taumuʻa ʻo e moʻuí, mo e ikuʻanga taʻengata ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá. Naʻa nau ʻiloʻi naʻe maʻu ʻe ʻĒpalahame ʻa e ʻŪlimí mo e Tūmemí pea naʻá ne fefolofolai mata ki he mata mo e ʻEikí. Naʻa nau lau fekauʻaki mo e māmaní pea ko e meʻa kotoa pē ʻi aí naʻe tomuʻa fokotuʻutuʻu ia mei muʻa ke fakahoko ʻaki ʻa hono hakeakiʻi ʻo e fānau fakalaumālie ʻa e Tamaí.20

Lolotonga e fiefia ʻa e Kāingalotú ʻi hono pulusi ʻo e tohi ʻa ʻĒpalahamé mo e tokāteline naʻá ne akoʻi ʻe malava ke tupulaki ai ha laumālié, naʻa nau kei hokohoko atu pē ke fai feilaulau ke langa hake honau kolo foʻoú pea mo langa e temipalé.

ʻI he taimi ko ʻení, kuo aʻu ʻo laui afe tupu ʻa e fale ʻakau ʻi Nāvuú mo ha ʻū fale papa mo e fale piliki ne ʻosi langa pe kei lolotonga langa.21 Ke fokotuʻutuʻu ʻa e koló, naʻe vahevahe ia ʻe Siosefa ki ha ʻiuniti ʻe fā ne ui ko e ngaahi uooti pea fili mo ha kau pīsope ke nau tokangaʻi ia. Naʻe pau ke tokoni ʻa e uooti kotoa pē ki hono langa ʻo e temipalé ʻaki ʻenau ʻomi ha kakai ke ngāue ʻi he fale ʻo e ʻEikí ʻi he ʻaho hono hongofulu kotoa pē.22

Naʻe siofi pē ʻe Makeleta Kuki, ko ha fefine teʻeki mali naʻá ne ngāue ko ha fefine tuitui ʻi Nāvū, ʻa e ngāue ki hono langa ʻo e temipalé. Naʻá ne ngāue maʻa Sala Kimipolo, ko e taha ʻo e kau fuofua papi ului ki he siasí, ʻa ia naʻá ne mali mo ha tangata fefakatauʻaki koloa naʻe ʻikai ko ha mēmipa ʻo e Siasí.

Lolotonga e ngāue ʻa Makeletá, naʻá na faʻa talanoa mo Sala fekauʻaki mo e ngaahi ngāue ke langa ʻa e temipalé. Naʻe kei lau fute pē ʻa e maʻolunga ʻo e holisí, ka naʻe ʻosi kamata langa ʻe he kau tufungá ha feituʻu fakataimi ʻi he konga ki lalo ʻo e temipalé ʻo fokotuʻu ai ha faiʻanga papitaiso lahi ke fakahoko ai e papitaiso maʻá e kau pekiá. Ko e faiʻanga papitaisó naʻe fuopotopoto fuolōloa naʻe ngaohi ʻaki e papa painí pea naʻe hilihili ia ʻi he tuʻa ʻo ha fanga pulu ukamea ʻe hongofulu mā ua naʻe tā tongitongi pea teuteuʻi lelei. ʻI he hili pē hono fakatapui ʻo e faiʻanga papitaisó, naʻe kamata leva hono toe fakahoko ʻe he Kāingalotú ʻa e papitaiso maʻá e kau pekiá.23

ʻI he loto-vekeveke ʻa Makeleta ke tokoni ki hono langa ʻo e temipalé, naʻá ne fakatokangaʻi ko e tokolahi ʻo e kau ngāué naʻe ʻikai loko lelei honau suú, talausesé, mo e soté. Naʻá ne fokotuʻu ange kia Sala ke na ngāue fakataha ke ngaohi ha ʻū sote foʻou maʻá e kau ngāué. Naʻe talaange ʻe Sala te ne lava ʻe ia ʻo kumi ʻa e nāunau ki he soté kapau ʻe fai ʻe Makeleta ʻa e tuituí. Te na lava foki ʻo kole tokoni ki he kau fefine kehe ʻi Nāvuú mo fokotuʻutuʻu ha kautaha ke ne puleʻi e ngāué.24

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe fakaafeʻi ʻe Sala ha kakai fefine e toko hongofulu tupu ki hono ʻapí ke aleaʻi ʻa e kautaha foʻoú. Ne nau kole kia ʻIlisa Sinou, ʻa ia naʻe talēniti ki he faitohí, ke ne faʻu ha konisitūtone. Naʻe kamata ngāue leva ʻa ʻIlisa ki hono faʻu ʻo e fakamatalá peá ne fakaʻaliʻali ia ki he palōfitá ʻi he taimi naʻe ʻosi aí.

Naʻe pehē ʻe Siosefa ko e konisitūtone lelei taha ia ʻi hono faʻahingá. Naʻá ne pehē, “Ka ʻoku ʻikai ko e meʻa ʻeni ʻoku mou fie maʻú. Tala ki he kau fefiné ʻoku tali ʻe he ʻEikí ʻenau foakí pea ʻoku ʻi ai Haʻane palani lelei ange maʻanautolu.” Naʻá ne kole ki he kautahá ke nau fakataha mo ia ʻi hono falekoloá hili ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai.

Naʻe pehē ʻe Siosefa, “Te u fokotuʻu e houʻeiki fafiné ʻi he malumalu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí.25 Kuó u maʻu ʻeni ʻa e kī ke fai iá.”26


ʻI he Tuʻapulelulu hono hokó, ʻaho 17 ʻo Māʻasi, 1842, naʻe kaka hake ʻa ʻEma Sāmita ki he loki lahi ʻi ʻolunga ʻi he falekoloa ʻa Siosefá. Naʻe ʻi ai ha kakai fefine ʻe toko hongofulu mā hiva, ʻo kau ai ʻa Makeleta Kuki, Sala Kimipolo mo ʻIlisa Sinou, ne nau omi ke fokotuʻu e kautaha foʻoú. Naʻe ʻi ai foki mo Siosefa mo Uiliate Lisiate, ʻa ia ne kamata ngāue ko e tangata tohi ʻa Siosefá hili ʻene foki mai mei ʻIngilaní, pea mo Sione Teila.27

Ko e fefine siʻisiʻi taha ne kau ki he fakatahá ko ha finemui taʻu hongofulu mā nima ko Sōfia Makisi. Ko e motuʻa tahá ko Sela Kilivileni naʻe taʻu nimangofulu mā fā. Ko e tokolahi taha ʻo e kakai fefiné ne nau mei ʻi he toʻu pē ʻo ʻEmá. Makehe meia Lionola Teila, ʻa ia naʻe fāʻeleʻi ʻi ʻIngilaní, naʻe haʻu kotoa ʻa e kau fefiné mei he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití pea ne nau haʻu mo e Kāingalotú mei he hihifó. Ko hanau tokosiʻi pē naʻe koloaʻia hangē ko Sala Kimipolo mo Sela Kilivilení, ko e toengá naʻe ʻikai ke nau loko tuʻumālie.

Naʻe feʻilongaki lelei ʻa e kau fefiné. Ko Filinitā Meliki mo Tesitimona Fulimaá naʻá na hao moʻui mei he tāmate fakatokolahi ne fai ʻi he Fahiʻanga Papa Hauní. Ko ʻAtalia Lōpinisoni mo Nanisē Likitoní ko ha ongo tautehina kinaua. Ko ʻEma Sāmita mo Patisepa Sāmitá ne na fakatou mali ki ha ongo tangata ne na tautehina ʻaki, kae pehē foki kia ʻIlisa Sinou mo Sōfia Pākati. Naʻe fakatou tokoniʻi ʻe Sela Kilivileni mo e Ane Uitenī ʻa ʻEma ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻo ʻene moʻuí, ʻo na talitali lelei ia mo hono fāmilí ki hona ʻapí ʻi he taimi ne ʻikai ha toe feituʻu ke nau hao ki aí. Naʻe nofo totongi ʻa ʻElevila Kauli ʻi he ʻapi ʻo ʻEmá pea naʻá ne tokoni ki hono tauhi e fānau [ʻa ʻEmá].28

Naʻe saiʻia ʻa ʻEma ʻi he fakakaukau ko ia ke fokotuʻu ha kautaha maʻá e kakai fefiné ʻi Nāvuú. Kimui maí, naʻe kau ʻa Siosefa mo e kau tangata kehe ʻi he koló ki ha kautaha fakatokoua naʻe ui ko e Freemasonry, ʻa ia naʻe tauhingoa ki he kau tangata Meisoni (Masons) hangē ko Hailame Sāmita mo Sione Pēneti ne na tokoni ki hono fokotuʻu e kautaha Meisoní (Masonic lodge) ʻi he koló. Ka ʻe maʻu ʻe he kakai fefine ʻi Nāvuú ha kalasi ʻe taha ʻo e kautahá.29

Hili hono hivaʻi ʻa e “ʻOku Vela ʻa e Loto ʻo e Tangatá” mo hono fai ʻe Sione Teila ʻa e fua lotú, naʻe tuʻu hake ʻa Siosefa ʻo ne fakamatalaʻi naʻe fakataumuʻa ʻa e kautaha foʻoú ke fakalotolahiʻi e kakai fefiné ke nau fekumi mo tokoni ki he faingataʻaʻiá, fakahoko e fakatonutonu māʻoniʻoni ki he niʻihi ʻoku faihalá pea mo fakamālohia ʻa e koló. Naʻá ne fakaafeʻi leva e kau fefiné ke nau fili ha palesiteni, ʻa ia te ne fili hano ongo tokoni, ʻo hange pē ko e kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ko e toki fuofua taimi ia ke maʻu ai ʻe he kakai fefiné ha mafai mo e fatongia totonu ʻi he siasí.30

Naʻe fokotuʻu ʻe he kaungāmeʻa ʻo ʻEma ko Ane Uitenií ʻa ʻEma ke ne hoko ko ha palesiteni, pea naʻe loto-fiemālie ki ai ʻa e kau fefine ʻi he lokí. Naʻe fili leva ʻe ʻEma ʻa Sela Kilivileni mo Ane ke na hoko ko hono ongo tokoni.

Naʻe lau ʻe Siosefa ʻa e fakahā naʻá ne maʻu kia ʻEma ʻi he 1830 peá ne pehē naʻe fakanofo mo vaheʻi [ʻa ʻEma] ʻi he taimi ko iá ke fakamatalaʻi ʻa e folofolá mo akoʻi ʻa e kakai fefine ʻo e siasí. Naʻe pehē ʻe Siosefa naʻe folofola ʻe he ʻEiki ko ha “fefine [ia] kuo fili,” he naʻe fili ia ke ne pule.

Naʻe fakanofo leva ʻe Sione Teila ʻa Sela mo Ane ke na hoko ko e ongo tokoni kia ʻEma pea hilifakinima ʻa ʻEma ki hono fatongia foʻoú, ʻo tāpuakiʻi ia ke ne maʻu ʻa e mālohi naʻá ne fie maʻú. Hili hono fakahoko ha toe fakahinohino kehe, naʻe tuku leva ʻe Siosefa [kia ʻEma] ke ne tataki ʻa e fakatahá, pea naʻe fokotuʻu ange ʻe Sione ke nau fili ha hingoa ʻo e kautahá.

Naʻe fokotuʻu mai ʻe he ongo tokoni ʻa ʻEmá ke nau ui ia ko e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú (Nauvoo Female Relief Society), ka naʻe fokotuʻu ʻe Sione ke ui ia ko e Kautaha Angaʻofa ʻa e Kakai Fefine ʻo Nāvuú (Nauvoo Female Benevolent Society), ʻa ia naʻe faitatau mo e kautaha kakai fefine kehe ʻi he fonuá.31

Naʻe pehē ʻe ʻEma naʻá ne saiʻia ange ʻi he foʻi lea “tokoni” (relief) ʻi he foʻi lea ko e “angaʻofa” (benevolent), ka naʻe fokotuʻu ange ʻe ʻIlisa Sinou ʻoku ʻuhinga ʻa e foʻi lea “tokoní” ki he tokoni makehe ki ha fakatamaki lahi. He ʻikai nai ke tokanga lahi ange ʻenau kautahá ki he ngaahi palopalema angamaheni ʻo e moʻui fakaʻahó?

Naʻe pehē ʻe ʻEma, “Te tau fai ha meʻa ʻoku matuʻaki makehe. ʻI he taimi ʻe fihia ai ha vaka ʻi he hoú mo ha fuʻu kakai Māmonga tokolahi ʻoku heka ai, te tau lau ia ko ha ui ke tokoni. ʻOku tau ʻamanaki atu ki ha ngaahi meʻa lalahi mo makehe pea mo ha ngaahi ui tokoni fakavavevave.”

Naʻe hoko ʻene ngaahi leá ke longonoa ai ʻa e lokí. Naʻe pehē ʻe Sione, “Te u tuku ʻatā ʻa e meʻa kuo fokotuʻu maí. ʻOku ʻuhingamālie hoʻo ngaahi fakaʻuhingá ʻoku ʻikai ai ke u lava ʻo fakafepakiʻi ia.”

Koeʻuhí naʻe tokanga ʻa ʻIlisa ki he fokotuʻutuʻu totonu ʻo e ngaahi leá, naʻá ne fokotuʻu ai ke liliu siʻi pē ʻa e hingoá. Naʻá ne fokotuʻu ke ui ia ko e “the Female Relief Society of Nauvoo” kae ʻikai ko e Nauvoo Female Relief Society. Naʻe loto-fiemālie kotoa ki ai ʻa e kau fefiné.

Naʻe talaange ʻe ʻEma kiate kinautolu, “ʻOku totonu ke vekeveke ʻa e mēmipa kotoa pē ke fai lelei.” ʻOku totonu ke fakaʻaiʻai ʻe he manavaʻofá ʻa ʻenau kautahá, ʻo laka ange ia ʻi ha toe meʻa. Hangē ko e akonaki ʻa Paula ʻi he Fuakava Foʻoú, ʻoku ʻikai hano ʻaonga ʻenau ngāue leleí ʻo kapau he ʻikai ke nau maʻu ʻa e ʻofá ʻi honau lotó.32


Naʻe faʻa fakataha maʻu pē ʻa Siosefa mo e kau Fineʻofá ʻi he faʻahitaʻu ko iá. Naʻe vave e tupulaki ʻa e houalotú, ne tānaki atu ki ai ʻa e Kāingalotu ne nau kau fuoloa ki he Siasí mo e kau hikifonua ne toki papitaiso foʻou maí. ʻI he fakataha hono tolú, naʻe ʻikai ke kei ʻi ai ha feituʻu ʻe ʻatā ʻi he falekoloa ʻa Siosefá ke hao kotoa ki ai ʻa e kau fefine ne nau fie kau mai ki he fakatahá. Naʻe fie maʻu ʻe Siosefa ʻa e Fineʻofá ke nau teuteuʻi honau kau mēmipá ki he meʻafoaki ʻo e mālohi te nau maʻu ʻi he temipalé. Naʻá ne akoʻi ki he kau fefiné kuo pau ke nau hoko ko ha kautaha makehe, ke nau tuʻu ʻatā mei he koví pea ngāue ʻo fakatatau mo e sīpinga ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻi he kuonga muʻá.33

Lolotonga iá, naʻe hohaʻa ʻa Siosefa ki he ngaahi talanoa kau ki ha kau tangata tokosiʻi ʻi Nāvū ne nau feohi fakasekisuale ʻi tuʻa ʻi he nofo-malí pea ne nau pehē tokua ʻoku ngofua pē ʻa e ʻulungaanga peheé kapau ʻe fakafufū pē. Ko e ngaahi fakatauele ko iá, ʻa ia naʻá ne ʻuliʻi ʻa e ngaahi akonaki ʻa e ʻEikí fekauʻaki mo e angamaʻá, naʻe fakatupu ia ʻe ha kau tangata ne ʻikai ke nau teitei tokanga ke tauhi ʻa e ngaahi fekaú. Kapau he ʻikai taʻofi ʻa e kau tangata ko ʻení, te nau iku ʻo hoko ko ha maka tukiaʻanga ki he Kāingalotú.

ʻI he ʻaho 31 ʻo Māʻasí, naʻe kole ai ʻe Siosefa kia ʻEma ke ne lau ha tohi ki he Fineʻofá ne faleʻi ai naʻe teʻeki ke fakangofua ʻe he kau maʻu mafai ʻo e siasí ha faʻahinga tōʻonga pehē. Naʻe talaki ʻi he tohí ʻo pehē, “ʻOku mau loto ke taʻofi ia, he ʻoku mau fakaʻamu ke tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi he meʻa kotoa pē.”34

Naʻe fie maʻu lahi ʻe Siosefa ke taau ʻa e Kāingalotú mo e ngaahi tāpuaki ʻo e hakeakiʻí. Naʻá ne talaange ki he Kāingalotú ʻi he faʻahitaʻu failau ko iá, “Kapau ʻokú ke fie ʻalu ki he feituʻu ʻoku ʻafio ai ʻa e ʻOtuá, kuo pau ke ke hangē ko e ʻOtuá pe maʻu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá. Ko e taimi ʻoku tau mavahe ai mei he ʻOtuá, ʻoku tau fakaʻaʻau hifo leva ki he tēvoló pea mole mo e ʻatamai leleí, pea ka ʻikai ha ʻatamai lelei he ʻikai lava ke fakahaofi kitautolu.”35

Naʻá ne falala ki he kau palesitenisī ʻo e Fineʻofá ke nau tataki e kakai fefine ʻo e siasí mo tokoniʻi ke nau tanumaki ʻa e faʻahinga ʻilo mo e angatonu ko iá kiate kinautolu.

Naʻá ne pehē, “Kuo pau ke maʻu ʻe he kautahá ni ʻa e fakahinohinó ʻi he founga kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he ʻOtuá—ʻo fakafou ʻiate kinautolu kuo ʻosi fokotuʻu ke takí ʻOku ou maʻu ʻa e kií maʻamoutolu ʻi he taimí ni ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fiefia ʻa e kautahá ni pea tafe atu ʻa e ʻiló mo e potó ʻo kamata mei he taimí ni.”36


ʻI he ʻaho 4 ʻo Mē, 1842, naʻe ʻiloʻi ai ʻe Pilikihami ʻIongi, Hiipa Kimipolo mo Uiliate Lisiate kuo liliu ʻa e loki ʻi ʻolunga ʻi he falekoloa ʻo Siosefá. Naʻe tautau ʻi he holisí ha fakatātā ne toki tā valivali foʻou. Naʻe ʻi ai ha fanga kiʻi ʻakau iiki naʻe tuʻu ʻi he tafaʻakí naʻe hangē ha kiʻi ngoué. Naʻe vaheʻi ha konga ʻe taha ʻo e lokí ʻaki ha kāpeti fulufulu ne tautau hangē ha puipuí.37

Naʻe fakaafeʻi ʻe Siosefa ʻa e kau ʻaposetolo ʻe toko tolú ke nau haʻu ki he falekoloá ʻi he pongipongi ko iá ke fai hanau fakataha makehe. Naʻá ne fakaafeʻi foki mo hono tokoua ko Hailamé pea mo Viliami Lao, ʻa ia naʻá na fakatou hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí pea mo ʻene ongo ʻetivaisa ofi tahá. Naʻe kau foki ki he fakatahá ʻa e ongo pīsope ko Niueli Uitenī mo Siaosi Mila, ko e palesiteni siteiki ʻo Nāvuú, Viliami Mākisi, mo e taki ʻo e siasí ko Sēmisi ʻĀtama.38

ʻI he toenga ʻo e efiafi ko iá, naʻe fakafeʻiloaki ai ʻe he palōfitá ki he kau tangatá ha ouau. Naʻe kau ai ha konga ʻo e fufulú mo e paní, ʻa ia naʻe meimei tatau mo e ngaahi ouau naʻe fai ʻi he temipale Ketilaní mo e tāpanekale Hepeluú ʻi he kuonga muʻá. Naʻe foaki ange ki he kau tangatá ha kāmeni toputapu naʻá ne ʻufiʻufiʻi honau sinó mo fakamanatu kiate kinautolu ʻenau ngaahi fuakavá.39

Naʻe akoʻi ʻe he ouau foʻou naʻe fakahā ʻe he ʻOtuá kia Siosefá ha ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e hakeakiʻí. Naʻá ne fakaʻaongaʻi ha fakamatala fakafolofola fekauʻaki mo e Fakatupú mo e Ngoue ko ʻĪtení, ʻo kau ai ʻa e fakamatala foʻou ne hā ʻi he liliu ʻa ʻĒpalahamé, ke tataki māmālie ʻaki ʻa e kau tangatá ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí. Hangē ko ʻĒpalahame mo e kau palōfita ʻi he kuonga muʻá, naʻa nau maʻu ha ʻilo ne malava ai ke nau toe foki hake ki he ʻao ʻo e ʻOtuá.40 Naʻe fai ʻe he kau tangatá ha ngaahi fuakava lolotonga e ouaú ke nau moʻui angatonu mo angamaʻa, mo fakatapui kinautolu ke nau ngāue maʻá e ʻEikí.41

Naʻe ui ʻe Siosefa ʻa e ouaú ko e ʻenitaumení pea naʻá ne falala he ʻikai fakahā ʻe he kau tangatá ʻa e ʻilo makehe ne nau ako he ʻaho ko iá. Hangē ko e meʻafoaki ʻo e mālohi ʻi Ketilaní, naʻe toputapu ʻa e ouaú pea naʻe fakataumuʻa ia maʻanautolu ʻoku fakakaukau fakalaumālié. Ka naʻe hulu hake ia ʻi he taumalingi hifo ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié mo e mālohi fakalangí ki he kaumātuʻa ʻo e siasí. ʻI he ʻosi pē hono langa ʻo e temipalé, ʻe lava leva ʻe he kakai tangata mo fefine ʻo maʻu ʻa e ouaú, fakamālohia ʻenau vā fakafuakava ki he ʻOtuá mo maʻu ha mālohi mo e malu lahi ange ʻi hono fakatapui ʻenau moʻuí ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.42

ʻI he ʻosi ʻa e ouaú, naʻe ʻoange ʻe Siosefa ha fakahinohino kia Pilikihami. Naʻá ne talaange ki he ʻaposetoló, “ʻOku ʻikai ko hono fokotuʻutuʻu totonú ʻeni, ka kuo tau fai ʻa e lelei taha te tau lavá ʻi he tūkunga ʻoku tau ʻi aí, pea ʻoku ou loto ke ke ngāue ki hono fokotuʻutuʻu fakalelei ʻo e ngaahi ouau kotoa ko ʻení.”43

ʻI he taimi ne nau mavahe ai mei he falekoloá he ʻaho ko iá, naʻe ofo ʻa e kau tangatá ʻi he ngaahi moʻoni ne nau ako mei he ʻenitaumení. Naʻe fakamanatu ʻe ha konga ʻe niʻihi ʻo e ouaú kia Hiipa Kimipolo ʻa e ngaahi ouau ʻo e kautaha fakatokoua Meisoní. ʻI he ngaahi fakataha ʻa e Freemasonry, naʻe fai ʻe he kau tangatá ha talanoa fakatātā fekauʻaki mo e faʻunga ʻo e temipale ʻa Solomoné. Naʻe ako ʻe he kau tangatá ha ngaahi ngāue mo e lea ne nau fakapapau ke tauhi ia ke fakapulipuli, naʻá ne fakataipe ʻe ia ʻa ʻenau langa ha fakavaʻe fefeka pea tānaki māmālie atu ki ai ʻa e māmá mo e ʻiló.44

Ka ko e ʻenitaumení ko ha ouau ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí naʻe fakataumuʻa maʻá e kakai tangata mo fafine, pea naʻe akoʻi ai ha ngaahi moʻoni toputapu naʻe ʻikai maʻu ia ʻi he kautaha fakatokoua Meisoní, ʻa ia naʻe vekeveke ʻa Hiipa ke ako ʻe he niʻihi kehé.

Naʻe faitohi ʻa Hiipa kia Paʻale mo Mele ʻAna Pālati ki ʻIngilani ʻo pehē, “Kuo mau maʻu ha ngaahi meʻa pelepelengesi ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ʻo fakafou ʻi he palōfitá ʻa ia te ne fakatupu ha fiefia lahi ʻi homo lotó. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatala atu ia ʻi he tohí ni, he ʻoku toputapu ia, ko ia kuo pau leva ke mo haʻu ʻo maʻu atu ia maʻamoua.”45