‘Inisititiuti
22 ʻAhiʻahiʻi e ʻEikí


“ʻAhiʻahiʻi e ʻEikí,” vahe 22 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 22: “ʻAhiʻahiʻi e ʻEikí”

Vahe 22

ʻĪmisi
Matala ʻo e Faʻahitaʻu Failaú

ʻAhiʻahiʻi e ʻEikí

Hili hono fakatapui ʻo e temipalé, naʻe fiefia ʻa Siosefa ʻi he ʻamanaki lelei mo e melino ne ʻi Ketilaní.1 Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe he kāingalotú e taumalingi mai ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ʻi he kotoa ʻo e faʻahitaʻu failau ʻo e 1836. Ne mamata ha tokolahi ki ha kau ʻāngelo ʻoku nau teunga hinehina ngingila, tuʻu ʻi he ʻato ʻo e temipalé, pea fifili ha kakai ʻe niʻihi pe kuo kamata ʻa e Nofotuʻí.2

Naʻe lava ʻa Siosefa ʻo mātā e fakamoʻoni ʻo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí ʻi he feituʻu kotoa pē. ʻI heʻene hiki mai ki Ketilani he taʻu ʻe nima kuo ʻosí, naʻe ʻikai fokotuʻutuʻu lelei mo mapuleʻi ʻa e siasí. Talu mei ai mo hono tali kakato ange ʻe he Kāingalotú e folofola ʻa e ʻEikí pea nau liliu ha kiʻi kolo angamaheni ki ha siteiki mālohi ʻo Saione. Naʻe tuʻu e temipalé ko ha fakamoʻoni ki he meʻa te nau lava ʻo fai ʻi heʻenau muimui ki he ʻOtuá mo ngāue fakatahá.

Ka neongo ʻene fiefia ʻi he lavameʻa ʻa Ketilaní, ne ʻikai lava ke ngalo ʻia Siosefa ʻa e Kāingalotu ʻi Mīsulí, ʻa ia ne nau kei fakatahataha ʻi ha fanga kiʻi komiunitī iiki mavahe siʻi pē mei he Vahefonua Siakisoní, he veʻe Vaitafe Mīsulí. Naʻá ne falala mo hono ongo tokoní ʻi he talaʻofa ʻa e ʻEikí ke huhuʻi ʻa Saione hili hono fakakoloaʻi e kaumātuʻá ʻaki e mālohí. Ka naʻe ʻikai ʻilo ʻe ha taha pe ʻe founga fēfē pe ko e fē e taimi te Ne fakahoko ai e talaʻofá.

ʻI he tuku ʻenau tokangá ki Saioné, naʻe ʻaukai mo lotu ai ʻa e kau taki ʻo e siasí ke nau ʻilo ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí.3 Naʻe manatuʻi ai ʻe Siosefa ʻa e fakahā naʻe kole ai ʻe he ʻEikí ki he Kāingalotú ke nau fakatau mai e kelekele kotoa pē ʻi loto pea takatakai ʻi he Vahefonua Siakisoní.4 Ne ʻosi kamata hono fakatau ʻe he Kāingalotú ha kelekele ʻe niʻihi ʻi he Vahefonua Keleí, kae hangē ko ia ʻoku hoko maʻu peé, ko e palopalemá ʻa hono kumi e paʻanga ke fakatau mai ke lahi angé.

ʻI he kamataʻanga ʻo ʻEpelelí, naʻe fakataha ʻa Siosefa mo e kau mēmipa ʻo e falepaaki ʻa e siasí ke aleaʻi e ngaahi tuʻunga fakapaʻanga ʻa e siasí. Naʻe tui ʻa e kau tangatá naʻe fie maʻu ke ʻoatu ʻenau koloá kotoa ki hono huhuʻi ʻo Saioné, pea naʻa nau fokotuʻu atu ke taki ʻa Siosefa mo ʻŌliva ʻi ha ngaahi feinga paʻanga ke fakatau mai ha kelekele lahi ange ʻi Mīsuli.5

Ko e meʻapangó, kuo ʻosi lau mano ʻa e moʻua ʻo e siasí mei hono langa ʻo e temipalé pea mo hono fakatau mai kimuʻa atu ʻo e kelekelé, pea naʻe siʻisiʻi ʻa e paʻangá ʻi Ketilani, ʻo aʻu pē ki hono tānaki ʻe he kau faifekaú e ngaahi foakí. Ko e lahi taha ʻo e koloa ʻa e siasí ko e kelekelé, ʻa ia naʻe toko siʻi ha kakai naʻa nau mei lava ʻo tokoni ʻaki hano foaki ha paʻanga. Pea ʻi he ʻikai ha paʻangá, naʻe siʻisiʻi pē ha meʻa ke fai ʻe he siasí ke totongi ai hono moʻuá pe fakatau mai ha kelekele lahi ange ʻi Saione.6

Ne pau ke toe kumi ʻe Siosefa ha founga ke fakapaʻanga e ngāue ʻa e ʻEikí.


ʻI ha maile ʻe uangeau ki he fakatokelaú, naʻe tuʻu ʻa Paʻale Pālati ʻi he tuʻakolo ʻo ha kolo naʻe ui ko Hemilitoni, ʻi he fakatonga ʻo Kānatá. Naʻá ne fakataumuʻa atu ki Tololonitō, ko e taha ʻo e ngaahi kolo lalahi taha ʻi he vahefonuá, ke fakahoko ʻene fuofua ngāue fakafaifekaú talu mei heʻene maʻu e ʻenitaumeni ʻo e mālohí. Naʻe ʻikai haʻane paʻanga, ʻikai hano ngaahi kaungāmeʻa ʻi he ʻēliá, pea ʻikai haʻane ʻilo ʻe taha ki he founga ke fakahoko ai e meʻa naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻEikí ke ne faí.

ʻI he ngaahi uike siʻi kimuʻá, ʻi he mavahe atu ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mei Ketilani ke malanga ʻaki e ongoongoleleí, naʻe palani ʻa Paʻale ke ne nofo ʻi ʻapi mo hono fāmilí. Hangē ko e Kāingalotu tokolahi ʻi Ketilaní, naʻe fuʻu tōtuʻa hono moʻuá, ʻi hono fakatau fakamoʻua mai ʻo ha kelekele mo langa ha fale ʻi he ʻēliá. Naʻe toe hohaʻa foki ʻa Paʻale fekauʻaki mo hono uaifi ko Fakafetaʻí, ʻa ia naʻe puke mo fie maʻu ʻene tokangá. Neongo ʻene vekeveke ke malangá, ne ngalingali taʻemalava ke fai ha ngāue fakafaifekau.7

Ka naʻe haʻu ʻa Kimipolo ki hono falé ʻo foaki kiate ia ha tāpuaki ʻi heʻene hoko ko hono kaungāmeʻa mo e kaungā-ʻaposetoló. Naʻe pehē ʻe Hiipa, “ʻAlu atu ki he ngāué pea ʻoua naʻa veiveiua ʻi ha meʻa. “ʻOua naʻá ke hohaʻa ki ho moʻuá, pe ko e ngaahi fie maʻu ʻo e moʻuí, he ʻe huluʻānoa hono tāpuekina koe ʻe he ʻEikí ʻi he meʻa kotoa pē.”

Naʻe talaange ʻe Hiipa kia Paʻale ʻi heʻene lea ʻaki hono ueʻi fakalaumālie iá, ke ne ʻalu ki Tolonitō, ʻo palōmesi ange te ne ʻilo ai ha kakai kuo nau mateuteu ki he kakato ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne pehē ʻe fakatoka ʻe Paʻale e fakavaʻe ki he ngāue fakafaifekau ki ʻIngilaní mo maʻu ha fiemālie mei hono ngaahi moʻuá. Naʻe kikiteʻi ʻe Hiipa, “Te ke maʻu e koloá, silivá mo e koulá, kae ʻoua kuó ke fehiʻa ʻi hono lau iá.”

Naʻá ne lea foki fekauʻaki mo Fakafetaʻi. Naʻá ne talaʻofa ange, “ʻE fakamoʻui ho uaifí ʻi he houá ni pea te ne fāʻeleʻi kiate koe ha foha.”8

Naʻe fakaofo ʻa e tāpuakí, ka naʻe ngali taʻemalava hono ngaahi talaʻofá. Kuo aʻusia ʻe Paʻale ha ngaahi lavameʻa lahi ʻi he ngāue fakafaifekaú, ka naʻe foʻou pea ʻikai haʻane ʻilo fekauʻaki mo Tolonitō. Kuo teʻeki ke ne maʻu ha paʻanga lahi ʻi heʻene moʻuí, pea ne hangehangē he ʻikai ke ne maʻu ha paʻanga feʻunga ʻi heʻene ngāue fakafaifekaú ke totongi hono moʻuá.

Ko e ngaahi talaʻofa fekauʻaki mo Fakafetaʻí ʻa e meʻa naʻe ʻikai ngalingali ke teitei hokó. Naʻá ne meimei taʻu fāngofulu peá ne faʻa mahamahaki mo ngāvaivai. Hili ha taʻu ʻe hongofulu ʻo ʻena malí, naʻe ʻikai haʻana fānau mo Paʻale.9

Ka ʻi heʻene tui ki he ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí, naʻe fononga saliote fakatokelau atu ʻa Paʻale, ʻi ha ngaahi hala pelepela. ʻI heʻene aʻu atu ki he Vaitō Naiakalá mo kolosi ki Kānatá, naʻá ne lue lalo kae ʻoua kuó ne aʻu ki Hemilitoni. Ne hoko e ngaahi fakakaukau ki ʻapí mo e mafatukituki ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú ke ne lōmekina ia, pea naʻá ne holi ke ʻilo pe ʻe founga fēfē haʻane ngāue ʻaki e tuí ʻi ha tāpuaki naʻe ngali taumamaʻo hono ngaahi talaʻofá.

Ne fakafokifā ha fanafana ange ʻa e Laumālié, “ʻAhiʻahiʻi e ʻEikí mo ke vakai pe ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe fuʻu faingataʻa kiate Ia.”10


Lolotonga iá, naʻe fiefia ʻa e taʻu hongofulu mā ua ko ʻEmilī Patilisí ʻi Mīsuli, ke sio ki he foki mai ʻa e faʻahitaʻu failaú ki he Vahefonua Keleí. ʻI he ʻi Ketilani ʻene tangataʻeikí ki hono fakatapui ʻo e temipalé, naʻá ne vahevahe ai mo e toenga ʻo e fāmilí ha kiʻi fale ʻakau loki taha mo e fāmili ʻo Makeleta mo Sione Kolelí, ko e tokoni ia ki heʻene tangataʻeikí ʻi he kau pīsopelikí. Naʻe hoko e falé ko ha fale maʻá e fanga monumanú kimuʻa pea toki hiki mai ki ai e ongo fāmilí, ka naʻe fakamaʻa ʻe heʻene tangataʻeikí mo Misa Koleli e teʻemanu naʻá ne ʻufiʻufi e falikí mo ngaohi e falé ke lava ʻo nofoʻi. Naʻe ʻi ai ha tafuʻanga afi lahi ai, pea naʻe haʻohaʻo takai e ongo fāmilí ʻi hono māfaná lolotonga e faʻahitaʻu ne fuʻu momokó.11

ʻI he faʻahitaʻu failau ko iá, ne foki mai e tangataʻeiki ʻa ʻEmilií ki Mīsuli ke hoko atu hono ngaahi fatongia ko e pīsopé. Naʻá ne maʻu mo e kau taki ʻo e siasí ʻa e ʻenitaumeni ʻo e mālohí ʻi Ketilani, pea naʻá ne ngali fakatuʻamelie ki he kahaʻu ʻo Saioné.12

ʻI he fakaʻau ke māfana ange ʻa e ʻeá, naʻe teuteu ʻa ʻEmilī ke ne foki ki he akó. Hili pē ʻa e tūʻuta ʻa e Kāingalotú ʻi he Vahefonua Keleí, naʻa nau fokotuʻu ha ʻapiako ʻi ha fale ofi ki ha ʻuluʻakau fua. Naʻe manako ʻa ʻEmelī ke ne vaʻinga mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he loto ʻuluʻakaú mo kai e fuaʻiʻakau ne ngangana mei he ngaahi vaʻa ʻi ʻolungá. Naʻe faʻu ʻe ʻEmelī mo hono ngaahi kaungāmeʻá ha fanga kiʻi fale ʻaki e ngaahi vaʻakaú pea fakaʻaongaʻi e vainé ke nau tāfue ‘aki ʻi he taimi ne ʻikai ke nau ako aí.13

Ne kau e konga lahi ʻo e ngaahi kaungā-ako ʻo ʻEmilií ki he siasí, ka naʻe ʻi ai ha niʻihi ko ha fānau kinautolu ʻo ha kau nofo fuoloa ʻi he feituʻú. Naʻa nau faʻa vala lelei ange ʻia ʻEmilī mo e fānau masiva kehé, pea naʻe faʻa fakakata ʻaki ʻe ha niʻihi ʻa e vala mahaemahe ʻo e Kāingalotu kei talavoú. Ka ko e lahi tahá, ne nau feohi vā lelei, neongo honau ngaahi faikehekehé.

Naʻe ʻikai tatau ʻeni mo ʻenau ngaahi mātuʻá. ʻI he tokolahi ange ʻa e hiki mai ʻa e Kāingalotú ki he Vahefonua Keleí mo fakatau ha ngaahi konga kelekele lalahí, ne fakalalahi e hohaʻa ʻa e kau nofo fuoloá pea ʻiteʻita. Naʻa nau talitali lelei e Kāingalotú ʻi he kamataʻangá ki honau vahefonuá ʻo ʻoange ha hūfangaʻanga kae ʻoua kuo nau foki ki honau ngaahi ʻapí ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé. Ne ʻikai ʻamanaki ha taha ʻe nofo ʻaupito e kāingalotú ʻi he Vahefonua Keleí.14

ʻI he kamataʻangá, ne siʻisiʻi hano uesia ʻe he fetōkehekeheʻaki ʻi he vahaʻa ʻo e Kāingalotú mo honau ngaahi kaungāʻapí ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he ngaahi ʻaho ako ʻa ʻEmilií.15 Ka ʻi he fakaʻau ke ofi ange ki he faʻahitaʻu failaú pea tupulaki e fakafili ʻa honau ngaahi kaungāʻapí, ne ʻi ai ha ʻuhinga ke manavahē ai ʻa ʻEmilī mo hono fāmilí naʻa toe hoko ʻa e meʻa fakalilifu ne hoko ʻi he Vahefonua Siakisoní, pea te nau toe hala ʻi ha ʻapi ke nofo ai.


Naʻe kole ʻe Paʻale ki he ʻEikí, ʻi he hokohoko atu ʻene fononga ki he tokelaú, ke tokoniʻi ia ke aʻu ki he feituʻu naʻe fakataumuʻa ki aí. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne fetaulaki mo ha tangata naʻá ne ʻoange haʻane paʻanga ʻe hongofulu mo ha tohi fakafeʻiloaki ki ha tokotaha ʻi Tolonitō ko Sione Teila. Naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Paʻale e paʻangá ke totongi ke heka ʻi ha vaka ki he loto koló pea ne taimi nounou pē kuó ne aʻu atu ki he ʻapi ʻo Sione Teilá.

Ko Sione mo Lionola Teilá ko ha ongomeʻa mali kei talavou mei ʻIngilani. ʻI he talanoa ʻa Paʻale mo kinauá, naʻá ne ʻilo ai naʻá na kau ki ha kulupu ʻo ha kau Kalisitiane ʻi he feituʻú ʻa ia naʻa nau fakafisingaʻi ha faʻahinga tokāteline pē ʻe ʻikai lava ʻo poupouʻi ʻe he Tohi Tapú. Ne na toki lotua mo ʻaukai kimuí ni mai ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ha talafekau kiate kinaua mei Hono siasi moʻoní.

Naʻe talanoa ʻa Paʻale kiate kinaua fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo fakafoki maí, ka naʻe ʻikai ke na fuʻu tokanga ki ai. ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe tuku ʻene kató ʻi he ʻapi ʻo e ongo Teilá peá ne fakafeʻiloaki ia ki he kau taki lotu ʻo e koló, mo ʻamanaki te nau tuku ange ke ne malanga ki honau kāingalotú. Hili iá naʻe fakataha leva ʻa Paʻale mo e kau taki ʻo e koló ke vakai pe te nau tali ke fakahoko haʻane fakataha ʻi he fale fakamaauʻangá pe ko ha faʻahinga feituʻu fakapuleʻanga kehe. Naʻa nau fakaʻikaiʻi kotoa ʻa ʻene kolé.

ʻI heʻene ongoʻi loto foʻí, naʻe ʻalu ʻa Paʻale ki he loto vaoʻakau ofi maí ʻo fai haʻane lotu. Hili iá naʻá ne foki leva ki he ʻapi ʻo e ongo Teilá ke ʻomi ʻene kató. ʻI he teuteu ke ne mavahé, naʻe taʻofi ia ʻe Sione ʻo ne lea fekauʻaki mo ʻene ʻofa he Tohi Tapú.16 Naʻá ne talaange, “Misa. Palati, kapau ʻoku ʻi ai haʻo faʻahinga tefitoʻi moʻoni ʻokú ke fie maʻu ke malangaʻi, ʻoku ou fakaʻamu, ʻo kapau te ke lava, ke ke fai ia ʻo fakatatau ki he lekooti ko iá.”

Naʻe pehē ange ʻa Palati, “Ko ha meʻa ia ʻoku ou tui ʻe lava pē ke u fai.” Naʻá ne ʻeke kia Sione pe naʻá ne tui ki he kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá.

Naʻe tali ange ʻe Sione, “ʻIo, he ʻoku akoʻi au ʻe he Tohi Tapú ki he ngaahi meʻá ni kotoa.”

Naʻe talaange ʻe Paʻale, “ʻOku mau akoʻi ʻa e papitaiso ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí ki hono fakamolemoleʻi ʻo e ngaahi angahalá, mo e hilifaki ʻo e nima ke maʻu e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”

“Kae fēfē ʻa Siosefa Sāmita mo e Tohi ʻa Molomoná mo hoʻomou ngaahi fakahā foʻoú?” Ko e ʻeke ange ia ʻe Sioné.

Naʻe fakamoʻoniʻi ʻe Paʻale ko Siosefa Sāmitá ko ha tangata faitotonu mo ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Pea ki he Tohi ʻa Molomoná, te u lava ʻo fai ha fakamālohi moʻoni ki he tohi ko iá ʻo hangē ʻokú ke lava ʻo fai ki hono moʻoni ʻo e Tohi Tapú.”17

Lolotonga ʻena talanoá, ne fanongo atu ʻa Paʻale mo Sione kia Lionola mo ha kaungāʻapi ko ʻIsapela Uolotoni, ʻi ha loki ʻe taha. “ʻOku ʻi ai ha tangata heni mei he ʻIunaiteti Siteití ʻokú ne pehē naʻe ʻomi ia ʻe he ʻEikí ki he koló ke malanga ʻaki e ongoongoleleí,” ko e talaange ia ʻe Lionola kia ʻIsapelá. “ʻOku ou fakaʻofaʻia he ʻai ke ne mavahé.”

“Talaange ki he solá ʻoku talitali lelei ia ki hoku falé,” ko e talaange ia ʻe ʻIsapelá. “ʻOku ʻi ai haʻaku loki ʻoku ʻatā, pea lahi mo e meʻakaí.” Naʻe ʻi ai foki mo ha feituʻu ai te ne lava ʻo malanga ki hono ngaahi kaungāmeʻá mo e kāingá he pō ko iá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻi he Laumālié ko ha tangata ia naʻe ʻomi ʻe he ʻEikí mo ha pōpoaki ʻa ia ʻe lelei kiate kitautolu.”18


Hili ʻene talanoa mo Paʻalé, naʻe kamata ke lau ʻe Sione Teila ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo fakafehoanaki hono ngaahi akonakí ki he Tohi Tapú. Kuó ne ako ʻa e tokāteline ʻo e ngaahi siasi kehé kimuʻa, ka naʻe ʻi ai ha meʻa fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná naʻá ne maʻu ʻene tokangá pea mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ange ʻe Paʻalé. Naʻe mahino pea tatau pē mo e folofola ʻa e ʻOtuá.

Ne vave pē hono fakafeʻiloaki ʻe Sione ʻa Paʻale ki hono ngaahi kaungāmeʻá. Naʻá ne talaange, “Ko ha tangata ʻeni kuó ne haʻu ke tali ʻetau ngaahi lotú pea ʻokú ne pehē kuo fokotuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e siasi moʻoní.”

Naʻe ʻeke ange ʻe ha taha kiate ia, “Te ke hoko ko ha Māmonga?”

Naʻe pehē ange ʻe Sione, “ʻOku ʻikai ke u ʻilo. Te u vakaiʻi mo lotu ki he ʻEikí ke tokoniʻi au. Kapau ʻoku ʻi ai ha moʻoni ʻi he meʻá ni, te u tali ia—pea kapau ʻoku hala, ʻoku ʻikai ke u fie kau ki ha meʻa fekauʻaki mo ia.”19

Hili ha kiʻi taimi nounou mei ai, naʻá ne fononga mo Paʻale ki ha kolo ofi mai ʻoku nau ngoue, ʻa ia naʻe nofo ai e kāinga ʻo ʻIsapela Uolotoní. Naʻe nofo foki ai ʻa e kaungāmeʻa ʻo Sione ko Siosefa Filitingí mo hono ongo tuofāfiné, ʻa Meesi mo Mele. Naʻá nau haʻu foki mo kinautolu mei ʻIngilani peá nau maʻu ha ngaahi fakakaukau fakalotu ne faitatau mo e fāmili Teilá.

ʻI he heka hake ‘a Sione mo Paʻale ki he ‘api ʻo e fāmili Filitingí, naʻá na sio kia Meesi mo Mele ʻokú na lele ki he fale ʻo ha kaungāʻapi. Naʻe hū mai hona tuongaʻané ki tuʻa ʻo fakalea mai ki he ongo tangatá. Naʻá ne pehē naʻe fakaʻamu ia naʻe ʻikai ke na ʻalu ange. Naʻe ʻikai fie maʻu ʻe hono ongo tuofāfiné, mo ha kakai tokolahi kehe ʻi he koló, ke fanongo ʻokú na malanga.

“Ko e hā ʻoku nau fakafepakiʻi ai ʻa e tui faka-Māmongá?” Ko e ʻeke ange ia ʻe Paʻalé.

“ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi,” ko e talaange ia ʻe Siosefá. “ʻOku ʻikai ke ongo lelei e hingoá.” Naʻá ne talaange ʻoku ʻikai ke nau fekumi ki ha fakahā foʻou pe ko ha faʻahinga tokāteline ʻoku fehangahangai mo e ngaahi akonaki ʻo e Tohi Tapú.

Naʻe pehē ange ʻe Paʻale, “ʻOi, kapau ko ia pē, ʻe vave pē haʻama toʻo atu hoʻomou ngaahi fakakaukau halá.” Naʻá ne talaange kia Siosefa ke ui mai hono ongo tuofāfiné ki he falé. Naʻá ne ʻilo naʻe ʻi ai ha fakataha fakalotu ʻi he koló he efiafi ko iá, pea naʻá ne fie maʻu ke malanga ai.

Naʻe talaange ʻe Paʻale, “Te ma maʻu meʻatokoni efiafi mo kimoutolu pea tau ʻalu kotoa ki he fakatahá. “Kapau te ke loto ki ai mo ho ongo tuofāfiné, te u tali lelei ke malanga ki he ongoongolelei ʻo e Tohi Tapu motuʻá pea tuku ʻaupito ʻa e ngaahi fakahā foʻou ʻa ia ʻoku fehangahangai mo iá.”20

ʻI he efiafi ko iá, naʻe tangutu ʻa Siosefa, Meesi, mo Mele Filitingi ʻi ha loki ne fonu pea maʻu ʻenau tokangá ʻe he malanga ʻa Paʻalé. Naʻe ʻikai ha meʻa naʻá ne lea ʻaki fekauʻaki mo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pe ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe fehangahangai mo e ngaahi akonaki ʻo e Tohi Tapú.

ʻI ha taimi nounou mei ai, naʻe papitaiso ʻe Paʻale ʻa e fāmili Teilá, Filitingí, mo ha kakai feʻunga ʻi he feituʻú ke fokotuʻu ha kolo. Kuo kamata ke fakahoko ‘a e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí ʻi he tāpuaki ʻa Hīpá, pea naʻe vekeveke ʻa Paʻale ke ne foki ki ʻapi kia Fakafetaʻi. Ne ʻosi e taimi ke totongi ai ha niʻihi ʻo hono moʻuá, pea naʻá ne fie maʻu ke maʻu ha paʻanga ke totongi ʻaki kinautolu.

ʻI he ʻamanaki ke mavahe atu ʻa Paʻale ki Ketilaní, naʻá ne lulululu mo hono ngaahi kaungāmeʻa foʻoú. Ko e toko taha taki taha, naʻá ne ʻoange ha paʻanga ki hono nimá, ne aʻu ki he paʻanga ʻe laungeau. Naʻe feʻunga ia ke totongi ʻaki e ngaahi moʻua naʻá ne fíe maʻu vavé.21


ʻI he tūʻuta atu ʻa Paʻale ki Ketilaní, naʻá ne vakai ʻoku moʻui lelei ʻa Fakafetaʻi, ko hano fakahoko ia ʻo ha taha ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí. Hili hono totongi ʻe Paʻale ha niʻihi ʻo e moʻuá, naʻá ne tānaki ha ʻū tohitufa mo ha ngaahi tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná peá ne foki ki Kānata ke hoko atu ʻene ngāue fakafaifekaú, peá ne ʻave mo ia hono uaifí.22 Naʻe ongosia ʻa Fakafetaʻi ʻi he fonongá, pea ʻi he mamata ʻa e Kāingalotu ʻi Kānatá ki heʻene ngāvaivaí, naʻa nau veiveiua ʻokú ne mālohi feʻunga ke fāʻeleʻi e foha naʻe talaʻofa ʻi he tāpuaki ʻo Paʻalé. Ka neongo ia, hili ha taimi siʻi mei ai, naʻe teuteu atu ʻa Paʻale mo Fakafetaʻi ki heʻena fuofua fānaú.23

Lolotonga e mavahe atu ʻa e fāmili Palatí, naʻe nofototongi hona ongo kaungāmeʻa ko Kalolaine mo Sonatane Kolosipeí, ʻi hona ʻapí. Ko e ongo Kolosipeí ko ha ongomātuʻa kei talavou naʻá na hiki mai ki Ketilani ʻi ha ngaahi māhina siʻi kimuʻa ʻi he fakatapui ʻo e temipalé. Naʻá na faʻa fetaulaki mo ha ngaahi kaungāmeʻa ke lotu, hiva ha ngaahi himi, pe maʻu meʻatokoni fakataha.24

ʻI he tuʻu ʻa e temipalé, naʻe tokolahi ange ha Kāingalotu naʻa nau hiki mai ki Ketilani. Naʻe lahi e kelekele ʻi he feituʻú, ka ko e lahi tahá naʻe teʻeki fai ha ngāue ki ai. Naʻe fakavavevave ʻa e Kāingalotú ke langa ha ngaahi fale, ko e lahi tahá ʻi he fakamoʻua koeʻuhí he naʻe ʻikai lahi ha paʻanga ʻi he komiunitií. Ka naʻe ʻikai lava ke nau langa vave feʻunga ke maʻu ha nofoʻanga ʻo e kau tūʻuta foʻou maí, ko ia ai naʻe faʻa fakaʻatā ʻe he ngaahi fāmili ne malavá honau ngaahi ʻapí ki he kakaí ni pe tuku ke nofototongi ha ngaahi loki ʻoku ʻatā.

ʻI he fakaʻau ke siʻisiʻi ange ʻa e ngaahi fale nofoʻangá ʻi he koló, naʻe ʻalu atu ai ʻa Sione Poinitoni, ko ha taha ʻo e kau ʻaposetoló, ki he ongo Kolosipeí fekauʻaki mo e ʻapi ʻo e fāmili Palatí ke nofototongi ai hono fāmilí. Naʻá ne ʻoange kiate kinaua ʻo lahi ange ʻi he meʻa naʻá na totongi ki he fāmili Palatí.25

Naʻe lahi ʻaupito ʻa e paʻanga ne foakí, pea naʻe ʻilo ʻe Kalolaine te na lava mo Sonatane ʻo fakaʻaongaʻi e paʻangá ke tokoni ki hono totongi ʻo e fale naʻá na lolotonga langá. Ka naʻá na fiefia ʻi heʻena nofo toko uá, pea naʻe feitama eni ʻa Kalolaine ʻi heʻena ʻuluaki pēpeé. Kapau te na hiki mei he ʻapi ʻo e fāmili Palatí, kuo pau ke na nofo mo ha kaungāʻapi toulekeleka ko Saipale Kelenisā, ʻa ia ko hono kiʻi fale ‘efiʻefí ʻoku loki pē ʻe taha.

Naʻe kole ange ʻe Sonatane kia Kalolaine ke ne fai e fili fekauʻaki mo ʻena hikí. Naʻe ʻikai fie mavahe ʻa Kalolaine mei he fiemālie mo e ʻatā naʻe maʻu ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Palatí, pea naʻá ne momou ke hiki ʻo nofo mo Sisitā Kelenisā. Naʻe ʻikai ke na fuʻu tokanga ki he paʻangá, ʻo tatau aipē pe ko e hā e lahi te na fakaʻaongaʻi ia ki ai mo Sonatané.

Ka ʻi heʻena ʻilo te na tokoni ai ki he fāmili tokolahi ʻo e kau Poitoní ke tānaki fakataha mai ki Ketilaní, naʻe ʻaonga e kiʻi feilaulau siʻisiʻi naʻe pau ke fai ʻe Kalolainé. Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻá ne talaange kia Sonatane naʻá ne loto fiemālie ke na hiki.26


ʻI he konga kimui ʻo Suné, naʻe faitohi ʻa Uiliami Felisipisi mo e kau taki kehe ʻo e siasí ʻi he Vahefonua Keleí ki he palōfitá ke fakahoko ange kuo tuʻutuʻuni ʻe he kau taki fakalotofonuá ki he kau taki ʻo e siasí ke nau ʻi he fale fakamaauʻangá, ke aleaʻi ai e kahaʻu ʻo e Kāingalotú ʻi honau vahefonuá. Ne lea fiemālie pē mo anga fakaʻapaʻapa ʻa e kau ʻōfisa fakapuleʻangá, ka naʻe ʻikai ha faingamālie ke toe fai hano aleaʻi ke nau lototaha.

Naʻe fokotuʻu ange ʻe he kau ʻōfisá ke nau kumi ha feituʻu foʻou ke nofo ai—ha feituʻu te nau lava ʻo nofo ʻiate kinautolu peé, koeʻuhí he naʻe ʻikai toe lava ke foki ʻa e Kāingalotú ki he Vahefonua Siakisoní. Naʻe tali ʻe he kau taki ʻo e siasí ʻi he Vahefonua Keleí ke nau mavahe kae ʻoua naʻa nau toe foua hano tuli fakamālohiʻi kinautolu.27

Naʻe siva e ʻamanaki ʻa Siosefa ke toe fai ha foki ki he Vahefonua Siakisoní he taʻu ko iá ʻi he ongoongo ko ʻení, ka naʻe ʻikai lava ke ne tukuakiʻi e Kāingalotu ʻi Mīsulí ki he meʻa naʻe hokó. Naʻá ne tali e tohí ʻo pehē, “ʻOku mou ʻilo lelei ange e ngaahi tūkungá ʻiate kimautolu pea ko e moʻoni kuo fakahinohinoʻi kimoutolu ʻi he fakapotopoto ʻi hoʻomou ngaahi fehikitakí, ʻo fekauʻaki mo e mavahe mei he vahefonuá.”28

ʻI hono fie maʻu ʻe he Kāingalotu ʻi Mīsulí ha feituʻu foʻou ke nofoʻí, naʻe toe ongoʻi lahi ange ʻe Siosefa ʻa e fie maʻu ke tānaki ha paʻanga ke fakatau mai ha ngaahi konga kelekelé. Naʻá ne fakakaukau ke fakaava ha falekoloa ʻa e siasí ʻo ofi ki Ketilani mo nō ha paʻanga lahi ange ke hū mái e koloa ke fakatau atu aí.29 Ne ʻi ai pē ha meʻa naʻe maʻu mei he falekoloá, ka naʻe tokolahi ha Kāingalotu naʻa nau ngāue kovi ʻaki e angaʻofa mo e falala ʻa Siosefá, ʻi heʻenau ʻilo ʻe ʻikai ke ne taʻofi kinautolu mei heʻenau fakamoʻua he falekoloá. Ne ʻi ai foki honau niʻihi naʻa nau fie fakafetongi koloa pē e meʻa naʻa nau fie maʻú ʻo faingataʻa ai ke maʻu ha paʻanga tupu ʻi he ngaahi koloá.30

ʻI he fakaʻosinga ʻo Siulaí, ne ʻikai lava ʻe he falekoloá pe ha toe meʻa pē naʻe feinga ki ai e kau taki ʻo e siasí ke fakasiʻisiʻi e moʻua ʻo e siasí. ʻI heʻenau fie maʻu vivilí, naʻe mavahe ai ʻa Siosefa mei Ketilani mo Sitenei, Hailame, mo ʻŌliva ki Seilemi, hili haʻanau fanongo ʻi ha mēmipa ʻo e siasí naʻá ne pehē naʻá ne ʻilo e feituʻu ʻe maʻu ai ha paʻanga fufū. Ne ʻikai ha paʻanga ʻe maʻu ai ʻi heʻenau aʻu ki he koló, pea naʻe tafoki ʻa Siosefa ki he ʻEikí ki ha fakahinohino.31

Naʻe pehē ʻa e talí, “Ko au, ko e ʻEiki ko homou ʻOtuá, ʻoku ʻikai te u koviʻia ʻi hoʻomou haʻu ʻi he fononga ko ʻení, neongo hoʻomou ngaahi fai fakavalevalé. “ʻOua te mou hohaʻa ki homou ngaahi moʻuá, he te u foaki kiate kimoutolu ʻa e mālohi ke totongi kinautolu. ʻOua te mou hohaʻa ʻo kau ki Saione, he te u fai angaʻofa ki ai.”32

Ne foki kotoa ʻa e kau tangatá ki Ketilani hili ha māhina nai mo kei hohaʻa pē ki he ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa e siasí. Ka ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ko iá, naʻe fokotuʻu atu ʻe Siosefa mo hono ongo tokoní ha ngāue foʻou ʻe ala fakatupu ai e paʻanga ne fie maʻu ki Saioné.