‘Inisititiuti
25 Hiki Atu ki he Hihifó


“Hiki Atu ki he Hihifó,” vahe 25 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 25: “Hiki Atu ki he Hihifó”

Vahe 25

ʻĪmisi
Niʻihi ʻoku Heka Hoosi

Hiki Atu ki he Hihifó

ʻI he fononga nounou ʻa Sēneta Lisiate ki Pelesitoni, ʻIngilani, ʻi ʻAokosi 1837, ne lahi ha ngaahi meʻa ke talanoa ki ai hono ongo kaungāmeʻa ko ʻAna mo Tōmasi Uomisilií fekauʻaki mo ha kulupu ʻo ha kau faifekau mei ʻAmelika.

Ne taʻu lahi e fokoutua ʻa ʻAná, pea mole māmālie atu ʻo aʻu ki heʻene fakaʻauʻau sino. ʻI he taimi naʻe malanga ai ʻa Hiipa Kimipolo kiate iá, naʻá ne palōmesi ange ʻe fakamoʻui ia ʻo kapau te ne maʻu e tuí, fakatomala, pea foua e vai ʻo e papitaisó. Naʻe papitaiso ʻa ʻAna ki he siasi foʻoú ʻi ha taimi nounou pē mei ai, fakataha mo ha toko valu kehe, pea naʻe kamata ke ake mai ʻene moʻuí.

Ko e tokolahi ʻo e kakai ʻa ia naʻe papitaisó naʻa nau kau ki he kulupu lotu ʻa Sēmisi Filitingí. Neongo naʻe fakaʻatā ʻe Faifekau Filitingi ʻa e kau faifekaú ke nau malanga ʻi hono siasí, naʻe ʻikai ke ne tali ke papitaiso ia peá ne ʻita ʻi he mole atu hono kāingalotú.1

Naʻe mālieʻia Sēneta ʻi he pōpoaki ʻa e kau faifekau ʻAmeliká. Naʻá ne nofo ʻi ha kiʻi kolo tukuʻuta naʻe ui ko Uokafoli, ʻi ha maile ʻe hongofulu mā nima mei he ngaahi hala femoʻuekina mo e fakamanava ʻo Pelesitoní. Naʻe hoko ʻene tangataʻeikí ko ha faifekau faka-Kalisitiane ʻi he koló, pea naʻá ne tupu hake ʻo feangai mo e folofola ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻapí.

Ko ʻeni, hili pē ha ngaahi uike siʻi mei hono taʻu uofulú, naʻá ne fie ʻilo ke ako lahi ange ki he moʻoni ʻa e ʻOtuá. ʻI he taimi naʻá ne ʻaʻahi ai ki he fāmili Uomisilií, naʻá ne fetaulaki mo Hiipa pea naʻe ongo kiate ia ʻa ʻene fakamatala fekauʻaki mo e kau ʻāngeló, ko ha lekooti fakakuongamuʻa naʻe tohi ʻi ha ʻū lauʻi peleti koula, mo ha palōfita moʻui kuó ne maʻu ha ngaahi fakahā mei he ʻOtuá, hangē ko e kau palōfita ʻo e kuonga muʻá.

Naʻe fakaafeʻi ʻe Hiipa ʻa Sēneta ke ne fanongo ki heʻene malangá ʻi he efiafi ko iá. Naʻá ne ʻalu mo fanongo peá ne fie maʻu ke toe fanongo ki ha meʻa lahi ange. ʻI he ʻaho hono hokó, naʻá ne fanongo ki haʻane toe malanga peá ne ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻene ngaahi leá.

ʻI he pongipongi hokó, ne kole ʻe Sēneta kia Hiipa ke ne papitaiso ia. Naʻe muimui [ʻa Hiipa] mo ʻOasoni Haiti ʻiate ia ki he kauvai ʻo e Vaitafe Līpoló, pea naʻe fakauku ai ia ʻi he vaí. Naʻá na hilifakinima kiate ia ʻi he ngataʻanga ʻo e vaitafé.

Naʻe fakaʻamu ʻa Sēneta ke nofo ʻi Pelesitoni mo e Kāingalotu kehé hili hono papitaisó, ka naʻá ne fie maʻu ke foki ki heʻene ongomātuʻá ʻi Uokafoli. Naʻá ne vekeveke ke vahevahe ʻene tui foʻoú mo kinaua, ka naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pe ʻe tali fēfē ʻe heʻene tangataʻeikí ʻene fili ke kau fakataha mo e Kāingalotú.

“ʻE fakavaivaiʻi ʻe he ʻEikí e loto hoʻo tangataʻeikí,” ko e talaange ia ʻe Hīpá. Te u toe maʻu ʻa e faingamālie ke malanga ʻi hono falelotú.”

ʻI heʻene ʻamanaki ko ʻene moʻoní, naʻe kole ʻe Sēneta kia Hiipa ke ne lotu maʻana.2


Naʻe fononga ʻa Siosefa ʻi he faʻahitaʻu māfana tatau pē ki Kānata ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻi Tolonitoó. ʻI heʻene mamaʻó, naʻe lea ʻa Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi ha lotu he ʻaho Sāpaté ʻi he temipale Ketilaní fekauʻaki mo e faingataʻa ʻa e Sosaieti Malú. Naʻá ne taukapoʻi e ʻulungaanga ʻo hono fohá pea fakahalaiaʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kau angatuʻú, ʻa ia naʻa nau tangutu ʻi he ngataʻanga ʻo e lokí.

ʻI he lea ʻa e pēteliaké ki he Kāingalotú, naʻe tuʻu hake ʻa Uēleni Peilisi ‘o fie maʻu ke ne lea. Naʻe talaange ʻe Siosefa ko e Lahí ke ʻoua te ne hohaʻa, ka naʻe lue atu ʻa Uēleni ʻi he lokí mo taʻeufi atu ki he ngaahi nofoʻanga ʻi muʻá. Naʻá ne puke ʻa Siosefa ko e Lahí mo feinga ke fusi ia mei he tuʻunga malangá. Naʻe kaila ʻa e pēteliaké kia ʻŌliva Kautele, ʻa ia naʻe hoko ko e fakamaau fakalotofonua ʻo e melinó, ka ne ʻikai fai ʻe ʻŌliva ha meʻa ke tokoni ki hono ngaahi kaungāmeʻa fuoloá.

ʻI heʻene mamata ki he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa ʻene tangataʻeikí, naʻe puna ki ʻolunga ʻa Uiliami Sāmita, ʻo puke ʻa Uēleni pea taki hifo ia mei he nofoʻanga ʻi muʻá. Naʻe ʻoho mai ʻa Sione Poitoni mo ne unuhi ha heletā. Naʻá ne fakahangatonuʻi ʻa e heletaá ki he fatafata ʻo Uiliamí mo fakamanamanaʻi ke ne hokaʻi hono ʻaposetoló ʻo ka ne toe ngaue. Naʻe toʻo hake ʻe he kau angatuʻu kehé ha ʻū hele mo e meʻafana mei honau kató mo takatakaiʻi ʻa Uiliami.

Ne hoko ha maveuveu ʻi he temipalé. Ne fakavave ʻa e kakaí ki he ngaahi matapā hūʻangá pe hola ki tuʻa ʻi he ngaahi matapā sioʻata ofi maí. Ne fakavave mai ha kau ʻōfisa ki he lokí, ʻo feinga atu ʻi he lotolotonga ʻo e kakai ne feholakí, fāinga mo e kau tangata mo e ngaahi meʻataú .3

ʻI he foki mai ʻa Siosefa ki Ketilani hili ha ngaahi uike siʻi ʻo ne ʻilo e meʻa naʻe hokó, naʻá ne ui ha konifelenisi fakavavevave ʻa e Kāingalotú ʻo ui ke hikinimaʻi e taki takitaha ʻi he siasí.4 Naʻe poupouʻi ia ʻe he Kāingalotú mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ka nau taʻeloto kia Sione Poinitoni, Luke Sionisoni, mo Laimani Sionisoni ko ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.5

Naʻe tokoni ʻa e hikinimaʻi ko ʻení, ka naʻe ʻilo ʻe Siosefa ʻoku teʻeki vavea ke ʻosi e ngaahi palopalema ʻi Ketilaní. Naʻe totonu ke maʻu ʻe Ketilani e feituʻu tānaki ʻanga maʻá e Kāingalotú he ko e siteiki pē ia ʻe taha ʻo e siasí. Ka naʻe faingataʻaʻia fakaʻekonōmika mo fakalaumālie ʻa e koló—pea naʻe fakafepaki kiate ia ʻa e kāingalotu tuʻu laveangofua ne maʻu atu ʻe he kau angatuʻú. Ne ʻikai toe hoko ʻa Ketilani ko ha feituʻu ʻo e melino mo e mālohi fakalaumālie ki ha kakai tokolahi.

Kimuí ni maí, naʻe poupouʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa ʻi ha vīsone, ke ne fokotuʻu ha ngaahi siteiki foʻou ʻo Saione mo fakalahi e ngaahi ngataʻanga ʻo e siasí. Naʻe tui eni ʻa Siosefa mo Sitenei kuo taimi ke na ʻalu ki Mīsuli, ʻo vakaiʻi e nofoʻanga foʻou ʻi Hihifo Mamaʻó, mo fokotuʻu ha ngaahi siteiki kehe ko ha ngaahi feituʻu tānakiʻanga maʻá e Kāingalotú.6

Naʻe fie maʻu foki ʻe Siosefa ke ne ʻaʻahi ki Mīsuli ʻi ha ngaahi ʻuhinga kehe pē. Naʻá ne hohaʻa pe kuo aʻu atu mo e hē mei he moʻoní ʻi Ketilaní ki he kau taki ʻo e siasí ʻi Saioné. ʻI heʻena aʻu ki Hihifo Mamaʻó, naʻe ʻikai fealēleaʻaki ʻa Sione Uitemā mo Uiliami Felipisi mo e kau pīsopelikí pe fakataha alēlea māʻolungá, ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e fakahaá. Naʻá na fakatau mai foki ha kelekele ʻaki e paʻanga naʻe tānaki ʻi hona hingoá pea fakatau ia ke maʻu ha tupu fakataautaha.

Neongo naʻe kole fakamolemole ʻa e ongo tangatá ki heʻena fehalaakí, ka naʻe mahaloʻi ʻe Siosefa mo e kau taki kehe ʻo e siasí naʻá na kei taʻefaitotonu pē ʻi heʻena ngāue ki he kelekele ʻi Mīsulí.7

Naʻe hohaʻa foki ʻa Siosefa fekauʻaki mo e ivi tākiekina ʻo e kau mēmipa ʻo ʻene Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻa ia naʻa nau teuteu ke hiki ki Hihifo Mamaʻó. Naʻá na taʻefemahinoʻaki mo Feletiliki Uiliamisi ʻi hono fakalele ʻo e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní, pea naʻe uesia ai hona vā fakakaungāmeʻá.8 Lolotonga iá, kuo kamata ke ongoʻi taʻe fiemālie ʻa ʻŌliva kia Siosefa ʻo ne tokanga ange ki hono ngaahi fatongia fakaʻekonōmika mo fakapolitikale fakalotofonuá. Ka naʻá ne ongoʻi fakataha mo Tēvita Uitemā, ko e palesiteni ʻo e siasí ʻi Mīsulí, ʻoku tōtuʻa ʻene ngāue ʻaki hono ivi takienkina ko e palōfitá ʻi he ngaahi meʻa fakatuʻasinó.9

Neongo naʻe ʻikai ke kau ʻa e ongo tangatá ni mo Uēleni Peilisi mo e kau angatuʻu kehé, ka naʻe fakaʻauʻau hifo ʻena falala ki he Palōfitá ʻi he māhina ʻe valu ne toki ʻosí, pea naʻá ne hohaʻa fekauʻaki mo haʻana fakatupu ha ngaahi palopalema ʻi Saione.

Naʻe kole ʻe Siosefa ki hono tokoua ko Hailamé mo Tōmasi Maasi kimuʻa peá ne mavahe mei Ketilaní, ke na muʻomuʻa ki Hihifo Mamaʻo ʻo fakatokanga ki he Kāingalotu faivelengá fekauʻaki mo ʻene tō kehekehe mo e kau tangatá ni.10 Naʻe tali ʻe Hailame ʻa e ngāué, neongo naʻe pau ai ke tuku hono uaifi ko Selusá, hili pē ha ngaahi uike siʻi mei hono fāʻeleʻi ʻo ʻena pēpē fika onó.11


Ne ʻikai ngata ʻa e taʻefemahinoʻaki ʻa ʻŌliva mo e palōfitá ʻi he ngaahi meʻa pē ki hono tataki ʻo e siasí. Talu mei heʻene ako fekauʻaki mo e mali tokolahí ʻi heʻene liliu fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú, naʻe ʻiloʻi ʻe Siosefa naʻe faʻa fekauʻi ʻe he ʻOtuá Hono kakaí ke nau mouʻi ʻaki e tefitoʻi moʻoní. Naʻe ʻikai fakahoko leva ʻe Siosefa ha meʻa ʻi heʻene ʻilo ʻení, ka ʻi ha ngaahi taʻu siʻi kimui ange, naʻe fekauʻi ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ke ne toe maʻu ha uaifi ʻe taha.12

Hili hono maʻu ʻo e fekaú, naʻe feinga ‘a Siosefa ke ne ikunaʻi ʻa ʻene aafe fakanatula ke ʻikai saiʻia ʻi he fakakaukaú. Naʻá ne tomuʻa ʻilo ha ngaahi faingataʻa ʻe tupu mei he mali tokolahí, pea naʻá ne fie maʻu ke tafoki mei ai. Ka naʻe poupouʻi ia ʻe he ʻāngeló ke ne fai, ʻo fakahinohino ange ke ne vahevahe ʻa e fakahaá mo e kakai pē naʻe taʻe ueʻia ʻenau faitotonú. Naʻe fekauʻi foki ʻe he ʻāngeló ʻa Siosefa ke ʻoua ʻe talaki ia kae ʻoua kuo ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻoku totonu ke fakahoko ia ʻe he kakaí ʻo fakafou ʻi Heʻene kau tamaioʻeiki kuo filí.13

Lolotonga e ngaahi taʻu naʻe nofo ai ʻa Siosefa ʻi Ketilaní, naʻe ngāue ha kiʻi finemui ko Feni ʻAlisa ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá. Naʻe maheni lelei ʻa Siosefa mo hono fāmilí peá ne falala kiate kinautolu. Ko ha Kāingalotu faivelenga ʻa ʻene ongomātuʻá ʻa ia naʻá na kau ki he siasí ʻi hono fuofua taʻú. Naʻe laka ʻene faʻētangata ko Līvai Henikokí ʻi he ʻApitanga ʻo ʻIsilelí.14

Naʻe kole mali ʻa Siosefa kia Feni, ʻi heʻene muimui ki he fekau ʻa e ʻEikí, ʻi he tokoni ʻa Līvaí mo hono fakangofua ʻe heʻene ongomātuʻá.15 Naʻe tali ʻe Feni ʻa e ngaahi akonaki ʻa Siosefá mo ʻene kolé, pea naʻe fakahoko ʻe heʻene faʻētangatá ʻa e malí.16

Koeʻuhí naʻe teʻeki taimi ke akoʻi ʻa e mali tokolahí ʻi he siasí, naʻe ʻikai ʻai ʻe Siosefa mo Feni ke ʻiloʻi ʻa ʻena malí, ʻo hangē ko e fakahinohino ʻa e ʻāngeló.17 Ka naʻe sasala holo ha ngaahi talanoa ʻi he kakai ʻe niʻihi ʻi Ketilani.18 ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1836, kuo hiki ʻa Feni ia.19

Naʻe fakaangaʻi lahi ʻe ʻŌliva ʻa e vā ʻo Siosefa mo Fení, neongo ʻoku ʻikai mahino pe ko e hā e lahi ʻo ʻene ʻilo fekauʻaki mo iá.20 ʻOku ʻikai foki fakapapauʻi pe ko e hā naʻe ʻilo ʻe ʻEma fekauʻaki mo e malí. Ne aʻu ki ha taimi naʻe mali ʻa Feni mo ha tangata ʻe taha mo nofo kehe mei he feituʻu ne tokolahi ai ʻa e Kāingalotú. Naʻá ne maʻu kimui ange ha tohi mei hono tuongaʻané ʻo ʻeke ange fekauʻaki mo ʻene mali tokolahi mo Siosefá.

Naʻá ne faitohi ki ai ʻo pehē, “Ko e meʻa pē ia ʻa kimaua pea ʻoku ʻikai ha meʻa ke u talaatu.”21


ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1837, lolotonga e mavahe ʻa Siosefa mo Sitenei ki Hihifo Mamaʻó, naʻe nofo ʻa Uilifooti Utalafi ko ha faifekau ʻi he lotolotonga ʻo ha kau tangata toutai mo toutai tofuaʻa ʻi he ʻOtu Motu Fōkasí ʻi he fakatokelau ʻo e Tahi ʻAtalanitikí.22 Naʻá ne tūʻuta mo hono hoa ngāue fakafaifekau ko Sonatane Heilí, ʻi ha taha ʻo e ngaahi ʻotu motu ne uesia ʻe he ʻeá ʻi he ngaahi uike fakaʻosi ʻo ʻAokosí. Ne ʻikai ke na fuʻu ʻilo ha meʻa fekauʻaki mo e feituʻú, ʻa ia naʻe ʻufiʻufi ʻe he ʻuluʻakau lalahi lanu matá, ka naʻá na fie maʻu ke fakahoko ʻa e kikite ʻa ʻĪsaiá ke tānaki mai e kakai ʻa e ʻEikí mei he ngaahi ʻotu motu ʻo e tahí.23

Kimuʻa pea mavahe ʻa e ongo tangatá mei Ketilaní, naʻe feinga ha niʻihi ʻo e kau angatuʻú ke fakalotosiʻi ʻa Sonatane mei heʻene ʻalu ki he ʻOtu Motu Fōkasí, ʻo nau pehē he ʻikai ke ne papitaiso ha taha ai. Naʻe ʻikai ke ne fie tuku ke moʻoni ʻenau laú.24

Kuo ʻosi ngāue fakataha ʻa Uilifooti mo Sonatane ʻi ha ngaahi māhina siʻi. Hili ʻena mavahe mei Ketilaní, naʻá na feinga ke vahevahe e ongoongoleleí mo e fāmili ʻo Uilifōtí ʻi he siteiti Konetikatí, ka ko ʻene faʻētangatá pē, ko hono mehikitanga mo hano kāinga naʻe papitaisó.25 Ne vave pē ha kau atu ʻa Fīpē Utalafi pea nau fononga hake ʻi he matāfangá ki he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá ʻi Meiní, ʻa ia ʻokú ne nofo ai he taimí ni kae hoko atu ʻena ngāue fakafaifekaú.26

Ko e taha ʻo e kakai ne fuofua fetuʻutaki mo Uilifooti mo Sonatane ʻi he ʻotu motú ko ha faifekau ko Kitione Niutoni hono hingoá. Naʻe maʻu meʻatokoni fakataha ʻa Uilifooti mo Sonatane mo hono fāmilí peá na ʻoange kiate ia ha Tohi ʻa Molomona. Hili iá, naʻe ʻalu ʻa e ongo faifekaú ki hono siasí pea naʻe malanga ʻa Uilifooti mei he Fuakava Foʻoú.27

ʻI he ngaahi ʻaho siʻi hono hokó, naʻe malanga ʻa Uilifooti mo Sonatane he ʻaho ki he ʻaho, ʻo lahi fakahoko ʻi he ngaahi faleakó. Naʻá na ʻilo ai ko e kakai ʻi he ʻotu motú naʻa nau poto, ngāue mālohi, mo angaʻofa. Naʻe kau atu ʻa Kitione mo hono fāmilí ki he lahi taha ʻo ʻena ngaahi fakatahá. Naʻe ako ʻe he faifekaú e Tohi ʻa Molomoná pea naʻá ne ongoʻi hono fakamoʻoniʻi ʻe he Laumālié ʻa hono moʻoní. Ka naʻe ʻikai ke ne ʻilo pe te ne lava ʻo tali ia—tautautefito kapau ʻe tukuange ai hono kāingalotú.28

ʻI ha pongipongi ʻe taha hili haʻana ʻi he ʻotu motú ʻo laka hake ʻi he uike ʻe tahá, naʻe malanga ʻa Uilifooti ki ha kāingalotu tokolahi ʻi he siasi ʻo Kitioné. Naʻe hoko hono tali lelei ʻo e malangá ke hohaʻa ai ʻa e faifekaú, peá ne lea ki he ongo faifekaú kimui ange ʻi he ʻaho ko iá. Naʻá ne talaange kuó ne lau ʻo feʻunga ʻa e Tohi ʻa Molomolá pea ʻoku ʻikai lava ke ne tali ia. Naʻá ne palani ke fakaʻaongaʻi e faʻahinga meʻa pē te ne lava ʻi hono ivi tākiekina he ʻotu motú ke taʻofi ʻa ʻena malangá.

Naʻe ʻalu ʻa Kitione ki he siasí ʻo fai ʻene malanga pē ʻaʻana, kae tuku ʻa Uilifooti mo Sonatane ke na moʻutāfuʻua pe ʻe ola lelei ʻena ngāue he ʻotu motú ʻi he kahaʻú. Ka ʻi he aʻu atu ʻa Kitione ki hono siasí, naʻe ʻikai ha taha ai. Ne ʻikai haʻu ha taha ke fanongo ki heʻene malangá.29

‘I he pō ko iá, naʻe nofo ai ʻa Uilifooti mo Sonatane ʻi he ʻapi ʻo ha ʻeikivaka ʻalu tahi ko Sasitasi ʻEamesi, mo hono uaifi ko Petisií. Naʻe tokanga ʻa e ongo ʻEamesí ki he pōpoaki ʻa e ongo faifekaú, pea hili pē e lotú he Sāpate ʻe taha, naʻe fakaafeʻi kinaua ʻe Uilifooti ke na papitaiso. Naʻá ne fiefia ʻi heʻena tali iá.30

Naʻe tafoki hake ʻa Uilifooti kia Sonatane ʻo fakamanatu hono talaange ʻe he kau angatuʻu Ketilaní he ʻikai ola lelei ʻena ngāue he ʻotu motú. Naʻe talaange ʻe Uilifooti mo ne tuhu kia Sasitasi, “ʻAlu ʻo papitaiso ia, mo ke fakamoʻoniʻi ko e kau palōfita loi ʻa e kau tangata ko iá.”31


Naʻe tatali ʻa Hailame ke tūʻuta ange hono tokouá, mo fai pē ʻene ngāue ʻi Hihifo Mamaʻó, ʻo ʻamanaki he ʻaho kotoa pē ʻe haʻu ʻa Siosefa mo ha ongoongo meia Selusa. Ne aʻu atu ʻa Hailame mo Tōmasi kuo tupulaki ʻa Hihifo Mamaʻo. Ne ʻosi palani ʻe he Kāingalotú ha ngaahi hala lalahi mo e ngaahi poloka ʻatā ʻa e koló ki he ngaahi falé mo e ngoué. Naʻe kata ʻa e fānaú mo vaʻinga ʻi he ngaahi halá mo faʻifaʻitaki e longoaʻa ʻa e fanga hoosi mo e ʻū saliote naʻe fakalaka hake ʻiate kinautolú. Naʻe ʻi ai ha ngaahi fale mo ha fale ʻakau ʻi he koló, ko ha hōtele, mo ha ngaahi falekoloa ʻe niʻihi, ʻo kau ai ʻa e fale tukuʻanga koloa ʻa e pīsopé. Naʻe ʻi he loto mālie ʻo e koló ha feituʻu ki ha temipale.32

Naʻe heka atu ʻa Siosefa mo Sitenei ki Hihifo Mamaʻo ʻi he kamataʻanga ʻo Nōvemá, ka naʻe ʻikai ha ongoongo maʻa Hailame. ʻI heʻena mavahe mei Ketilani ʻi ha ngaahi uike siʻi kimuʻá, naʻe teʻeki ke fāʻele ʻa Selusa ia.33

Naʻe ui leva ʻe Siosefa ha konifelenisi ʻi Hihifo Mamaʻo ke aleaʻi ha ngaahi founga ke fakalahi e feituʻu ne nofoʻí ki he tupulaki he kahaʻú. Naʻá ne lava mo Sitenei ʻo sio ʻoku ʻi ai ha feituʻu ʻi he ʻēliá ki he tānaki fakataha ʻa e Kāingalotú mo tupulaki ʻo ʻikai fakaʻefiʻefi ki he ngaahi kaungāʻapí mo toe hoko ai ha fetāʻaki lahi ange. Naʻe fakahā ʻe Siosefa ʻi he konifelenisí ʻa ʻenau ngaahi palani ki hono fakalahí mo toloi ha toe ngāue ʻi he temipale foʻoú kae ʻoua kuo fakahā ʻe he ʻEikí Hono finangalo fekauʻaki mo e falé.

Naʻe ui foki ʻe he palōfitá ke hikinimaʻi ʻe he Kāingalotu ʻi Hihifo Mamaʻó e kau taki ʻo e siasí. ‘I he taimi ko ʻení, naʻe toʻo ai ʻa Feletiliki Uiliamisi mei hono lakanga ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea naʻe fokotuʻu ʻe Sitenei Likitoni ʻa Hailame ke ne maʻu ia. Naʻe tali ʻe he Kāingalotú ʻa e fokotuʻu ko ʻení.34

Hili ha ngaahi ʻaho siʻi, naʻe maʻu ʻe Hailame ʻa e ongoongo ne fiu tatali ki aí ʻi ha tohi mei Ketilani. Ka naʻe tohi ia ʻe hono tokoua ko Samuelá, kae ʻikai ko Selusa. Naʻe kamata ʻo pehē, “Siʻi tokoua ko Hailame, ʻi he efiafí ni ʻoku ou tohi atu kiate koe ke fakahoko ha fatongia, ʻi heʻeku ʻilo ʻoku fie maʻu ʻe he tangata kotoa pē ke ne ʻilo ki he tuʻunga moʻoni ʻoku ʻi ai hono fāmilí.”

Naʻe fefokifokiʻaki e fofonga ʻo Hailaméʻi he laʻi pepá. Naʻe fāʻeleʻi ʻe Selua ha kiʻi pēpē fefine moʻuilelei, ka naʻá ne fuʻu vaivai ʻi he ʻosi ʻa e fāʻelé. Naʻe feinga ʻa e fāmili Sāmitá ke tokoniʻi ia ke ne toe moʻui lelei, ka naʻá ne mālōlō hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai.35


Ne teuteu leva ʻa Hailame mo Siosefa ke na foki ki Ketilani. Kimuʻa peá na mavahé, naʻe fakataha ʻa Siosefa mo Tōmasi mo ʻŌliva taʻeʻilo ki ai ha taha.36 Naʻa nau talanoa fekauʻaki mo e ʻikai loto ʻa ʻŌliva ki he mali ʻa Siosefa mo Feni ʻAlisá, ka naʻe ʻikai fakaleleiʻi ʻena fetōkehekeheʻakí.37 Ne faifai pea ʻoatu ʻe Siosefa hono nimá kia ʻŌliva mo talaange naʻá ne fie maʻu ke tukuange ha ngaahi fetōkehekeheʻaki kuo hoko ʻi hona vahaʻá. Naʻá ne lulululu mo ʻŌliva peá nau mātuku.38

Ne toe tūʻuta atu ʻa Siosefa, Sitenei, mo Hailame ki Ketilani ʻi ha ngaahi uike siʻi mei ai. Naʻe aʻu atu ʻa Hailame ki heʻene fānau ʻe toko nimá, ʻi he ngaahi ʻapi ʻo ha kāinga, ʻoku nau kei tengihia pē e mole fakafokifā ʻa ʻenau fineʻeikí, ʻa ia naʻe tanu ʻi ha fonualoto he tafaʻaki ʻo e temipalé. Naʻe ʻikai ʻilo ʻe Hailame pe te ne tokangaʻi fēfē kinautolu ʻiate ia pē, fakataha mo hono ngaahi fatongia foʻou ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí.39

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Siosefa hono tokouá ke ne toe mali mo fokotuʻu ange ʻa Mele Filitingi.40 Naʻá ne angaʻofa, ako lelei, mo e mateakiʻi e siasí. Te ne hoko ko ha hoa fakaʻofoʻofa kia Hailame mo ha faʻē ʻofa ki heʻene fānaú.

Ne kole mali ʻa Hailame kia Mele ʻi ha kiʻi taimi nounou mei ai. ʻI hono taʻu tolungofulu mā onó, kuó ne maʻu ngaahi kole mali ʻe niʻihi ʻi heʻene moʻuí, ka naʻá ne fakasītuʻaʻi maʻu pē kinautolu. Ne tuʻo taha ha fakatokanga ange ʻene fineʻeikí ke ʻoua te ne mali mo ha uitou kuo ʻosi ʻi ai haʻane fānau. Kapau te ne tali ke mali mo Hailame, kuo pau ke ne hoko pē he taimi ko iá ko ha faʻē ki ha toko ono.

Naʻe fakakaukau ʻa Mele ki he kolé peá ne tali ia. Naʻá ne ʻosi manumanumelieʻia pē ʻi he fāmili Sāmitá, fakakaukau kia Siosefa ʻo hangē hano tuongaʻané, peá ne fakaʻapaʻapaʻi ʻa Hailame ʻi heʻene loto-fakatōkilaló.41 Naʻá na mali he ʻaho kimuʻa he Kilisimasí.42


Naʻe fiefia ha Kāingalotu tokolahi ʻi he foki mai ʻa Siosefa ki Ketilaní, ka naʻe vave pē ha mole atu ʻa e ʻamanaki lelei ʻe toe faaitaha ʻa e siasí. Naʻe fakataha fakauike ʻa Peilisi, Luke Sionisoni, mo Sione Poinitoni mo Kelenisoni Niueli mo ha ngaahi fili kehe ʻo e siasí ke fakahalaiaʻi e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Ne vave pē ha kau atu ha niʻihi naʻa nau faʻa poupou mālohi kimuʻa ʻo hangē ko Māteni Hālisí, pea ʻi he fakaʻosinga ʻo e taʻú, kuo fokotuʻu ʻe he kau angatuʻú honau siasi pē ʻo kinautolu.43

Hili ha kiʻi taimi nounou mei ai, naʻe faitohi ʻa Vilate Kimipolo ki hono husepānití ʻi ʻIngilani fekauʻaki mo e tuʻunga ʻo e siasí ʻi ʻOhaioó. Naʻe momou ʻa Vilate ke tala kiate ia e ongoongo fakamamahí, ʻi heʻene ʻilo ʻa e ʻofa ʻa Hiipa ʻia Luke Sionisoni mo Sione Poinitoní, ʻa ia naʻá na hoko ko hono kaungā-mēmipa ʻi he kōlomú.44

Naʻá ne tohi kia Hiipa ʻo pehē, “ʻOku ʻikai haʻaku toe veiveiua ʻe fakamamahi ki ho lotó. ʻOkú na pehē ʻokú na tui ki he Tohi ʻa Molomoná mo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ka ʻokú na fakaʻikaiʻi ia ʻi heʻena ngaahi ngāué.”45

ʻI he fakaʻosinga ʻo e tohí, naʻe tānaki atu ʻe Malinitā Haiti ha kiʻi fakamatala ki hono husepānití. Ko e tuongaʻane lahi ʻo Malinitaá ʻa Luke Sionisoni pea naʻe fakatupu lotomamahi kiate ia ʻa e hē mei he moʻoní. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Naʻe teʻeki ke ke mamata ʻi ha ngaahi meʻa hangē ko ia ʻoku mau mamata ki aí, he ʻoku hangē kuo mole kotoa ʻa e fefalalaʻakí.” Naʻe pau ke ne leʻo mo lotu ke ne ʻilo ʻiate ia pē ʻa e meʻa totonu ke ne fai lolotonga e ngaahi taimi faingataʻá.

Naʻá ne talaange kia ʻOasoni, “Kapau ne ʻi ai ha taimi naʻá ku fuʻu fie sio ai kiate koe ʻi heʻeku moʻuí, ko e taimí ni.”46

Naʻe ʻikai ha meʻa te ne ngali fakamolū e loto ʻo e kau angatuʻú. Naʻa nau pehē naʻe ʻikai puleʻi lelei ʻe Siosefa mo Sitenei ʻa e Sosaieti Malu ʻo Ketilaní peá na kākaaʻi e kāingalotú. Naʻe tui ʻa Uēleni ʻoku totonu ke anga faka-ʻOtua ange ha palōfita ʻi he kakai kehé, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e faingataʻa naʻe hoko ki he Sosaieti Malú ke fakatātā ʻaki ʻa e ʻikai lava ʻe Siosefa ʻo maʻu e tuʻunga moʻui ko ʻení.47

Hili ha ngaahi māhina ʻo e feinga ke fefakaleleiʻaki mo e kau taki ʻo e kau angatuʻú, naʻe tuʻusi kinautolu ʻe he fakataha alēlea māʻolunga ʻo Ketilaní mei he siasí. Naʻe puke leva ʻe he kau angatuʻú ʻa e temipalé ki heʻenau ngaahi fakataha honau siasí pea fakamanamanaʻi ke tuli mei Ketilani ha taha pē naʻá ne kei mateakiʻi ʻa Siosefa.

Naʻe tui ʻa Vilate naʻe hala e tafoki ʻa e kau angatuʻú mei he Kāingalotú, ka naʻá ne ongoʻi mamahi koeʻuhí ko kinautolu kae ʻikai ke ne ʻita. Naʻá ne tohi kia Hiipa ʻo pehē, “Hili ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuó u lea ʻaki fekauʻaki mo e kulupu angatuʻu ko ʻení, ʻoku ʻi ai honau niʻihi ʻoku ou ʻofa ai, pea ʻoku ou maʻu ha ongo mālohi mo fakaʻofaʻia ʻiate kinautolu.”48 Naʻá ne ʻiloʻi naʻe hoko e holafa ʻa e Sosaieti Malú ke ne ʻahiʻahiʻi fakalaumālie mo fakatuʻasino kinautolu. Naʻá ne fakakaukau mo ia naʻe fai ʻe Siosefa ha ngaahi fehalaaki lolotonga ʻene puleʻi e kautahá, ka naʻe teʻeki ke mole ʻene tui ki he palōfitá.

Naʻá ne talaange kia Hiipa, “ʻOku ou tui moʻoni kuo ʻosi fakavavaiʻi ʻe Siosefa ia ʻi he ʻao ʻo e ʻEikí mo fakatomala.” Pea naʻá ne falala ʻe matuʻuaki ʻe he siasí ʻa e faingataʻá.

Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku pehē ʻe he ʻEikí ko ia he ʻikai ke ne lava ʻo kātakiʻi hono tauteaʻí ka ne fakaʻikaiʻi aú ʻoku ʻikai lava ke fakamāʻoniʻoniʻi ia.” ʻE ala ʻuhinga ia ke ne fehangahangai toko taha mo e tāufehiʻá ʻi Ketilani lolotonga ʻene tatali mo e fānaú ke foki mai ʻa Hiipa mei heʻene ngāue fakafaifekaú. Pea ka ʻalu ke kovi ange, ʻe ala ʻuhinga ia ʻe liʻaki honau ʻapí pea nau hiki ki Mīsuli.

Naʻá ne talaange kia Hiipa, “Kapau ʻe fie maʻu ke mau hola, te u fai ia.”49


Naʻe fakaʻau ke toe ʻita lahi ange ʻa e kau angatuʻú pea nau toe houtamaki ange ʻi he kamataʻanga ʻo e taʻu foʻoú. Naʻe tuʻunuku mai ‘a e ngaahi fakamanamana ʻo e fakamoveuveu ʻa e kau fakatangá ʻi he siasí, pea naʻe muimui holo e moʻuá mo e ngaahi tukuakiʻi loi fakalaó ʻi he palōfitá. Ne taimi nounou pē kuo kamata fekumi kiate ia ha polisi fakalotofonua kuo fakamahafu, mo ha tohi ke puke pōpula ia. Kapau ʻe maʻu, ʻe ala fehangahangai ʻa Siosefa mo ha hopo fakamole lahi pea malava ke tuku pōpula ia.50

ʻI he ʻaho 12  ʻo Sanuali, 1838, naʻe fekumi ʻa e palōfitá ki he tokoni ʻa e ʻEikí peá ne maʻu ha fakahā. Naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe he ʻEikí ʻo pehē, “Tuku ke ʻave ʻe he kau palesitenisī ʻo hoku siasí honau ngaahi fāmilí pea nau hiki atu ki he hihifó ʻi he vave tahá ʻi ha ʻilonga ʻa e halá.”

Naʻe poupouʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá mo honau ngaahi fāmilí ke nau tānaki fakataha foki ki Mīsuli. Naʻá ne fakahā ʻo pehē, “Ke mou nofo melino ʻiate kimoutolu, ʻA kimoutolu ʻoku nofo ʻi Saioné, pe ʻe ʻikai ke mou malu.”51

Naʻe palani leva ʻe he ongo fāmili Sāmitá mo e Likitoní ‘enau holá he vave tahá. ʻE hola fakafufū e ongo tangatá ki tuʻa mei Ketilani he pō ko iá, pea ʻe toki muimui atu hona ongo fāmilí hili ha taimi nounou mei ai ʻi ha ngaahi saliote.

ʻI he pō ko iá, hili e fakapoʻuli kotoa ʻa Ketilaní, naʻe kaka hake ʻa Siosefa mo Sitenei ki heʻena ongo hōsí ʻo mavahe atu mei he koló.52 Naʻá na fononga ki he tongá ʻo aʻu ki he pongipongí, ʻo na fonongaʻia ha meimei maile ʻe onongofulu. ʻI he ‘ikai toe lava ʻena ongo hōsí, naʻe tuʻu ʻa e ongo tangatá ʻo tali ki hona ongo uaifí mo e fānaú.

Ne ʻikai fakakaukau ʻa Siosefa pe ko Sitenei te na toe sio ʻi Ketilani. ʻI he tūʻuta atu hona ongo fāmilí, naʻe heka atu mo e ongo tangatá ʻi heʻenau ngaahi salioté ʻo fononga atu ki Hihifo Mamaʻo.53