‘Inisititiuti
3 ʻŪ Lauʻi Peleti Koula


“ʻŪ Lauʻi Peleti Peleti Koulá,” vahe tolu ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 3: “ ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá”

VAHE 3

ʻĪmisi
Puha Maká

ʻŪ Lauʻi Peleti Koulá

Ne ʻosi atu ha taʻu ʻe tolu mo ha ututaʻu ʻe tolu. Ne fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa e konga lahi ʻo e ʻahó ke fakaʻataʻatā mo palau e kelekelé, pea ngāue totongi ke maʻu ha paʻanga ke fai ʻaki e totongi nō fakataʻu ki honau ʻapi fakafāmilí. Naʻe hoko e ngāué ni ke ʻikai lava ai ke ne ʻalu maʻu pē ki he akó, pea naʻá ne fakaʻaongaʻi ha konga lahi hono taimi ʻataá he feohi mo e fāmilí pe kau ngāue kehé.

Naʻe kei talavou mo anga fakatamaiki ʻa Siosefa mo hono ngaahi kaungāmeʻá. Taimi ʻe niʻihi ne nau fai ha fanga kiʻi fehalaaki, pea ʻilo ʻe Siosefa ko hono fakamolemoleʻi tuʻo taha pē kitá ʻoku ʻuhinga ia he ʻikai toe fie maʻu ia ke te toe fakatomala. Pea naʻe ʻikai hanga foki ʻe heʻene mata-meʻa-hā mai nāunauʻiá ʻo tali e foʻi fehuʻi kotoa pē, pe fakangata ʻaupito ʻene ongoʻi puputuʻú.1 Ko ia naʻá ne feinga ke nofo ofi ki he ʻOtuá. Naʻá ne lau ʻene Tohi Tapú, falala ki he mālohi ʻo Sīsū Kalaisi ke fakamoʻui iá, pea mo talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke ʻoua naʻá ne kau ki ha siasí.

Hangē ko e tokolahi ʻi honau feituʻú kau ai ʻene tamaí, naʻe tui ʻa Siosefa ʻe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakahā mai e ʻiló ʻo fakafou ʻi ha meʻa hangē ko e tokotokó mo ha ngaahi foʻi maka, ʻo hangē ko ia naʻá Ne fai kia Mōsese, ʻĒlone pea mo ha niʻihi kehe ʻi he Tohi Tapú.2 ʻI he ʻaho ʻe taha, lolotonga e tokoni ʻa Siosefa ke keli e vaitupu ʻa e kaungāʻapí, naʻá ne maʻu ha foʻi maka naʻe tanu ʻi he kelekelé. Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Siosefa naʻe faʻa fakaʻaongaʻi ʻe he kakaí ha ngaahi foʻi maka makehe ke kumi ʻaki ha meʻa ne mole pe fūfuuʻi, ko ia naʻá ne fifili pe kuó ne maʻu nai ha foʻi maka pehē. ʻI heʻene siofi iá, naʻá ne mamata ki ha ngaahi meʻa ne ʻikai lava ke sio ki ai e mata fakanatulá.3

Naʻe mālieʻia e kau mēmipa ʻo e fāmilí ʻi he meʻafoaki ʻa Siosefa ke fakaʻaongaʻi e foʻi maka kikité, ʻo nau lau ko ha fakaʻilonga ia ʻo e hōifua fakalangi.4 Neongo naʻá ne maʻu e meʻafoaki ʻo ha tangata kikite, ka naʻe kei taʻepauʻia pē ʻa Siosefa pe naʻe hōifua mai e ʻOtuá kiate ia. Naʻe ʻikai ke ne kei ongoʻi e fakamolemole mo e nonga naʻá ne maʻu hili ʻene meʻa-hā-mai ʻo e Tamaí mo e ʻAló. Ka naʻá ne faʻa ongoʻi halaia koeʻuhi ko hono ngaahi vaivaí mo e tōnounoú.5


ʻI he ʻaho  21 ʻo Sepitema 1823, naʻe tokoto ʻāʻā pē ʻa e talavou taʻu hongofulu mā fitu ko Siosefá ʻi he lokimohe he ʻató, naʻá ne mohe ai mo hono ngaahi tokouá. Naʻá ne ʻā fuoloa he pō ko iá ʻo fanongo ki he talatalanoa hono fāmilí ki he ngaahi siasi kehekehé mo e ngaahi tokāteline ne nau akoʻí. Ka kuo longonoa e falé he kuo mohe ʻa e tokotaha kotoa.6

ʻI he fakapoʻuli ʻo hono lokí, naʻe kamata ke lotu ʻa Siosefa, ʻo tautapa fakamātoato ki he ʻOtuá ke fakamolemoleʻi ʻene ngaahi angahalá. Naʻá ne fakaʻamu ke ne fetuʻutaki mo ha talafekau fakalangi, ke ne fakapapauʻi mai ki ai hono tuʻunga he ʻao ʻo e ʻEikí, mo ʻomi kiate ia e ʻilo ki he ongoongoleleí naʻe talaʻofa ange ki ai ʻi he vaoʻakaú. Naʻe ʻilo ʻe Siosefa kuo tali ʻe he ʻOtuá ʻene ngaahi lotú kimuʻa, pea naʻá ne falala kakato te Ne toe ʻomi ha tali.

Lolotonga e lotu ʻa Siosefá, naʻe ʻasi ha maama ʻi hono veʻe mohengá, pea naʻe ʻāsili ʻene uló ʻo aʻu ki heʻene kāpui ʻa e lokí. Naʻe hanga hake ʻa Siosefa ʻo mamata ki ha ʻāngelo naʻe tuʻu pē he ʻataá. Naʻe tui ʻe he ʻāngeló ha pulupulu fāʻatā hinehina naʻe aʻu pē ki hono fasi-ʻa-nimá pea mo hono kupuʻi vaʻé. Naʻe haʻu meiate ia ʻa e māmá, pea naʻe ulo hono fofongá ʻo hangē ha ʻuhilá.

Ne ʻuluaki ilifia ʻa Siosefa, ka naʻe ʻikai hano taimi kuo nofoʻia ia ʻe ha ongoʻi nonga. Naʻe ui ʻe he ʻāngeló hono hingoá mo ne fakafeʻiloaki ange ko Molonai ia. Naʻá ne pehē kuo fakamolemoleʻi ʻe he ʻOtuá e ngaahi angahala ʻa Siosefá, pea ʻoku ʻi ai ha ngāue ke ne fai. Naʻá ne fakahā ange ʻe ʻiloa e hingoa ʻo Siosefá ʻi he leleí mo e koví ʻi he lotolotonga ʻo e kakai kotoa pē.7

Naʻe fakamatala ʻa Molonai ʻo kau ki ha ʻū lauʻi peleti koula naʻe tanu ʻi ha moʻunga ofi ange pē. Naʻe tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí e lekooti ʻo ha kakai he kuonga ne nau nofo ai ʻi he Ongo ʻAmeliká. Naʻe fakamatala e lekōtí ki honau tupuʻangá kae pehē ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi kiate kinautolú, mo Ne akoʻi ange e kakato ʻo ʻEne ongoongoleleí.8 Naʻe pehē ʻe Molonai, naʻe tanu fakataha mo e ʻū lauʻi peletí, ha ongo foʻi maka kikite, ʻa ia naʻe ui ʻe Siosefa kimui ange ko e ʻUlimí mo e Tumemí, pe ongo liliu leá. Kuo teuteuʻi ʻe he ʻEikí e ongo maká ni ke tokoni kia Siosefa ʻi hono liliu ʻo e lekōtí. Naʻe fakamaʻu fakataha e ongo foʻi maká ʻo fakapipiki ki ha sifa-fatafata.9

ʻI he toenga ʻo e ʻaʻahi ko ia ʻa Molonaí, naʻá ne lau ange ai ha ngaahi kikite mei he tohi ʻa ʻĪsaiá, Sioelí, Malakaí pea mo Ngāué ʻi he Tohi Tapú. Naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻoku vave ke hāʻele mai ʻa e ʻEikí pea he ʻikai lava ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá ʻo fakahoko e taumuʻa ʻo hono fakatupu kinautolú, kae ʻoua kuo fakafoʻou e fuakava ʻa e ʻOtuá he kuongamuʻá.10 Naʻe fakahā ʻe Molonai kuo fili ʻa Siosefa ʻe he ʻOtuá ke ne fakafoʻou ʻa e fuakavá, pea kapau te ne fili ke tui faivelenga ki he ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ko ia ʻa e tokotaha te ne fakahaaʻi e lekooti ʻi he ʻū lauʻi peletí.11

Kimuʻa pea mavahé, naʻe talaange ʻe he ʻāngeló kia Siosefa ke ne tokangaʻi e ʻū lauʻi peletí pea ʻoua naʻa fakahaaʻi ia ki ha taha tukukehe ʻo ka toki fakahinohinoʻi ange, mo fakatokanga ange ʻe fakaʻauha ia ʻo kapau ʻe talangataʻa ki he faleʻi ko ʻení. Naʻe toe fakatahataha mai e māmá kia Molonai pea naʻá ne ʻalu hake leva ki he langí.12

ʻI he kei tokotokoto ʻa Siosefa ʻo fakakaukau ki he meʻa-hā-maí, naʻe toe maamangia e lokí pea toe ʻasi ange ʻa Molonai, ʻo ʻoange e pōpoaki tatau kuó ne fai kimuʻá. Hili iá naʻá ne mavahe, ka naʻá ne toe ʻasi fakaʻosi mai ʻo ʻoange ʻa e pōpoaki tatau pē ko hono tuʻo tolú.

Naʻá ne pehē ange, “Ko ʻeni ʻe Siosefa, tokanga. ʻI hoʻo aʻu ki he ʻū lauʻi peletí, ʻe fonu ho ʻatamaí ʻi he fakapoʻuli, pea ʻe nofoʻia ho ʻatamaí ʻe he ngaahi kovi kotoa pē, ke taʻofi koe mei haʻo tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.” Naʻe tataki ʻe Molonai ʻa Siosefa ki ha taha ʻe poupou kiate iá, peá ne tapou ange ke ne fakamatala ki heʻene tamaí ʻo kau ki heʻene ngaahi meʻa-hā-maí.

Naʻe palōmesi ange ʻa e ʻāngeló, “Te ne tui ki he meʻa kotoa pē te ke leaʻakí.”13


ʻI he pongipongi hono hokó, naʻe ʻikai lea ʻa Siosefa ia ʻo fekauʻaki mo Molonai, neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe tui foki ʻene tamaí ki he ngaahi meʻa-hā-maí mo e kau ʻāngeló. Ka ʻi he pongipongi ko iá naʻá ne ututaʻu ai mo ʻAlavini ha ngoue ofi ange pē.

Naʻe faingataʻa ʻa e ngāué. Naʻe feinga ʻa Siosefa ke tulituli hake ki hono tokouá ʻi heʻena tuʻusi ʻaki ʻena helé ʻa e kēleni kuo tupu lalahí. Ka naʻe ʻikai mamohe he pō ko iá tupu mei he ngaahi ʻaʻahi ange ʻa Molonaí, pea naʻe toutou foki ʻene fakakaukaú ki he lekooti fakakuonga muʻá mo e tafungofunga ne tanu aí.

Naʻe ʻikai fuoloa kuo tuʻu ʻene ngāué, pea naʻe fakatokangaʻi mai ʻe ʻAlavini. Naʻá ne ui ange kia Siosefa, “Kuo pau ke tulituli ʻeta ngāué telia naʻa ʻikai ʻosi e meʻa ke ta faí.”14

Naʻe feinga ‘a Siosefa ke ngāue mālohi ange mo vave ange, ka neongo pe ko e hā ʻene meʻa naʻe faí, naʻe ʻikai pē lava ke ne aʻu hake kia ʻAlavini. Ne ʻikai fuoloa, kuo fakatokangaʻi ʻe Siosefa  ko e Lahí ʻa e tea e fofonga ʻo Siosefá pea kuo ʻikai toe fai ʻene ngāué. Naʻá ne pehē naʻe puke hono fohá ko ia naʻá ne talaange ke, “ ʻAlu ki ʻapi.”

Naʻe talangofua ʻa Siosefa ki heʻene tamaí ko ia naʻá ne feinga foki ai ki fale. Ka ʻi heʻene feinga ke kolosi he ʻaá, naʻá ne tō ai ki he kelekelé, kuó ne ongosia.

ʻI heʻene kei tokoto ai ke maʻu hano iví, naʻá ne mamata hake kia Molonai ʻoku tuʻu hifo ʻi ʻolunga ʻiate ia, ʻo takatakai ʻiate ia ha maama. Naʻá ne fehuʻi ange, “Ko e hā naʻe ʻikai ke ke tala ai ki hoʻo tamaí e meʻa ne u fakahā atú?”

Naʻe pehēange ʻe Siosefa naʻe manavasiʻi telia naʻa ʻikai tui ange kiate ia ʻene tamaí.

Naʻe fakapapauʻi ange ʻe Molonai, “ʻE tui atu,” pea naʻá ne toe fakahā ange ʻa e pōpoaki tatau pē mo ia mei he pō kimuʻá.15


Naʻe tangi ʻa Siosefa ko e  Lahí, ʻi he fakamatala ange hono fohá ʻo kau ki he ʻāngeló mo ʻene pōpoakí. Naʻá ne talaange, “Ko ha meʻa-hā-mai ia mei he ʻOtuá. Talangofua ki ai.”16

Naʻe ʻalu leva ʻa Siosefa ki he tafungofungá. Lolotonga e poó, naʻá ne fakahaaʻi ange ha meʻa-hā-mai ʻo e feituʻu naʻe fūfuuʻi ai e ʻū lauʻi peletí, ke ne ʻiloʻi e feituʻu ke ʻalu ki aí. Naʻe kau ʻeni he foʻi tafungofunga māʻolunga taha he feituʻú ni, pea naʻe meimei maile ʻe tolu mo hono ʻapí. Naʻe tanu ʻa e ʻū lauʻi peletí ʻi lalo ʻi ha fuʻu maka lahi fuopotopoto, ʻi he tafaʻaki fakahihifo ʻo e tafungofungá, ofi pē ki he tumutumú.

Naʻe fakakaukau ʻa Siosefa ki he ʻū lauʻi peletí ʻi heʻene luelué. Neongo naʻá ne ʻiloʻi naʻe toputapu ia, ka naʻe faingataʻa ke ʻoua te ne taʻe fifili ki hono mahuʻinga fakapaʻangá. Kuó ne ʻosi fanongo ha ngaahi talanoa kau ki ha ngaahi makakoloa ne fūfuuʻi pea leʻohi ʻe ha kau leʻo fakalaumālie, ka naʻá ne fakamatalaʻi naʻe kehe ʻa Molonai ia mo e ʻū lauʻi peletí mei he ngaahi talanoa ko iá. Ko Molonaí, ko ha talafekau fakalangi ia ne fili ʻe he ʻOtuá ke ne maluʻi ʻo ʻoatu ʻa e lekōtí ki Heʻene tangata kikité. Pea naʻe mahuʻinga ʻaupito e ʻū lauʻi peletí, ʻo ʻikai koeʻuhí ko ʻene koulá, ka koeʻuhí ko ʻenau fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí.

Ka naʻe ʻikai tuku ai e fakakaukau ʻa Siosefa ko ʻeni kuó ne ʻilo e feituʻu ʻe maʻu ai ha makakoloa feʻunga ke fakatauʻatāinaʻi ʻaki hono fāmilí mei he nofo masivá.17

ʻI he aʻu atu ʻa Siosefa ki he tafungofungá, naʻá ne kumi ki he feituʻu naʻe mamata ki ai ʻi he meʻa-hā-maí pea kamata ke ne keli e lalo fuʻu maká kae ʻoua ke ʻasi hake hono tapá. Naʻá ne maʻu leva ha fuʻu vaʻakau, ʻo ne fakaʻaongaʻi ia ke kapeʻi hake ʻaki e fuʻu maká ʻo ueʻi ki he tafaʻakí.18

Naʻe ʻi lalo ai ha puha, naʻe ngaohi hono holisí mo e falikí mei he maká. ʻI he vakai ʻa Siosefa ki lotó, naʻá ne mamata ai ki he ʻū lauʻi peleti koulá, ongo foʻi maka kikité pea mo e sifa-fatafatá.19 Naʻe tongitongi ʻi he ʻū lauʻi peletí ha tohi fakakuonga muʻa pea fakamaʻu fakatahaʻi he tafaʻakí ʻaki ha foʻi mama ʻe tolu. Naʻe meimei ke ʻinisi ʻe ono ʻa e maokupu ʻo e lauʻi peleti takitaha kae ʻinisi ʻe valu hono lōloá, pea manifi foki. Naʻe ʻi ai foki ha konga ʻo e ʻū lauʻi peletí naʻe kei fakamaʻu, ke ʻoua naʻa lava ha taha ʻo lau.20

Naʻá ne ofo heʻene toe fakakaukau atu ki he mahuʻinga fakapaʻanga ʻo e ʻū lauʻi peletí. Naʻá ne kakapa atu ke ala ki he ʻū lauʻi peletí—ka naʻá ne ongoʻi hangē naʻe luluʻi iá. Naʻá ne hamusi mai hono nimá peá ne toe ala atu ki he ʻū lauʻi peletí, pea naʻe toe luluʻi ia.

Naʻá ne kaila, “Ko e hā ʻoku ʻikai ke u lava ai ʻo maʻu ʻa e tohí ni?”

Naʻe tali mai ʻe ha leʻo, “Koeʻuhí ʻoku teʻeki ai ke ke tauhi e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá.”21

Naʻe tafoki hake ʻa Siosefa ʻo sio kia Molonai. Tuai-e-kemo kuó ne manatuʻi e pōpoaki mei he pō kimuʻá pea mahino kuo ngalo ʻiate ia e taumuʻa totonu ʻo e lekōtí. Naʻe kamata ke ne lotu, pea naʻe fakaake hono ʻatamaí mo hono laumālié ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

Naʻe fekau ange ʻe Molonai, “Vakai.” Naʻe toe hoko ha mata-meʻa-hā-mai kia Siosefa pea naʻá ne vakai atu ʻoku ʻākilotoa ʻa Sētane ʻa ha kau tau tokolahi taʻe faʻalaua. Naʻe fakahā ange ʻe he ʻāngeló, “ʻOku hanga ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa, ʻa e leleí mo e koví, ʻa e māʻoniʻoní mo e taʻemaʻá, ʻo fakahaaʻi e nāunau ʻo e ʻOtuá pea mo e mālohi ʻo e fakapoʻulí, pea ke ke ʻai ʻa e ongo mālohí ʻe ua pea ʻoua ʻaupito naʻa tākiekina pe ikunaʻi koe ʻe he tokotaha angakoví.”

Naʻá ne fakahinohinoʻi ʻa Siosefa ke fakamaʻa hono lotó pea fakamālohia hono ʻatamaí ke ne maʻu ʻa e lekōtí. Naʻe fakamatalaʻi ange ʻe Molonai, “Kapau ʻe fie maʻu ke maʻu mai e ngaahi meʻa toputapú ni, kuo pau ke fai ia ʻi he lotu mo e talangofua faivelenga ki he ʻEikí. ʻOku ʻikai ʻi heni ia ke maʻu ai ha koloa pe tuʻumālie koeʻuhí ko e lāngilangi ʻo e māmaní. Naʻe fakamaʻu ia ʻi he lotu ʻo e tuí.”22

Naʻe fehuʻi ange ʻe Siosefa pe ko e fē taimi te ne maʻu ai e ʻū lauʻi peletí.

Naʻe talaange ʻe Molonai, “ ʻI he ʻaho uofulu mā ua ʻo Sepitema ka hokó, kapau te ke ʻomi e tokotaha totonú ke mo omi.”

“Ko hai e tokotaha totonú?” ko e fehuʻi ange ia ʻa Siosefá.

“Ko ho taʻokete lahí.”23

Talu mei he kei siʻi ʻa Siosefa mo ʻene ʻiloʻi te ne lava ʻo falala ki hono taʻoketé. Ko e taʻu uofulu mā nima ia ʻo ʻAlaviní, pea naʻe mei malava pē ke ʻai haʻane faama kapau naʻá ne fie maʻu. Ka naʻá ne fili ke nofo he faama fakafāmilí he naʻe loto ke ne tokoni ki heʻene ongomātuʻá ke malu ʻenau nofó mo honau ʻapí ʻi heʻenau fakaʻau ke motuʻa angé. Ko ha tokotaha fakamātoato mo ngāue mālohi ia pea naʻe ʻofa mo saiʻia ʻaupito ai ʻa Siosefa.24

Mahalo naʻe ongoʻi ʻe Molonai naʻe fie maʻu ʻe Siosefa e poto mo e mālohinga hono taʻoketé ke ne aʻusia ai e tuʻunga ʻe lava ke fakafalala ange ai ʻe he ʻEikí kiate ia e ʻū lauʻi peletí.


Naʻe foki ʻa Siosefa ki ʻapi he efiafi ko iá kuó ne ongosia. Ka naʻe haʻohaʻo mai hono fāmilí ki hono tafaʻakí heʻene hū atu pē he matapaá, ko ʻenau fie ʻilo ki he meʻa naʻá ne maʻu ʻi he tafungofungá. Naʻe kamata fakamatala ange ʻa Siosefa ʻo kau ki he ʻū lauʻi peletí, ka naʻe motuhi mai ʻe ʻAlavini ʻene fakamatalá he naʻá ne fakatokangaʻi mai e mataʻi helaʻia ʻa Siosefá.

Naʻá ne talaange, “Tau mohe, he te tau ʻā pongipongia ʻo ō ki he ngāué.” ʻE lahi e taimi he ʻaho hokó ke nau fanongo ai ki he toenga ʻo e talanoa ʻa Siosefá. Naʻá ne talaange, “Kapau ʻe teuteuʻi kimuʻa ʻe he Fineʻeikí e meʻatokoni efiafí, ʻe ʻi ai leva ha taimi lahi ke tau nofo hifo ai ʻo fanongo ki hoʻo fakamatalá.”25

ʻI he efiafi hokó, naʻe vahevahe ange ʻe Siosefa e meʻa naʻe hoko ʻi he tafungofungá, pea naʻe tui ki ai ʻa ʻAlavini. Ko ʻAlavini e foha lahi ʻo e fāmilí, pea naʻá ne ongoʻi haʻisia maʻu pē ki he lelei fakatuʻasino ʻa ʻene mātuʻa kuo fakaʻau ke na toulekeleká. Naʻá ne ʻosi kamata langa mo hono ngaahi tokouá ha fale lahi ange moʻó e fāmilí ke nau fiemālie lahi ange ai.

Hangē ʻeni ia ko Siosefa naʻá ne tokangaʻi ʻenau meʻa fakalaumālié. Naʻá ne puke e tokanga ʻa e fāmilí he pō ki he pō ʻi heʻene talanoa fekauʻaki mo e ʻū lauʻi peleti koulá mo e kakai ne nau tohi iá. Naʻe toe vāofi ange ʻa e fāmilí pea naʻe melino mo fiefia honau ʻapí. Naʻe ongoʻi ʻe he taha kotoa pē naʻe ʻamanaki ke hoko ha meʻa fakaʻofoʻofa.26

Ka ʻi ha pongipongi ʻe taha ʻo e faʻahitaʻu fakatōlaú, ʻikai ke aʻu ʻo māhina ʻe ua mei he ʻaʻahi ʻa Molonaí, naʻe foki mai ʻa ʻAlavini ki ʻapi ko e langa lahi hono keté. Naʻe punou pē he lahi e langá ʻo ne kole ki heʻene tamaí ke fai ha ui tokoni. Faifai pea aʻu ange ʻa e toketaá ʻo ne ʻoange kia ʻAlavini ha faitoʻo hangē ha sioká, ka naʻe fakaʻau ke toe kovi ange ia ai.

Naʻe lau ʻaho e tokoto ʻa ʻAlavini ʻi hono mohengá ʻo faingataʻaʻia he langá. ʻI heʻene ʻilo mahalo te ne mālōloó, naʻá ne ui ʻa Siosefa ke haʻu kiate ia. Naʻe talaange ʻe ʻAlavini, “Fai e meʻa kotoa pē te ke lava ʻi ho mālohí, ke maʻu e ʻū lekōtí. Faivelenga ʻi hono maʻu mai e fakahinohinó pea tauhi e fekau kotoa pē ʻoku ʻoatu kiate koé.”27

Naʻe ʻikai fuoloa mei ai kuó ne siʻi mālōlō pea naʻe hukitonu e faingataʻá honau ʻapí. Naʻe pehē ʻe ha faifekau he meʻafakaʻeikí, kuo ʻalu ʻa ʻAlavini ki heli peá ne fakaʻaongaʻi ʻene maté ke fakatokanga ai ki he niʻihi kehé ʻo kau ki he meʻa ʻe hokó kapau he ʻikai tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻOtuá. Naʻe ʻita lahi ʻa Siosefa  ko e Lahí. Ko ha talavou lelei hono fohá pea naʻe ʻikai ke ne tui ʻe fakamalaʻiaʻi ia ʻe he ʻOtuá.28

Naʻe ʻikai toe fai ha talanoa ki he ʻū lauʻi peletí ʻi he mālōlō ʻa ʻAlaviní. Naʻá ne poupou lahi ki he uiuiʻi fakalangi ʻo Siosefá pea naʻe fakalanga mamahi kiate kinautolu ha talanoa ki ai. Naʻe ʻikai kei makātakiʻi ia ʻe he fāmilí.

Naʻe ʻofa lahi ʻa Siosefa kia ʻAlavini pea naʻe faingataʻa taha kiate ia siʻene mālōloó. Kuó ne ʻamanaki ke fakafalala ki hono taʻoketé ke tokoni ange ʻi hono maʻu ʻo e lekōtí. Kuó ne ongoʻi liʻekina he taimí ni.29


ʻI he hokosia e ʻaho ke toe foki ai ʻa Siosefa ki he tafungofungá, naʻá ne ʻalu tokotaha pē. Naʻe ʻikai ke ne fakapapauʻi pē ʻe ʻoange ʻe he ʻEikí e ʻū lauʻi peletí he naʻe ʻikai ʻalu mo ʻAlavini. Ka naʻá ne fakakaukau te ne lava ʻo tauhi e fekau kotoa pē kuo ʻoange ʻe he ʻeikí, hangē ko e naʻinaʻi hono taʻoketé. Naʻe mahino e fakahinohino ki hono maʻu ʻo e ʻū lauʻi peletí. Naʻe talaange ʻe he ʻāngeló, “Kuo pau ke ke toʻo hake ia ʻo ke hangatonu leva ki ʻapi ʻo lokaʻi ia.”30

Naʻá ne kapeʻi hake e fuʻu maká ʻi he tafungofungá, ʻo ne ala hifo ki he puha maká ʻo toʻo hake ʻa e ʻū lauʻi peletí. Naʻe haʻu ki heʻene fakakaukaú naʻe mahuʻinga foki mo e ʻū meʻa kehe ʻi he puhá, pea naʻe totonu ke ne fūfuuʻi kinautolu kimuʻa peá ne toki mavahé. Naʻá ne tuku hifo ki lalo e ʻū lauʻi peletí ka ne tafoki ke ʻufiʻufi e puhá. ʻI heʻene hanga mai ki he ʻū lauʻi peletí, kuo pulia ia. Naʻá ne hohaʻa ʻo ne tō tūʻulutui ʻo tautapa ke ʻiloʻi pe ko fē kinautolu.

Naʻe hā ange ʻa Molonai ʻo talaange kia Siosefa ʻoku ʻikai pē ke ne muimui ki he fakahinohinó. Naʻe ʻikai ngata pē heʻene tuku ki lalo e ʻū lauʻi peletí, ka kuó ne tafoki foki ʻo ʻikai ke ne sio ki ai. Neongo e loto vēkeveke e talavou kikité ke fai e ngāue ʻa e ʻEikí, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo maluʻi e lekooti fakakuongamuʻá.

Naʻe loto mamahi ʻa Siosefa ʻiate ia pē, ka naʻe fakahinohinoʻi ia ʻe Molonai ke ne toe foki mai ki he ʻū lauʻi peletí he taʻu hokó. Naʻá ne akoʻi lahi ange ʻo kau ki he palani ʻa e ʻEikí ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá pea mo e ngāue maʻongoʻongo kuo kamata fakahokó.

Hili e mavahe ʻa e ʻāngeló, naʻe lue fakatoupīkoi hifo ʻa Siosefa he tafungofungá, ko e hohaʻa pe ko e hā nai e fakakaukau hono fāmilí heʻene foki halaʻatā atu ki honau ʻapí.31 Ne nau tatali mai kiate ia heʻene hū atu ki falé. Ne fehuʻi atu leva ʻe heʻene tamaí pe kuó ne maʻu e ʻū lauʻi peletí.

Naʻá ne pehē mai, “ʻIkai. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu ia.”

“Naʻá ke sio ki ai?”

“Naʻá ku sio ki ai ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo ʻave ia.”

Naʻe talaange ʻe Siosefa  ko e Lahí, “Kapau ko au koe, ne u ʻosi ʻave ia ʻe au.”

Naʻe talaange ʻe Siosefa, “ʻOku ʻikai ke ke ʻilo hoʻo leá. Naʻe ʻikai ke u lava ʻo maʻu kinautolu he naʻe taʻofi au ʻe he ʻāngelo ʻa e ʻEikí.”32