‘Inisititiuti
45 Ko ha Fakavaʻe Kāfakafa


“Ko ha Fakavaʻe Kāfakafa,” vahe 45 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Voliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018)

Vahe 45: “Ko ha Fakavaʻe Kāfakafa”

Vahe 45

ʻĪmisi
Fili ke Hikinimaʻi

Ko ha Fakavaʻe Kāfakafa

Kimuʻa pea hopo e laʻaá ʻi he ʻaho 28 ʻo Suné, naʻe tali ʻe ʻEma ha tukituki fakatuʻupakē ʻi he matapaá. Naʻá ne ʻiloʻi ko hono fakafotu ko Lolenisou Uasoní naʻe tuʻu ʻi he matapaá ne efua hono valá. Naʻe fakapapauʻi heʻene ngaahi leá ʻa e meʻa ne manavahē lahi taha ki ai [ʻa ʻEmá].1

Ne ʻikai fuoloa mei ai ne ofongi e koló ʻe he kailangakiʻi ʻe Pota Lokaueli ʻi he loto halá ʻa e ongoongo ʻo e pekia ʻa Siosefá.2 Naʻe fakatahataha mai ha falukunga kakai ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, ka ko ʻEma pē mo ʻene fānaú mo ha niʻihi ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá pea mo ha niʻihi ne nofo totongi naʻe nofo ‘i lotó. Naʻe felueʻaki holo ʻene faʻē ʻi he fono ko Lusi Sāmitá ʻi hono lokí, ʻo siosionoa pē ki tuʻa he luvá. Naʻe haʻohaʻo fakataha e fānaú ʻi ha loki ʻe taha.3

Naʻe tangutu tokotaha pē ʻa ʻEma, ʻo mamahi fakalongolongo pē. Hili ha taimi nounou mei ai, naʻá ne puke hono fofongá peá ne tengihia ʻo pehē, “Ko e hā kuó u uitou ai pea paea ʻeku fānaú?”

Naʻe hū mai ʻa Sione Kulini, ko e ʻōfisa māʻolunga ʻi he koló, ʻi heʻene fanongo ki heʻene tangí, ʻI heʻene feinga ke fakafiemālieʻi iá, naʻá ne talaange ʻe hoko ʻene mamahí ko ha kalauni ia ʻo ʻene moʻuí.

Naʻá ne tali ange ʻi he leʻo ʻita, “Ko hoku kalauní ʻa hoku husepānití. ʻE ʻOtua ē, ko e hā kuo liʻaki ai aú?”4


ʻI he konga kimui ʻo e ʻaho ko iá, naʻe heka atu ʻa Uliate Lisiate mo Samuela Sāmita ki Nāvū ʻi ha saliote ne fakaheka atu ai e ongo sino ʻo Siosefa mo Hailamé. Ke maluʻi kinaua mei he vela ʻo e laʻaá, naʻe faʻo e ongo sinó ʻi ha ongo puha papa pea ʻufiʻufi ʻaki ʻa e vaoʻakau iiki.5

Naʻe kei lēlea tuʻu pē e loto ʻo Uiliate mo Samuelá mei hono ʻohofi kinautolu ʻi he ʻaho kimuʻá. Naʻe feinga ʻa Samuela ke ʻaʻahi ki hono ongo tokouá ʻi he fale fakapōpulá, ka naʻe teʻeki ke ne aʻu ki Kātesí, naʻe fana ia ʻe ha kau fakatanga pea nau taufetuli heka hoosi ʻo laka hake ʻi ha houa ʻe ua.6 Lolotonga iá, ʻi he hili e fakamamahí naʻe lavea siʻisiʻi pē e telinga ʻo Uiliaté, ʻo fakakakato ai ha kikite naʻe fai ʻe Siosefa ʻi he taʻu kimuʻá, ʻe punakaki holo e mahafú ʻi he tafaʻaki ʻo Uiliaté ʻo tau ʻi he toʻomataʻu mo e toʻohema ʻo hono ngaahi kaungāmeʻá, ka he ʻikai ha mahae ʻi hono valá.7

ʻI he tafaʻaki ʻe tahá, ne ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki e moʻui ʻa Sione Teilá, naʻá ne ʻi ha hōtele ʻi Kātesi, naʻá ne fuʻu makafokafo ke mavahe mei he koló.8 ʻI he pō kimuʻa aí, naʻe fai ʻe Uiliate mo Sione ha tohi nounou ki he Kāingalotú, ʻo kole ange ke ʻoua naʻa nau sāuni e fakapoongi ʻo Siosefa mo Hailamé. ʻI hono fakaʻosi ʻe Uiliate ʻa e tohí, naʻe fuʻu vaivai ʻa Sione mei he lahi e toto ne molé naʻe ʻikai ai ke ne mei lava ʻo fakamoʻoni hingoa ki he tohí.9

ʻI he fakaofi atu ʻa Uiliate mo Samuela ki he temipalé, ne fakafetaulaki mai ha Kāingalotu ki he salioté ʻo nau muimui ʻiate kinaua ki he loto koló. Naʻe mei kau ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi Nāvū ʻi he laká lolotonga e ʻunu māmālie ʻa e salioté ʻo fakalaka he temipalé pea hifo hifo he tafungofungá ki he Fale Nofoʻanga Nāvuú. Naʻe tangi leʻolahi e Kāingalotú ʻi heʻenau lue atu ʻi he loto koló.10

ʻI heʻenau aʻu mai ki he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá, naʻe kaka ʻa Uiliate ki he funga siteisi ne lea fakamuimui ai ʻa Siosefa ki he Kongatau Nāvuú. ʻI he mamata ʻa Uiliate ki he kakai ʻe toko tahamanó, ne lava ke ne sio ai ne ʻita hanau tokolahi ki he kōvaná mo e kau fakatangá.11

Naʻá ne kole ange, “Falala ki he laó ke ne fai e fakatonutonú. Tuku ki he ʻEikí ke Ne fai ʻa e sāuní.”12


ʻI he efiafi ko iá, naʻe mateuteu ʻa Lusi Sāmita ʻi heʻene talitali mo ʻEma, Mele mo hono ngaahi mokopuná ʻi tuʻa ʻi he loki kai ʻo e Fale Nofoʻanga Nāvuú. Kimuʻa aí, ne fua ʻe ha kau tangata ʻa e ongo sino ʻo Siosefa mo Hailamé ki he loto falé ke fufulu mo teuteuʻi kinaua. Talu mei ai mo e tatali ʻa Lusi mo hono fāmilí ke mamata ki he ongo sinó. Ne ʻikai ke mei lava ʻe Lusi ʻo mapuleʻi ia, pea naʻá ne lotu ke ne maʻu e mālohi ke sio ki hono ongo foha kuo fakapōngí.

Ko e taimi ne maau ai e ongo sinó, ne ʻuluaki hū ʻa ʻEma ki loto, ka naʻe vave ʻene hoholo hifo ki he falikí pea naʻe pau ai ke fua mai ia ki tuʻa mei he lokí. Naʻe muimui atu ʻa Mele, ʻo ne tetetete pē mo lue. Naʻe pikitai ʻene ongo ua īkí kiate ia ʻi heʻene tuʻulutui ʻi he tafaʻaki ʻo Hailamé, ʻo ne puke e ʻulu [ʻo Hailamé] ʻi hono nimá mo tangi halotulotu pē. Naʻá ne amoamohi hono ʻulú mo ne pehē, “Siʻeku Hailame, kuo nau fanaʻi koe?” Naʻe lomekina ia ʻe he loto-mamahí.

Ne tokoniʻi ʻe he ngaahi kaungāmeʻá ʻa ʻEma, naʻe ʻikai fuoloa mei ai naʻá ne toe foki mai ki he lokí ʻo ne kau fakataha mo Mele ʻi he tafaʻaki ʻo Hailamé. Naʻá ne hili hono nimá ʻi he laʻe momoko ʻo hono tuongaʻane ʻi he fonó peá ne lea leʻosiʻi kiate ia. Naʻá ne tafoki hake leva ki hono ngaahi kaungāmeʻá ʻo pehē, “Te u lava ʻo sio kiate ia he taimí ni. Kuó u mālohi feʻunga he taimí ni.”

Naʻe tuʻu hake ʻa ʻEma ʻo lue ʻiate ia pē ki he sino ʻo Siosefá. Naʻá ne tūʻulutui ʻi hono tafaʻakí peá ne hili hono nimá ʻi he kouʻahe ʻo Siosefá. Naʻá ne lea ʻo pehē, “ʻOiauē Siosefa, ʻe Siosefa! Kuo faifai pea nau faʻao koe meiate au!”13 Naʻe tūʻulutui hifo ʻa Siosefa ko e Siʻí ʻo ʻuma ki heʻene tamaí.

Naʻe lomekina ʻa Lusi ʻi he mamahi naʻá ne ʻākilotoa iá ʻo ʻikai ai ke ne kei lava ʻo lea. Naʻá ne lotu fakalongolongo pē ʻo pehē, “ʻE hoku ʻOtua. Ko e hā kuó ke liʻaki ai ʻa e fāmili ko ʻení?” Naʻe lomekina ʻene fakakaukaú ʻe he ngaahi faingataʻa kuo hoko ki hono fāmilí, ka ʻi heʻene mamata ki hono ongo fohá, ne hā fiemālie pē hona fofongá. Naʻá ne ʻiloʻi kuo mamaʻo ʻa Siosefa mo Hailame he taimí ni mei he fakamamahi ʻo hona ngaahi filí.

Naʻá ne fanongo ki ha leʻo ne ongo mai ʻo pehē, “Kuó u ʻomi kinaua kiate au, ke na maʻu ha mālōlō.”14

ʻI he ʻaho hono hokó, ne tuʻu laine ha kakai ʻe toko laui afe ʻi tuʻa ʻi he Fale Nofoʻanga Nāvuú ke fakaʻapaʻapa ki he ongo tautehiná. Naʻe vela e ʻahó pea tafitonga e langí. Ne lau houa e hū ʻa e Kāingalotú ʻi ha matapā ʻe taha, ʻo tuʻu ʻi he ongo puha maté, pea hū ki tuʻa ʻi ha matapā ʻe taha. Naʻe ʻeʻepa ʻa e ongo tautehiná ʻi ha ongo puha mate fakaʻofoʻofa naʻe teuteu ʻaki ʻa e līneni hinehina mo ha tupenu oloveti molū lanu ʻuliʻuli. Naʻe ʻufiʻufi ʻaki hona fofongá ha laʻi sioʻata, ʻa ia ne malava ai ʻe he kau tengihiá ʻo sio fakaʻosi kiate kinaua.15

Hili hono mamataʻí, naʻe malangaʻi ʻe Uiliami Felipisi ʻa e meʻafakaʻeikí ki ha Kāingalotu ʻe toko laui afe. Naʻá ne fehuʻi ʻo pehē, “Ko e hā te u lea ʻaki fekauʻaki mo Siosefa ko e tangata kikité? Naʻe ʻikai ke ne haʻú ke fakafofongaʻi e fakakaukau ʻa e kakaí, ka ʻi he huafa faingofua ʻo Sīsū Kalaisí.”

Naʻe fakamoʻoni ʻe Uiliami ʻo pehē, “Naʻá ne haʻu ke ʻomi ʻa e ngaahi fekau mo e fono ʻa e ʻEikí, ke langa ha ngaahi temipale, pea akoʻi e tangatá ke tupulaki ʻi he ʻofa mo e angaʻofa. Naʻá ne haʻu ke fokotuʻu hotau siasí ʻi he funga ʻo e māmaní, ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa mo taʻengata ʻo e fakahā, kau palōfita mo e kau ʻaposetolo.”16


Hili e meʻafakaʻeikí, naʻe faitohi ʻa Mele ʻAna ʻIongi kia Pilikihami fekauʻaki mo e meʻa fakamamahi kuo hokó, ne ʻi he hahaké [ʻa Pilikihami] mo ha konga lahi ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi ha maile ʻe laungeau ke kemipeini maʻa Siosefa. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Kuo mau faingataʻaʻia lahi ʻi he feituʻú ni talu hoʻo mavahe mei ʻapí. Kuo tāmateʻi siʻotau tuongaʻane ko Siosefa Sāmita mo Hailamé ʻe ha kau fakatanga angafītaʻa.” Naʻe fakapapauʻi ʻe Mele ʻAna kia Pilikihami ne moʻui lelei pē hona fāmilí, ka naʻe ʻikai ke ne ʻiloʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻenau haó. ʻI he uike ʻe tolu kuohilí, ne ʻikai toe hū mai ha ʻū tohi he meili ʻa Nāvuú, pea ko e fakamanamana ʻo ha ngaahi ʻohofi ʻe he kau fakatangí ni ʻi ai maʻu pē.

Naʻe tohi ʻe Mele ʻAna ʻo pehē, “Kuó u monūʻia ʻi heʻeku malava ke kei maʻu pē ha nonga lolotonga e taimi moveuveu ko ʻení. Fakatauange pē te ke tokanga ʻi hoʻo foki maí pea ʻoua naʻa fakahā ke ʻiloʻi koe ʻe he niʻihi te nau fakamamahiʻi koé.”17

Naʻe faitohi ʻa Vilate Kimipolo kia Hiipa ʻi he ʻaho tatau pē. Naʻá ne talaange, “Kuo teʻeki tuʻo taha ke u faitohi atu kiate koe ʻi ha tūkunga faingataʻa ʻo hangē ko ia ʻoku mau fehangahangai mo ia he taimi ní. ʻOfa ange ʻa e ʻOtua ē he ʻikai ke u toe mātā ha meʻa pehē.”

Naʻe fanongo ʻa Vilate naʻe kei feinga pē ʻa Uiliami Lao mo ʻene kau muimuí ke nau sāuniʻi e kau taki ʻo e siasí. ʻI heʻene manavahē ki he tuʻunga malu ʻa Hīpá, naʻe ʻikai ai ke ne loto ke foki mai hono husepānití ki ʻapi. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “ʻOku ou lotu maʻu pē ki he ʻEikí he taimí ni ke Ne tauhi kitautolu ke tau toe fakataha. ʻOku ou ʻilo fakapapau te nau feinga ke tāmateʻi koe, kae fakatauange ʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí ha poto ke ke hao mei he niʻihi te nau feinga ke tāmateʻi koé.”18

Hili ha taimi nounou mei ai, naʻe faitohi ʻa Fīpē Utalafi ki heʻene ongomātuʻá ʻo fakamatalaʻi ʻa e fekeʻikeʻi ʻi Kātesí. Naʻe fakamoʻoni ʻa Fīpē ʻo pehē, “He ʻikai hoko e ngaahi meʻá ni ke taʻofi ai e ngāué ʻo lahi ange ʻi he pekia ʻa Kalaisí, ka ʻe tupulaki ia ʻo toe vave ange. ʻOku ou tui ʻoku ʻi he feituʻu totonu ʻa Siosefa mo Hailame, ʻe lahi ange ʻena tokoni ki he siasí he taimí ni ʻi he taimi ne na ʻi heni ai mo kitautolú.”

Naʻá ne fakapapauʻi, “ʻOku mālohi ange ʻeku tuí ʻi ha toe taimi. He ʻikai ke u tukuange ʻa e tui faka-Māmonga moʻoní, ʻo tatau ai pē kapau ʻe tāmateʻi au ʻi ha houa ʻe taha mei he taimi ʻoku ou tohi ai ʻení, he ʻoku ou ʻiloʻi fakapapau ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻOtuá.”19


ʻI he fononga ʻa e ʻū tohi ʻa Mele ʻAna, Vilate mo Fīpeé ki he hahaké, naʻe fanongo ʻa Pilikihami ʻIongi mo ʻOasoni Pālati ʻi ha talanoa sasala kuo tāmateʻi ʻa Siosefa mo Hailame, ka naʻe ʻikai ke fakapapauʻi ʻe ha taha ʻa e talanoá. ʻI he ʻaho 16 ʻo Siulaí, naʻe maʻu ai ʻe ha mēmipa ʻo e siasí ʻi he kolo Niu ʻIngilani ne na ʻaʻahi ki aí ha tohi mei Nāvū ne fakaikiiki ai e ongoongo fakamamahí. Ko e taimi ne lau ai ʻe Pilikihami ʻa e tohí, naʻá ne ongoʻi hangē ka mafahí hono ʻulú. Kuo teʻeki ke ne ongoʻi ha fuʻu loto-mamahi pehē.

Naʻe vave ʻene fakakaukau ki he lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kī kotoa pē ne fie maʻu ke maʻu ʻenitaumeni ai ʻa e Kāingalotú mo silaʻi kinautolu ki ʻitānití. Kapau he ʻikai ʻa e ngaahi kī ko iá, he ʻikai lava ʻo laka atu e ngāue ʻa e ʻEikí. ʻI ha kihiʻi taimi siʻi, naʻe manavahē ʻa Pilikihami naʻa kuo pekia ʻa Siosefa mo e ngaahi kií.

Hili iá, naʻe maʻu ʻe Pilikihami ha fakahā ʻo ne manatuʻi naʻe foaki ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kií ki he Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne hapoʻi ʻaki hono laʻinimá hono tuí mo ne pehē, “Ko e ngaahi kī ki he puleʻangá ʻoku ʻi heni pē ia ʻi he siasí.”20

Naʻe fononga ʻa Pilikihami mo ʻOasoni ki Positoni ke fakataha mo e kau ʻaposetolo ʻi he ʻū vahefonua fakahahaké. Ne nau fakakaukau ke nau foki ki ʻapi he taimi pē ko iá pea faleʻi e kau faifekau kotoa pē ne ʻi ai honau ngaahi fāmili ʻi Nāvuú ke nau foki mo kinautolu.21

Naʻe talaange ʻe Pilikihami ki he Kāingalotu ʻi he feituʻu ko iá, “Ke mou fiefia. Ko e taimi ʻoku fekauʻi ai ʻe he ʻOtuá ha tangata ke ne fai ha ngāue, he ʻikai lava ʻe he fanga tēvolo kotoa ʻo helí ʻo tāmateʻi ia kae ʻoua kuó ne ikuna.” Naʻá ne fakamoʻoni ne foaki ʻe Siosefa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kimuʻa peá ne pekiá, pea ʻoku maʻu ai ʻe he Kāingalotú ʻa e meʻa kotoa pē ke hoko atu e ngāué.22


Lolotonga e fakamamahi ʻa ʻEma he pekia hono husepānití ʻi Nāvuú, naʻe kamata ke ne hohaʻa ki heʻene tauhi tokotaha ʻene fānaú mo ʻene faʻē ʻi he fonó. Naʻe feinga lahi ʻa Siosefa ke fakamāvahevaheʻi fakalao e koloa hono fāmilí mei he koloa ʻa e siasí, ka naʻe kei toe lahi pē ha ngaahi moʻua pea naʻe ʻikai ha tohi tuku. Naʻe manavahē ʻa ʻEma naʻa masivesiva hono fāmilí kapau he ʻikai vave hano fili ʻe he siasí ha talāsiti ke ne fetongi ʻa Siosefa ʻi hono puleʻi e koloa ʻa e siasí.23

Naʻe māvahevahe ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi Nāvuú ʻi he fifili pe ko hai ʻokú ne maʻu e mafai ke fai ʻa e filí. Naʻe tui ha niʻihi ʻoku totonu ko e fatongia ia ʻo Samuela Sāmita, ko e tokoua lahi taha ʻo e palōfitá ne kei moʻuí, ka naʻá ne puke hili hono tuli ia ʻe he kau fakatangá mei Kātesí, pea naʻá ne mate fakafokifā ʻi he fakaʻosinga ʻo Siulaí.24 Ne tui ha niʻihi ʻoku totonu ke fili ʻe he kau taki fakasiteikí ʻa e talāsiti foʻoú. Naʻe fakaʻamu ʻa Uiliate Lisiate mo Uiliami Felipisi ke fakatoloi e filí kae ʻoua kuo foki mai ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá mei heʻenau ngāue fakafaifekau ki he ngaahi vahefonua hahaké, koeʻuhí ke nau kau ʻi he filí.

Ka naʻe hohaʻa ʻa ʻEma ke fai mo fai ha tuʻutuʻuni pea naʻá ne fie maʻu e kau taki ʻo e siasí ke fili ha talāsiti he vave tahá. Ko ʻene fili ki he lakangá ko Uiliami Mākisi, ko e palesiteni siteiki ʻo Nāvuú.25 Ka naʻe fakafepaki mālohi ʻa Pīsope Niueli Uitenī ki he fili ko iá, he naʻe taʻeloto ʻa Uiliami ki he mali tokolahí pea naʻe ʻikai ke loko tokanga ia ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé.

Naʻe pehē ʻe he pīsopé, “Kapau ʻe fili ʻa Mākisi, ʻe fakaʻauha hotau ngaahi tāpuaki fakalaumālié, he ʻoku ʻikai ke ne tokanga ki he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga tahá.” Koeʻuhí naʻe ʻiloʻi ʻe Niueli ko e siasí ʻoku ʻikai ko ha kautaha ʻoku ʻi ai hano ngaahi koloa fakapaʻanga mo ha fatongia fakalao, naʻá ne tui ai ko e tokotaha talāsiti foʻoú ʻoku totonu ko ha taha ʻokú ne poupouʻi kakato e meʻa ne fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefá.26

ʻI he taimi ko ʻení, ne mālohi feʻunga ai ʻa Sione Teila mei hono ngaahi kafó ke foki ki Nāvū. Naʻe foki mai mo Paʻale Pālati mei heʻene ngāue fakafaifekaú ʻo kau fakataha mo Sione, Uiliate Lisiate mo Uiliami Felipisi ʻi hono fakalotoʻi ʻa ʻEma mo Uiliami Mākisi ke tatali ki he kau ʻaposetolo kehé ke nau foki mai. Naʻa nau tui naʻe fuʻu mahuʻinga ange ke fili e talāsiti foʻoú ʻo fakafou ʻi he mafai totonú ʻi hano fai ha fili fakavavevave.27

ʻI he ʻaho 3 ʻo  ʻAokosí, ne foki mai ʻa Sitenei Likitoni ki Nāvū. Naʻá ne kau fakataha mo Siosefa ʻi he kemipeini ki he lakanga fakapalesitení, pea naʻe pau ai ke hiki ʻa Sitenei ki ha vahefonua ʻe taha ke feau e ngaahi tuʻutuʻuni fakalao ki he lakangá. Ka ʻi he ʻiloʻi ʻe Sitenei e pekia ʻa e palōfitá, naʻá ne foki fakavave mai ai ki ʻIlinoisi he naʻá ne fakapapauʻi ne ʻi ai ʻene totonu ʻi hono fatongia ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke ne tataki e siasí.

Ke fakamālohia ʻene maʻú, naʻe toe fanongonongo foki ʻe Sitenei naʻá ne maʻu ha mata meʻa-hā-mai mei he ʻOtuá ʻo fakahā ange kiate ia ʻoku fie maʻu ʻe he siasí ha tauhi—ko ha taha ke ne tokangaʻi e siasí ʻi he pekia ʻa Siosefá pea hokohoko atu ke lea maʻana.28

Naʻe hoko e tūʻuta ʻa Siteneí ke loto-hohaʻa ai ʻa Paʻale mo e kau ʻaposetolo kehe ʻi Nāvuú. Ne mahino ʻi he fakakikihi ki he talāsití naʻe fie maʻu ʻe he siasí ha tokotaha maʻu mafai ke ne fai e ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻingá. Ka naʻa nau ʻiloʻi naʻe hangē pē ʻa Sitenei ko Uiliami Mākisí, naʻá ne taʻetali e konga lahi ʻo e ngaahi akonaki mo e ngāue ne fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefá. Kae hiliō aí, ne nau ʻiloʻi ne siʻisiʻi ha toe fakafalala ʻa Siosefa kia Sitenei ʻi he ngaahi taʻu kimuí ni maí, pea naʻe teʻeki ke foaki ʻa e ngaahi kī kotoa ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kiate ia.29

Hili ha ʻaho ʻe taha mei he tūʻuta ʻa Siteneí, naʻá ne tuʻuaki ki he kakaí ke ne tataki e siasí. Naʻe ʻikai haʻane lave ke fakaʻosi e temipalé pe fakakoloa ʻaki e Kāingalotú ʻa e mālohi fakalaumālié. Ka naʻá ne fakatokanga kiate kinautolu ʻoku tuʻunuku mai ha kuonga fakatuʻutāmaki peá ne palōmesi ke tataki loto-toʻa kinautolu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.30

ʻI ha fakataha kimui ange ʻa e kau taki ʻo e siasí, naʻe vili ai ʻa Sitenei ke fakatahatahaʻi e Kāingalotú ʻi ha ʻaho ʻe ua mei ai ke fili ha taki mo ha talāsiti foʻou. Naʻe loto-hohaʻa ʻa Uiliate mo e kau ʻaposetolo kehé, ne nau kole ai ha taimi lahi ke toe vakaiʻi e fakamatala ʻa Siteneí mo tali ke foki mai e toenga ʻo ʻenau kōlomú.

Naʻe loto-lelei ki ai ʻa Uiliami Mākisi ʻo ne fokotuʻutuʻu e fakatahá ki he ʻaho 8 ʻo  ʻAokosí, ko ha ʻaho ia ʻe fā mei ai.31


ʻI he efiafi ko hono 6 ʻo  ʻAokosí, ne mafola ha talanoa kuo tūʻuta ʻa Pilikihami ʻIongi, Hiipa Kimipolo, ʻOasoni Pālati, Uilifooti Utalafi mo Laimani Uaiti ʻi Nāvū ʻi ha vaka sitima. Ne ʻikai fuoloa mei ai ne talitali lelei ʻe he Kāingalotú ʻa e kau ʻaposetoló ʻi he veʻehalá ʻi heʻenau foki ki honau ʻapí.32

ʻI he efiafi hono hokó, ne kau fakataha e kau ʻaposetolo foʻou ne toki tūʻuta maí mo UIliate Lisiate, Sione Teila, Paʻale Pālati, mo Siaosi A. Sāmita ʻi ha fakataha mo Sitenei mo e ngaahi fakataha alēlea kehe ʻo e siasí.33 Ko e taimi ko ʻení, ne liliu e fakakaukau ʻa Siteneí ki hono fili ha taki foʻou ʻi he ʻaho 8 ʻo   ʻAokosí. Naʻá ne fie maʻu ke fai ha fakataha lotu mo e Kāingalotú ʻi he ʻaho ko iá, kae fakatoloi e filí kae ʻoua leva kuo fakataha mai e kau taki ʻo e siasí ke nau “feohi ʻi he loto-māfana.”34

Ka naʻe kei vilitaki pē ʻa Sitenei ʻi heʻene totonu ke tataki e siasí. Naʻá ne talaange ki he fakataha alēleá, “Naʻe fakahā kiate au kuo pau ke langa hake ʻa e siasi ko ʻení kia Siosefa, pea ko e ngaahi tāpuaki kotoa pē ʻoku tau maʻú kuo pau ke fou mai ʻiate ia.” Naʻá ne pehē ko ʻene mata meʻa-hā-mai fakamuimuí ko ha hoko atu pē ia ʻo e mata meʻa-hā-mai maʻongoʻonga ʻo e langí kuó ne mamata ki ai mo Siosefa ʻi he taʻu ʻe hongofulu tupu kuohilí.

Naʻá ne lave ki ha fakahā naʻe maʻu ʻe Siosefa ʻi he 1833 ʻo pehē, “Kuo fakanofo au ko ha tangata lea kia Siosefa, pea kuo pau ke u haʻu ki Nāvū ke u sio ʻoku puleʻi e siasí ʻi he founga totonu.”35

Naʻe ʻikai ke saiʻia ʻa Uilifooti ʻi he lea ʻa Siteneí. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Ne hangē ia ha mata meʻa-hā-mai feifeiavalé.”36

Hili e lea ʻa Siteneí, naʻe tuʻu hake ʻa Pilikihami ʻo fakamoʻoni naʻe foaki ʻe Siosefa ʻa e ngaahi kī mo e mālohi kotoa ʻo e tuʻunga fakaeʻaposetoló ki he Toko Hongofulu Mā Uá. Naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ke u tokanga au pe ko hai te ne tataki e siasí, ka ko e meʻa ʻe taha kuo pau ke u ʻiloʻí, ko e hā e folofola ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo iá.”37

ʻI he ʻaho 8 ʻo  ʻAokosí, ko e ʻaho ia ʻo e fakataha lotu ʻa Siteneí, naʻe liʻaki ʻe Pilikihami ha fakataha pongipongia mo ʻene kōlomú, ko ha meʻa kuo teʻeki ke ne fai kimuʻa.38 ʻI heʻene hū ki tuʻá, naʻá ne mamata ki ha Kāingalotu ʻe toko laui afe ne nau fakatahataha mai ki he ʻuluʻakau ofi ki he temipalé. Ko ha pongipongi havilivili, pea naʻe tuʻu ʻa Sitenei ʻi ha saliote ʻo sītuʻa ki he havili mālohí. Naʻe toe tuʻuaki pē ʻe Sitenei ia ke ne hoko ko e tauhi ki he siasí, kae ʻikai ke fai ha fakataha lotu ia.

Naʻe laka hake he houa ʻe tahá ʻa e lea ʻa Siteneí, ʻo ne fakamoʻoni ʻe maʻu ʻe Siosefa mo Hailame hona mafai lakanga fakataulaʻeikí ʻo taʻengata pea kuó na fokotuʻutuʻu lelei e ngaahi fakataha alēleá ke tataki ʻaki e siasí hili ʻena pekiá. Naʻe talaki ʻe Sitenei ʻo pehē, “ʻE tuʻu ʻa e tangata kotoa pē ʻi hono tuʻunga pē ʻoʻona pea ʻi hono lakanga pē ʻoʻona ʻi he ʻao ʻo Sihová.” Naʻá ne toe fokotuʻu mai ko hono tuʻungá mo hono lakangá ko ha tangata lea maʻa Siosefa. Naʻe ʻikai ke ne loto ke fai ʻe he haʻofangá ha fili, ka naʻá ne loto ke ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ʻene ngaahi fakakaukaú.39

Hili e lea ʻa Siteneí, naʻe ui mai ʻa Pilikihami ki he matangá ke nau toe kiʻi tatali ange. Naʻá ne pehē naʻá ne fie maʻu ha taimi feʻunga ke tengihia ai e pekia ʻa Siosefá kimuʻa pea toki fakahoko e ngaahi pisinisi ʻa e siasí, ka naʻá ne ongoʻi ne ʻi ai ha fie maʻu vivili ʻi he Kāingalotú ke fili ha takimuʻa foʻou. Naʻá ne loto-hohaʻa telia naʻa ʻoku ʻi ai hanau niʻihi ne nau feinga ke maʻu e mālohí ʻo fehangahangai ia mo e finangalo ʻa e ʻOtuá.

Ke fakaleleiʻi e palopalemá, naʻe kole ai ʻe Pilikihami ki he Kāingalotú ke nau toe fakataha mai ʻi he efiafi ko iá ke hikinimaʻi ha takimuʻa foʻou. Te nau fili fakakōlomu pea toki fili fakakātoa e siasí. Naʻá ne pehē, “Te tau lava ʻo fakahoko ʻa e pisinisí ʻi ha miniti pē ʻe nima. He ʻikai ke tau ngāue feʻauʻauhi, pea ʻe lea ʻaki ʻe he tangata mo e fefine kotoa pē ʻēmeni.”40


Naʻe foki mai ʻa ʻEmelī Hoiti ʻi he efiafi ko iá ki he ʻuluʻakaú ke fai e fakatahá. Naʻe taʻu tolungofulu tupu ʻa ʻEmelī, naʻe tuofefine ʻaki ia ʻe he palōfitá pea naʻá ne ʻosi mei he akoʻanga fakafaiakó. ʻI he ngaahi taʻu kuohili angé, naʻá na feohi vāofi mo hono husepāniti ko Samuelá mo Siosefa mo Hailame, pea naʻe fakatupu loto-mamahi kiate kinaua ʻa e pekia fakafokifā ʻa e ongo tautehiná. Neongo ne na nofo ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e vaitafé ʻi he Vahefonua ʻAiouaá, ka naʻe haʻu ʻa ʻEmelī mo Samuela ki Nāvū he ʻaho ko iá ke kau ki he fakataha lotu ʻa Siteneí.41

Meimei ki he hoko ʻa e uá, naʻe tangutu ʻa e ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e fakataha alēleá ʻi honau nofoʻangá ʻi he tuʻunga malangá. Naʻe tuʻu hake leva ʻa Pilikihami ʻIongi ke lea ki he Kāingalotú.42 Naʻá ne pehē, “Kuo lahi e tālanga fekauʻaki mo e hoko ʻa Palesiteni Likitoni ko e palesiteni ʻo e siasí, ka ʻoku ou lea kiate kimoutolu ʻoku maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he funga kotoa ʻo e māmaní.”43

ʻI he fakafanongo ʻa ʻEmelī ki he lea ʻa Pilikihamí, naʻá ne toe sio fakamamaʻu kia [Pilikihami] ke fakapapauʻi ʻoku ʻikai ko Siosefa naʻe leá. Naʻá ne maʻu e fakafōtunga ʻa Siosefá, ʻa ʻene founga fakaʻuhingá pea aʻu pē ki he ongo hono leʻó.44

Naʻe hoko atu ʻa Pilikihami ʻo pehē, “Kuo fakatoka ʻe Siosefa ko e palōfitá ha fakavaʻe ki ha ngāue matuʻaki mahuʻinga, pea te tau langa ʻi he fakavaʻe ko iá. ʻOku ʻi ai ha fakavaʻe kāfakafa ne ʻosi fakatoka, pea ʻe lava ke tau langa ha puleʻanga ʻe ʻikai hano toe tatau ʻi he māmaní talu mei tuai. ʻE lava ke tau langa ha puleʻanga ʻo vave ange ʻi he feinga ʻa Sētane ke tāmateʻi e Kāingalotú.”

Naʻe talaki ʻe Pilikihami, naʻe fie maʻu ke ngāue fakataha ʻa e Kāingalotú ʻo muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí pea moʻui ʻaki ʻa e tuí. Naʻá ne pehē, “Kapau ʻoku mou loto ke tataki kimoutolu ʻe Sitenei Likitoni pe ko Uiliami Lao, pe ko ha taha pē, ko e meʻa pē ia ʻa moutolu, ka ʻoku ou pehē kiate kimoutolu ʻi he huafa ʻo e ʻEikí, ʻe ʻikai lava ʻe ha tangata ʻo fokotuʻu ha tangata kehe ke tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e palōfita ko Siosefá. He ko e hā? He kuó ne ʻosi tuku ʻa e ngaahi kī ʻo e puleʻangá ʻi he kuonga fakaʻosí ni ki honau nimá, maʻá e māmaní hono kotoa.”45

Naʻe ongoʻi ʻe ʻEmelī ko e Laumālie mo e mālohi naʻe maʻu ʻe Siosefá kuo maʻu ia ʻe Pilikihami he taimí ni, naʻá ne siofi hono ui ʻe he ʻaposetoló ʻa e Kāingalotú ke nau hikinimaʻi ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau hoko ko e kau taki ʻo e siasí. Naʻá ne pehē, “Kuo fokotuʻutuʻu totonu ʻa e tangata mo e fefine mo e kōlomu kotoa pē he taimí ni. Ko kimoutolu kotoa pē ʻi he haʻofanga ʻo e Kāingalotú ʻoku mou loto ki heni, fakahā ia ʻaki hono hiki homou nima toʻomataʻú.”

Naʻe hiki ʻe ʻEmelī mo e haʻofangá kotoa honau nimá.46

Naʻe pehē ʻe Pilikihami, “ʻOku lahi e ngāue ke faí. Naʻe fakatoka heʻetau palōfitá ʻa e fakavaʻé, pea te tau langa leva mei ai. He ʻikai ke toe fakatoka ha fakavaʻe kehe ka ko ia pē kuo ʻosi fakatoká, pea te tau maʻu hotau ʻenitaumení kapau ko e finangalo ia ʻo e ʻEikí.”47

Hili ha taʻu e fitu mei ai, naʻe lekooti ʻe ʻEmelī ʻene aʻusiá ʻene mātā e lea ʻa Pilikihami ki he Kāingalotú, ʻo ne fakamoʻoni ki he hangē tofu pē hono fōtungá mo e leʻó he tuʻunga malangá ko Siosefá. Ne tokolahi ha Kāingalotu ne nau tānaki ʻenau fakamoʻoní ki he fakamoʻoni [ʻa ʻEmilií] ʻi he ngaahi taʻu ne hoko aí, ʻo fakamatalaʻi ʻenau mamata ki hono hilifaki e pulupulu fakaepalōfita ʻo Siosefá kia Pilikihami he ʻaho ko iá.48

Naʻe tohi ʻe ʻEmelī ʻo pehē, “Kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku veiveiua ki he totonu ʻa Pilikihami ke puleʻi e ngaahi ngāue maʻá e Kāingalotú, ko e meʻa pē ʻeni te u tala kiate kinautolú: Maʻu e Laumālie ʻo e ʻOtuá pea ʻiloʻi maʻamoutolu pē. ʻE tokonaki ʻe he ʻEikí Maʻana pē.”49


Hili e konifelenisí, naʻe ongoʻi ʻe Uilifooti ne ʻi ai ha pōpōʻuli naʻá ne kei kāpui e koló. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohinoá ʻo pehē, “Kuo pekia e palōfitá mo e pēteliaké, pea ʻoku hangē ʻoku ʻikai ha toe loto-vivili ke fai ha meʻá.” Ka neongo iá, naʻe ngāue ʻa Uilifooti mo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taimi pē ko iá. Naʻa nau fakataha ʻi he hoʻatā ko iá ʻo fili ʻa e ongo pīsope ko Niueli Uitenī mo Siaosi Milá ke na hoko ko e ongo talāsiti maʻá e siasí mo fakaleleiʻi e palopalema ne fekauʻaki mo e ngaahi meʻa fakapaʻanga ʻa Siosefá.50

Hili ha ʻaho ʻe tolu, ne nau ui ʻa ʻAmasa Laimani ki he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea vahevahe fakavahefonua ʻa e fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití mo Kānata ke tokangaʻi ʻe he kau taulaʻeiki lahí. ʻE uiuiʻi ʻe Pilikihami, Hiipa mo Uiliate ha kau tangata ki he ngaahi fatongia ko ʻení mo tokangaʻi ʻa e siasí ʻi ʻAmelika kae folau ʻa Uilifooti mo Fīpē ki ʻIngilani ke tokangaʻi ʻa e misiona Pilitāniá mo puleʻi ʻa e falepaaki ʻi aí.51

Lolotonga e teuteu ʻa Uilifooti ki heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe feinga ʻa e kau ʻaposetolo kehé ke fakamālohia e siasí ʻi Nāvū. Naʻe hikinimaʻi ʻe he Kāingalotú ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he fakataha ʻi he ʻaho 8 ʻo  ʻAokosí, ka naʻe feinga ha kau tangata ʻe niʻihi ke fakamavahevaheʻi ʻa e siasí mo takihalaʻi e kakaí. Naʻe kau ai ʻa Sēmisi Sitālingi ko ha mēmipa foʻou ʻo e siasí, naʻá ne tala naʻá ne maʻu ha tohi meia Siosefa naʻe fili ai ia ke ne hoko ko e fetongi [ʻo Siosefá]. Naʻe ʻi ai ha ʻapi ʻo Sēmisi ʻi he Vahefonua Uisikonisiní pea naʻá ne fie maʻu ke fakatahataha ki ai ʻa e Kāingalotú.52

Naʻe fakatokanga ʻa Pilikihami ki he Kāingalotú ke ʻoua te nau muimui ki he kau angatuʻú. Naʻá ne tapou kiate kinautolu, “ʻOua te mou movetevete. Mou nofo heni ʻi Nāvū ke langa e temipalé pea maʻu homou ʻenitaumení.”53

Naʻe nofotaha ʻa e siasí ki hono fakaʻosi ʻo e temipalé. ʻI he ʻaho  27 ʻo ʻAokosí, ko e pō ia kimuʻa pea mavahe ʻa Uilifooti mo Fīpē ki ʻIngilaní, naʻá na ʻaʻahi ai mo hona ngaahi kaungāmeʻá ki he temipalé. Naʻe tuʻu ʻa Uilifooti mo Fīpē ʻi he fakavaʻe ʻo e ngaahi holisí, ʻa ia ne mei aʻu hono māʻolungá ki he fungavaka uá, naʻá na manumanumelieʻia ʻi he founga ne hulungia ai ʻe he huelo ʻo e māhiná ʻa e fakaʻeiʻeiki mo e molumalu ʻo e falé.

Naʻá na kaka ʻi ha tuʻunga ki he ngataʻanga ʻo e ngaahi holisí peá na tuʻulutui ʻo lotu. Naʻe fakahā ʻe Uilifooti ʻene fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻi hono ʻomi e mālohi ki he Kāingalotú ke nau langa e temipalé peá ne kole ke nau feinga ke fakaʻosi ia, maʻu honau ʻenitaumení pea fakahoko e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi he funga ʻo e māmaní. Naʻá ne toe kole foki ki he ʻEikí ke tauhi ia mo Fīpē ʻi he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

Naʻá ne lotu ʻo pehē, “Fakaivia ange muʻa kimaua ke ma fakahoko ʻema ngāué ʻi he anga māʻoniʻoni, pea ke ma toe foki mai ki he fonuá ni ʻo fonongaʻia e ngaahi potu tapu ʻo e fale ʻo e ʻEikí ʻi he melino.”54

ʻI he ʻaho hono hokó, kimuʻa siʻi pē pea mavahe ʻa e fāmili Utalafí, naʻe tāpuakiʻi ʻe Pilikihami ʻa Fīpē ki he ngāue ne hanganaki mai ke ne faí. Naʻá ne talaʻofa ʻo pehē, “ʻE tāpuekina koe ʻi hoʻo ngāue fakafaifekaú fakataha mo hoʻo husepānití, pea te ke hoko ko e makatuʻunga ʻo hono fai ha ngāue lelei lahi. Kapau te ke ʻalu ʻi he loto-fakatōkilalo, ʻe fakatolonga koe ke ke toe foki mai ʻo feʻiloaki mo e Kāingalotú ʻi he temipale ʻo e ʻEikí pea te ke fiefia ai.”

Naʻe tuku folau atu leva ʻa Uilifooti mo Fīpē ki ʻIngilani ʻi he efiafi ko iá. Naʻe kau ʻi he kau faifekau ne folau fakataha mo kinauá ʻa Taani Sōnasi mo hono uaifi ko Seiní, ʻa ia ne na folau ki Uēlesi ke fakahoko e kikite ʻa Siosefá.55